Simpozij Teologije u Rijeci
Na Teologiji u Rijeci održan simpozij o vjeri u službi humanizacije kulture
„Vjera u službi humanizacije kulture“ bila je tema simpozija održanog 12. ožujka na riječkoj Teologiji, na kojemu je o odnosu vjere i kulture govorilo 12 profesora iz Hrvatske, Slovenije, BiH i Poljske. Simpozij je održan u organizaciji Teologije u Rijeci i Katedre socijalnog nauka Crkve Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Uime Teologije u Rijeci i predstojnice prof. dr. sc. s. Nele Gašpar, okupljene je pozdravio doc. dr. sc. Saša Horvat te istaknuo kako je tema simpozija odabrana u kontekstu proglašenja Rijeke Europskom prijestolnicom kulture u 2020. godini. „Sveprožimajući odnos vjere i kulture bitno je obilježio dinamizam razvoja grada Rijeke. Predavanja i rasprave koje ćete danas čuti zasigurno će istaknuti istinske vrijednosti koje vjera nadahnjuje i ostvaruje unutar pojedine kulture te na taj način pridonosi razvoju pojedinca i društva. Današnji simpozij pokazuje kako Teologija u Rijeci aktivno prati, promišlja i pridonosi aktualnostima Grada na čijem području djeluje, što je još jedan znak duboke integriranosti kulture i vjere“.
Riječki nadbiskup Ivan Devčić također se obratio okupljenima dodavši kako su promišljanja s ovog simpozija doprinos Rijeci kao Europskoj prijestolnici kulture iako su u službenom programu EPK vjerski sadržaji i crkvena baština marginalizirani. „Želimo Crkvu i vjeru uprisutniti u ovome gradu i u kulturi koja zanemaruje vjersku baštinu. Ovaj simpozij je jedan od načina na koji riječka Crkva želi dati doprinos proslavi EPK u Rijeci“, rekao je nadbiskup.
U teme simpozija okupljene je uvela dr. Mirjana Pinezić, podsjetivši da su vjera i vjerske institucije oduvijek bile u samim temeljima kulture dajući velik doprinos njezinom oplemenjivanju u humaniziranju. „Simpozij želi istaknuti izvorni smisao kulture te da vrijednosti koje izviru iz svetog i transcendentnog nadahnjuju ljudski duh i obogaćuju prostore ljudskog suživota“, rekla je dr. Pinezić.
Prof. dr. sc. Tonči Matulić sa zagrebačkog KBF-a održao je predavanje o vjeri pred izazovima inkulturacije. „Važnost zadaće kršćana je da zajedno sa svim ljudima svijeta moraju pridonositi izgradnji ovoga svijeta. To je evangelizacija ili u naše vrijeme ‘nova evangelizacija’ kako ju je nazvao Ivan Pavao II.“, rekao je dr. Matulić i istaknuo kako su vjera i kultura neodvojive iako se ne poistovjećuju. Vjera nije apstraktna, jer Božja riječ je kroz povijest sazrijevala u različitim kulturama. „Danas se vjera susreće s kulturom moderne koja još nije potpuno ateistička, ali je prema Bogu ravnodušna“, rekao je dr. Matulić, podsjetivši da je i u takvom okruženju potrebno vjeru prenositi i evangelizirati.
Doc. dr. Hrvoje Kalem s KBF-a u Sarajevu govorio je o antropološkim temeljima kulture kod Ivana Pavla II. istaknuvši kako sveti Papa tvrdi da nije moguće govoriti o kulturi bez Boga. „Njegova integralna personalistička antropologija ističe kako je humanizam bez Boga nehuman jer dokida bitnu dimenziju čovjeka“, pojasnio je dr. Kalem.
Doc. dr. Mari Jože Osredkars s Teološkog sveučilišta u Ljubljani u predavanju se nadovezao na povezanost vjere i kulture dodavši kako nije moguće niti o Bogu govoriti bez kulture. „Objava, pa tako i Sveto pismo, uvijek se događa i razumije unutar kulture u kojoj je nastala“, rekao je dr. Osredkars.
