Proslavljen Dan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu

Proslavi su nazočili brojni uzvanici, među kojima apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Stjepan Lakušić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić, delegat Velikog kancelara KBF-a i kardinala Josipa Bozanića preč. Marko Kovač, dekan KBF-a prof. dr. Josip Šimunović, prodekanica i prodekani, profesori i profesorice, studentice i studenti te njihove obitelji i prijatelji.

Nakon uvodne molitve i izvođenja Hrvatske himne, prisutnima se obratio dekan Šimunović pozdravivši sve prisutne i poželjevši im dobrodošlicu.

Potom se nazočnima obratio preč. Kovač pozdravivši ih u ime Velikog kancelara kardinala Bozanića. „Kraljevstvo će se Božje dati narodu koji donosi njegove plodove. Neka Gospodin i dalje prati djelovanje Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu“, rekao je među ostalim.

Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj pozdravio je sve prisutne te je čestitao diplomantima i nagrađenim studentima. Rekao je da je Katolički bogoslovni fakultet „laboratorij koji nastoji i ima dužnost istraživati, ništa manje nego vječnu Mudrost, i prenositi plodove toga istraživanja ljudima u vremenima koja se neprestano mijenjaju“.

Poručio je da je to veliki izazov jer tradicija koja sabire istine otkrivene u prošlosti mora osvijetliti hod prema cjelovitoj Istini.

„Nova otkrića i suvremeni razvoj moraju biti ukorijenjeni u povijesti, u Istini koja nam je već predana“, dodao je nuncij Lingua rekavši da se ta kulturna dijalektika kreće unutar horizonta Riječi, koja je ista jučer, danas i uvijek i ne smije zaboraviti da je „strah Gospodnji početak spoznaje“ (Izr 1,7).

„Izostane li ‚strah Gospodnji‘ tj. poniznost, Objekt istraživanja, Riječ, nije više i Subjekt, odnosno Crkva, živo Tijelo Kristovo danas, već postaje konkurencija, suparnik i tada odjeljuje um, koji mora istraživati, od srca koje mora ljubiti“, istaknuo je nadbiskup Lingua.

Kazao je također da je ljubav ta koja omogućuje da razumijemo „kako trebamo znati“.

„Kada bi izvanzemaljac došao na zemlju i poželio vidjeti kakvo je kršćansko društvo u kojem žive oni koji vjeruju u Boga, koji je Jedan i Trojstven, bilo bi lijepo da mu možemo reći: ‚Dođi, odvest ću te na Katolički bogoslovni fakultet, ondje ćeš vidjeti utjelovljenu kršćansku mudrost danas.‘ Na temelju toga  bi i vanzemaljci trebali prepoznati da smo njegovi učenici, ako imamo ljubavi jedni za druge“, poručio je apostolski nuncij.

Zaključio je poželjevši „da studij ne bude samo akademski rad, već i Život koji ne prosvjetljuje samo um, nego i grije srce“.

Rektor Lakušić okupljenima je poručio kako je velika uloga KBF-a u djelovanju Sveučilišta u Zagrebu. Kazao je da je zadatak akademske zajednice briga o mladima. Istaknuo je važnost gledanja pojedinca i zajednice rekavši da se brigom o pojednicu brine o društvu.

Rektor Tanjić kazao je da, u našem vremenu u kojemu se znanje može steći na različite načine, u kojemu se pitamo što će nam donijeti umjetna inteligencija i kako se nositi s tzv. transhumanizmom, u vremenu „puzećeg“ svjetskog sukoba koji se najočitije vidi u ratu u Ukrajini, sveučilišta i teološki fakulteti postaju još važnijim mjestima prenošenja znanja i odgoja studenata.

Prema riječima rektora Tanjića, studiranje nije samo stjecanje znanja koje se može prenijeti i na daljinu, nego je baš blizina, sabranost, zborovanje, zajedništvo, prijateljstvo, odgoj za vrednote, pomoć u nevolji, briga za slabije i nemoćne, zauzetost za zajedničko dobro, za obitelj, Crkvu, domovinu i bolji svijet. „Stoga ni ovaj fakultet ne smije posustati u dobru i prenošenju istine koja nam je od Gospodina darovana bez obzira na mnoštvo prepreka“, rekao je.

