Svečano misno slavlje predvodio je nadbiskup metropolit Đakovačko-osječke nadbiskupije Đuro Hranić u koncelebraciji s nadbiskupom u miru Marinom Srakićem i domaćim župnikom Zvonkom Mrakom. Koncelebrirali su i mr. Dario Hrga, kancelar nadbiskupskog ordinarijata, Franjo Bodonji, župnik u Ladimirevcima, Mato Matasović, župnik u Bizovcu, Josip Kolesarić, župnik u Brođancima, Dominik Nedeljković, župnik u Petrijevcima, Marko Neretljak, gvardijan i župnik u Belišću, fra Andrija Štajduhar, pastoralni suradnik u Belišću, Luka Ćosić, župni upravitelj u Branjinom Vrhu i Antonio Pekić, župni vikar u Valpovu.

Župnik Mrak je u ime župnog vikara Pekića i časnih sestara koje djeluju u župi Juliane Beretić, Zrinke Vuković i Rastislave Bogdan i u svoje ime pozdravio sve sudionike slavlja.

Nadbiskup Hranić homiliju je temeljio na liturgijskim čitanjima svetkovine Bezgrješne. Rekao je da nas Bog želi, nudi nam svoju ljubav i zajedništvo, a hoćemo li se odazvati njegovom pozivu, to ovisi o nama. Odazivajući se Božjem pozivu postajemo zapravo ono što jesmo: slika Božja no čovjek je poželio gospodariti stvorenjima, ali bez Boga, a ta se ambicija ljudskog srca pokazala kobnom. „Tako je čovjekovo odbacivanje Boga, njegova neposlušnost Bogu urodila i razdorom ne samo između Boga i čovjeka, nego i među ljudima te između čovjeka i prirode, koju je čovjek savio u službu svoga profita, nekontrolirano u nju zadirati te mu se ona počinje osvećivati svojim surovim nepogodama i kataklizmama.“

Nadalje je nadbiskup Hranić naglasio da je grijeh promijenio čovjekov odnos s Bogom: urodio je čovjekovim bijegom i skrivanjem od Boga. Krsno opredjeljenje za život u skladu s Božjom voljom nas oslobađa od zla, a ohola buntovnost zapliće i sputava. Stoga se grešnici skrivaju. Imaju potrebu pokriti svoja nedjela: bilo lišćem, bilo lažima, bilo agresijom na druge ljude. I što je taj bijeg od Boga duži, to je u ljudskom srcu veći strah te nespremnost za iskrenost pred drugim ljudima, pred sobom i pred Bogom. Čovjek se zatvara u pakao izolacije i osamljenosti. I grijeh je zato uvijek samoubilački čin. A otvorenost za Boga, zajedništvo s Bogom i iskrenost pred njim, čovjeka oslobađaju i omogućavaju mu da bude ono što jest i za što je stvoren. I nasuprot prvom čitanju, Blažena Djevica Marija se u evanđeoskom odlomku stavlja Bogu na raspolaganje, te prihvaća ono što je Bog za nju predvidio. Marija ne bježi od Boga, nego prihvaća razgovor.

„Na Mariji je prvoj ostvareno ono što je Božji naum s nama. I zato ju kao svoju majku i zaštitnicu, kao nebesku zaštitnicu ove župe i grada, kao majku naših obitelji, preporučujemo da nam svima izmoli snagu i otvorenost našega srca za dobro, slobodu od zla; da Bogu uvijek – poput nje – možemo odgovoriti Neka mi bude po tvojoj riječi! te poput nje – slobodni od sebe – postati sredstvo u Božjim rukama, kojim se on služi da po nama zavladaju čestitost, dobrota, poštenje, solidarnost, plemenitost, ljubav, mir i radost zajedništva u našim obiteljima, u međuljudskim odnosima, na našim radnim mjestima, u firmama, u politici, u župi, u našem gradu i u čitavom hrvatskom društvu i u čitavom svijetu“ zaključio je nadbiskup Hranić.

Župnik Mrak je na kraju misnoga slavlja cijeloj župnoj zajednici i svim gostima zaželio ugodan, sretan i blagoslovljen crkveni god Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije te sretan i blagoslovljen Dan grada Valpova.

Na misi je pjevao župni mješoviti zbor sv. Cecilije pod vodstvom s. Juliane Beretić.

Svetkovini Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije prethodila je devetnica na kojoj su sudjelovali domaći župnik Zvonko Mrak, župni vikar vlč. Antonio Pekić, te svećenici, nekadašnji župni vikari u Valpovu: Ivan Bešlić, župnik u Starim Mikanovcima, Krešimir Šaf, župnik u Ivankovu, Davor Tomić, župni upravitelj u Šumeću, Mato Knežević, župnik u Gradištu, mr. Dario Hrga, kancelar i dr. Stanislav Šota, profesor na KBF.

U dobroj suradnji sa župom u Belišću na devetnici je sudjelovao i fra Marko Neretljak, župnik i gvardijan u Belišću te Ivica Rebić, župnik u Vrbici.