Filozofsko promišljanje odnosa religije i kulture iznio je doc. dr. Saša Horvat s Teologije u Rijeci. Podsjetio je na kontekst simpozija koji o vjeri i kulturi govori uzimajući u obzir činjenicu da program Rijeke kao Europske prijestolnice kulture ignorira vjerske sadržaje i crkvenu povijesnu baštinu. „Razlozi mogu biti različiti, od ideoloških do pukog neznanja, nemaštovitosti ili neorganiziranosti. No, s filozofske strane sama činjenica da govorimo o odsutnosti vjere u programu EPK, znači da je ona na taj način ipak prisutna“, rekao je dr. Horvat. Filozofski analizirajući sadašnjost istaknuo je da bi se iz sadržaja tog programa moglo iščitati da on ne donosi dimenziju nade i nije otvoren prema budućnosti. „Iz toga možemo zaključiti da se Rijeka predstavlja kao grad koji je uronjen u nedavnu prošlost i nema snage okrenuti se prema budućnosti. Gradu koji teče nije baš jasno kuda teče“, rekao je dr. Horvat. Zaključio je kako su bez obzira na službeni program kojeg nudi Prijestolnica kulture, kultura i vjera duboko povezane, a tu povezanost i dalje trebaju svjedočiti vjernici.
Dijalog u različitosti vjere i suvremene medijske kulture bila je tema izlaganja izv. prof. dr. Jerka Valkovića s Teologije u Rijeci. „Iako nastaju na potpuno drukčijim premisama i vođeni su drukčijim motivima, i vjeri i svijetu medija zajednička je činjenica da komuniciraju, da su nezamislivi bez komunikacije“, pojasnio je dr. Valković. Izv. prof. dr. Nikola Vranješ s Teologije u Rijeci govorio je o dijalogu vjere i suvremene kulture te nužnosti osuvremenjivanja modela pastorala kulture. „Kultura je promjenjiva stvarnosti pa je nužno mijenjati načine dijaloga vjere i kulture. Potrebno je napraviti selekciju i prihvatiti pozitivne elemente suvremene kulture. Mi se nažalost, još uvijek više osvrćemo na ono što je negativno u njoj“, rekao je dr. Vranješ. Dodao je kako je potrebno i prilagoditi jezik kojim se obraćamo suvremenom čovjeku te istaknuo specifičnosti kulture koja nastaje u gradovima.
O ulozi empatije u interkulturalnoj komunikaciji govorila je izv. prof. dr. Jasna Ćurković – Nimac s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, a dr. Tomislav Zečević s Teologije u Rijeci analizirao je poslanicu Efežanima kao primjer inkulturacije Evanđelja u grčko-rimsku kulturu.
O značenju redovnika, posebno benediktinaca za razvoj pismenosti i kulture na području Riječke metropolije govorio je izv. prof. dr. Marko Medved s Teologije u Rijeci, a doc. dr. Mirjana Pinezić predstavila je Edith Stein i njezin odgoj za kulturu zajedništva u istini. Predstojnica Teologije prof. dr. Veronika Nela Gašpar u pisanom je izlaganju analizirala odnos kršćanstva i kulture kroz povijest, od suprotstavljanja u prvim stoljećima, zatim koegzistencije pa pokrštavanja i na kraju svojevrsne identifikacije u srednjem vijeku, do postupnog odvajanja, otuđenja i konačnog loma u suvremenom sekulariziranom svijetu.
Iako nije mogao doći, svoje je predavanje poslao i prof. dr. sc. Piotr Roszak sa Sveučilišta Nikole Kopernika u Poljskom Toruinu, a njegova su iskustva suradnje Crkve sa civilnim vlastima bila dragocjeni doprinos simpoziju s obzirom da je bio član Programskog vijeća grada Toruna – Europske prijestolnice kulture u 2016. godini.