Rektor HKS-a čestitao je svim profesorima i studentima, napose diplomantima i nagrađenima za svoj akademski uspjeh. Izrazio je posebnu radost što je ovu akademsku godinu obilježio početak izvođenja zajedničkog preddiplomskog sveučilišnog dvopredmetnog studija Teološko-religijskih znanosti i povijesti i sociologije na KBF-u i Hrvatskome katoličkom sveučilištu.

Uslijedilo je izvješće dekana Šimunovića o životu i radu fakulteta u protekloj akademskoj godini, koje je započeo sljedećim riječima: „Ja sam samo jedan od mnogih. No, ja sam samo jedan. Ne mogu učiniti sve, ali mogu učiniti nešto. Zbog toga što ne mogu učiniti sve, neću odbiti učiniti nešto što mogu.“

U akademskoj godini 2022./2023. Katolički bogoslovni fakultet sa svojim područnim studijem, Teologijom u Rijeci, u integriranim, preddiplomskim i diplomskim studijima te stručnom studiju ima upisanog 321 studenta (201 muškarac i 120 žena). Među njima je 196 laika (84 muškarca i 112 žena) te 125 svećeničkih i redovničkih kandidata (1 svećenik, 49 dijecezanskih bogoslova te 67 redovnika i 8 redovnica).

Do proslave Dana fakulteta studij je završilo 65 studenata.

KBF ima 96 zaposlenika od kojih 64 u nastavi (57 s mjestom rada u Zagrebu i 7 s mjestom rada na područnom studiju u Rijeci), a 32 u administrativno-tehničkim službama (u Zagrebu 28 i u Rijeci 4).

Na sjednici Fakultetskog vijeća 7. srpnja 2022. usvojen je novi Statut KBF-a koji je stupio na snagu 22. veljače 2023., nakon dobivenoga Dekreta Dikasterija za kulturu i obrazovanje Svete Stolice.

Cjelokupna djelatnost fakulteta preseljena je 2. svibnja 2022. na privremenu lokaciju, u zapadnu zgradu kompleksa Međubiskupijskog sjemeništa na Šalati, zbog obnove zgrade u Vlaškoj ulici stradale u potresu.

Radovi na cjelovitoj obnovi počeli su u rujnu 2022. godine. Nakon obijanja žbuke na cijeloj zgradi, kako izvana tako i iznutra, radovi su pokazali da je stanje zgrade lošije nego li se to činilo nakon detaljnog pregleda. Iz istog razloga pojavile su se poteškoće u realizaciji projektno-tehničke dokumentacije, koje je trebalo u što kraćem roku otkloniti i nastaviti s radovima. Nedavno je ta problematika riješena se radovi odvijaju bez značajnih poteškoća koje bi zaustavile ili usporile obnovu zgrade.

„Nažalost, radi zahtjeva cjelovite i konstrukcijske obnove, zgrada fakulteta će u svojoj unutrašnjosti osjetno izgubiti na prostoru. Radi toga, dosadašnji interijer neće biti moguće vratiti. Naime, isti je u cijelosti izrađen po zahtjevima i mjeri svake dvorane, kabineta i ureda. Iz istog razloga Fakultet je nakon obnove zgrade dužan nabaviti novi namještaj za sve prostorije“, izvijestio je dekan Šimunović.

Što se tiče Knjižnice KBF-a, tijekom 2022. zabilježena su 5543 fizička posjeta (3956 više negoli 2021.), 3099 posjeta online kataloga, a ostvarene su 1753 posudbe (393 više nego 2021.).

Nakon izvješća, upriličena je dodjela nagrada i priznanja zaslužnim studentima, profesorima i djelatnicima Fakulteta. Sjednica je zaključena akademskom himnom Gaudeamus igitur u izvedbi zbora Albe Vidaković Instituta za crkvenu glazbu KBF-a.