Budi dio naše mreže
Izbornik

„Svečanosti sv. Tripuna i kolo sv. Tripuna – tradicija bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj” novo je hrvatsko kulturno dobro upisano na popis nematerijalne baštine UNESCO-a

Rabat (IKA)

UNESCO-ov Međuvladin odbor za očuvanje nematerijalne kulturne baštine je na zasjedanju u utorak 29. studenoga u Rabatu (Maroko), jednoglasno donio odluku o upisu „Svečanosti sv. Tripuna i kola sv. Tripuna – tradicija bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj“ na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, izvijestilo je Ministarstvo kulture i medija RH.

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske je u suradnji s udrugama Bokelja, kandidiralo proslavu svetog Tripuna i kolo svetog Tripuna – tradiciju bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj, za zaštitu i upis ovog kulturnog fenomena na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, kako bi potvrdilo njegovu vrijednost i značenje ne samo kao nacionalne, već i kao dijela svjetske baštine.

Ovaj upis, kako se navodi u priopćenju, priznanje je svima onima koji su ulagali napore i skrbili da se nematerijalno dobro sačuva od nestajanja, a i snažan poticaj da ono i nadalje živi, provođenjem i poduzimanjem raznovrsnih mjera njegove zaštite. Ova iznimna baština dokaz je tisućljetne nazočnosti Hrvata na području Boke kotorske i duboko je ukorijenjena u mentalitet ljudi i danas je važan dio njihovog života. Istovremeno, ta vrijedna baština predstavlja trajnu sponu između prošlosti i budućnosti Bokelja kao aktivnih aktera u njezinu življenju i očuvanju od zaborava za buduće generacije koje će je onda prenositi svojim budućim generacijama.
Doprinos očuvanju ovoga nematerijalnoga dobra dali su Bokelji koji su posljednjih desetljeća i stoljeća obilježavali proslavu sv. Tripuna ponosno je čuvajući od zaborava i prenoseći mlađim generacijama već dugi niz godina. Prenošena, čuvana i dokumentirana zahvaljujući brojnim naraštajima njezinih nositelja te brojnim društvima za njegovanje tradicije, posebice na mjesnim razinama, kao i putem brojnih muzeja i znanstvenih ustanova, nematerijalna kulturna baština u Republici Hrvatskoj štiti se u kontinuitetu, navodi se u priopćenu Ministarstva.
Nakon što je odluka donesena, ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek je uputila video-poruku zahvale na podršci članovima Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalne kulturne baštine, Tajništvu Konvencije iz 2003. te svim članovima kulturnog sektora i državama članicama koje promiču Konvenciju za zaštitu nematerijalne kulturne baštine.
Izrazila je veliki ponos novim hrvatskim, devetnaestim upisom nematerijalnog kulturnog dobra na Reprezentativni popis UNESCO-a. „Zahvaljujem svima koji ovu vrijednu nematerijalnu baštinu čuvaju i prenose mladim generacijama. Nadam se i vjerujem da će ovaj upis doprinijeti valorizaciji i zaštiti ovog fenomena u Hrvatskoj, ali istovremeno biti i podsjetnik na važnost obnove, prezentacije i promocije kulturne baštine koju su Hrvati stoljećima stvarali u prostoru Boke kotorske i koja danas mora biti poveznica Hrvatske i Crne Gore“, poručila je ministrica.
Konferencija Odbora za nematerijalnu baštinu nastavlja se do kraja ovog tjedna, a razmotrit će se još dvije kandidature u kojima sudjeluje Hrvatska – multinacionalna nominacija Tocati – festival tradicijskih igara za Registar dobrih praksi i multinacionalna nominacija tradicije uzgoja Lipicanera za Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Na konferenciji u Rabatu sudjeluju članovi hrvatskog izaslanstva, glavni konzervator Ministarstva kulture i medija Davor Trupković, glavna tajnica Povjerenstva za UNESCO Rut Carek i stalna predstavnica RH pri UNESCO-u Gordana Genc.
Blagdan svetog Tripuna slavi se 3. veljače, kada se osim u Kotoru u kojem je običaj nastao, misa i proslava svetog Tripuna održavaju u organizaciji Hrvatskih bratovština Bokeljske mornarice 809 u Zagrebu, Rijeci, Puli, Splitu, Dubrovniku. Nakon mise ispred crkve pleše se Kolo svetom Tripunu, kao dio proslave štovanja svetog Tripuna. Toga dana, okupljaju se brojni Bokelji kako bi sudjelovali u proslavi koja se ponavlja i prenosi stoljećima s generacije na generaciju među Bokeljima u Hrvatskoj.