Tema završnoga rada bila je „Mons pietatis o Mons impietatis? La lotta tra gli ordini mendicanti sulla liceità dei Monti di Pietà“ („Mons pietatis ili Mons impietatis? Sukob prosjačkih redova oko dopuštenosti Monti di Pietà“). Mentor završnoga rada bio je prof. Filippo Lovison.

Monti di Pietà financijske su ustanove koje su franjevci osnivali od 15. stoljeća nadalje kako bi se borili protiv dvaju velikih društvenih problema – siromaštva i lihve. Siromašnima su posuđivali manje novčane iznose uz obvezu povrata s kamatom od pet posto. Protivnici Montea, ponajprije dominikanci i augustinci, u naplati tih pet posto vidjeli su lihvu, pozivajući se na Isusove riječi: „Pozajmljujte ne nadajući se odatle ničemu“ (Lk 6,35). Smatrali su da je sve što se uzme više od posuđenoga lihva. Budući da je lihva grijeh, držali su da je i ustanova koja je primjenjuje bezbožna (impietatis) te da bi je trebalo ukinuti.

Zagovaratelji Montea branili su tu ustanovu obrazlažući da kamata od pet posto služi isključivo za očuvanje početnoga kapitala i isplatu plaća zaposlenicima, a nikako za ostvarivanje zarade. U osnivanju i djelovanju Montea vidjeli su konkretan čin milosrđa (pietatis) i ljubavi prema bližnjemu.

Rasprava je započela odmah nakon osnutka prvoga Monte di Pietà u Perugi 1462. godine i trajala do V. lateranskoga koncila (1512. – 1517.). U radu su prikazane rasprave vođene u Perugi, Firenci, Mantovi i Padovi te osobe koje su u njima sudjelovale. Osobita pozornost posvećena je argumentima iznesenima u raspravi. S jedne strane nalazili su se tradicionalni argumenti protiv lihve, dok su se s druge strane iznosili novi argumenti, nastali u promijenjenim društveno-gospodarskim okolnostima, uz navođenje slučajeva u kojima je bilo dopušteno uzeti više od posuđenoga, a da se pritom ne počini lihva.

Dekretom Inter multiplices iz 1515. godine V. lateranski koncil odlučio je da djelovanje Monti di Pietà nije lihvarsko ako se naplaćuje pet posto kamate radi pokrivanja troškova poslovanja i isplate plaća zaposlenicima. Premda su izazvali žustru raspravu, osobito o pitanju kamata, Monti di Pietà pokazali su da je moguće uskladiti gospodarsku djelatnost s načelima katoličkoga socijalnog nauka.

Kratki životopis

Vlč. Florijan Zagorščak rođen je 1997. godine u Vinkovcima. Osnovnu školu završio je u rodnoj Privlaci, a Gimnaziju Matije Antuna Reljkovića u Vinkovcima. Diplomirao je 2021. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu te je iste godine zaređen za đakona. Đakonski praktikum obavljao je u Župi sv. Martina biskupa u Bošnjacima.

Za svećenika je zaređen 29. lipnja 2022., nakon čega je godinu dana služio kao župni vikar u Župi Uzvišenja Svetoga Križa u Osijeku. Tijekom ljeta 2023. godine upućen je u Rim na studij crkvene povijesti na Papinskom sveučilištu Gregoriana, gdje je uspješno završio magistarski studij, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.