Zbog nemogućnosti održavanja 2020. godine, sajam je započeo 1. listopada 2021. Glavna tema je „Povezivanje umova, kreiranje budućnosti“, a sve završava 31. ožujka 2022. Svaka zemlja ima svoj paviljon u kojem predstvalja posjetiteljima svoje znamenitosti, poznate osobe ili pak dostignuća u kulturi, znanosti i slično. Tako je Nacionalni dan Republike Hrvatske obilježen 6. ožujka.

Sveta Stolica na toj manifestaciji sudjeluje od samih početaka. Vatikanski paviljon je uvijek nekomercijalan, a ove godine tematski naglasak je na potrebi razvijanja i čuvanja dijaloga i bratstva. Specifična tema vatikanskog paviljona je „Produbiti povezanost“ čime nadopunjuje temu EXPO-a. Na tim osnovama svoje tisućljetne tradicije Crkva želi potaknuti kulturnu i znanstvenu razmjenu, osnažiti međureligijski dijalog, stavljajući za primjer sv. Franju Asiškoga i susret sultana Malika al Kamila, te doprinijeti u promišljanju o budućnosti svijeta i čovječanstva.

Vatikanski paviljon u Dubaiju predstavljaju franjevci konventualci koji žive i djeluju u obližnjim zemljama. Uz njih su brojni mladi koji se okupljaju u franjevačkim samostanima i crkvama. Među volonterima je bilo i devet članova Franjevačke mladeži iz Hrvatske. Razgovori s nekima od njih i članak s brojnim drugim detaljima o EXPO 2020 objavljen je u Veritasu. Ovdje prenosimo razgovor s fra Eliasom Marswanianom iz Libanona koji je jedan je od jedanaestorice franjevaca koji od listopada prošle godine do ožujka ove godine povremeno boravi u Dubaiju na EXPO-u u paviljonu Svete Stolice. Inače je član Samostana sv. Franje, župnik i animator mladih u Zahleu, gradu pedesetak kilometara istočno od Bejruta.

1. Što je tvoja zadaća na EXPO-u 2020?

Moja i prisutnost subraće franjevaca, nas ukupno jedanaest, na EXPO-u 2020 u Dubaiju je dočekati i animirati posjetitelje paviljona Svete Stolice zajedno s mladima koji se okupljaju u našim samostanima i župama, a koji dolaze iz raznih zemalja svijeta, među ostalim i iz Hrvatske.

2. Mons. Tomasz Trafny, zamjenik povjerenika za paviljon Svete Stolice, rekao je da je to jedini nekomercijalni paviljon u Dubaiju, koji prije svega ima simboličku i kulturnu vrijednost. Kako je osmišljen paviljon i što se želi poručiti posjetiteljima?

Posjetitelj prilikom ulaska nailazi na poruku dobrodošlice na raznim svjetskim jezicima. Zatim ima priliku pogledati multimedijalne prikaze putem kojih upoznaje neke ljepote Vatikana i bazilike Sv. Petra.

Nakon toga dolazi u jedan prostor u kojem se nalazi replika Giottove freske iz gornje bazilike sv. Franje u Asizu koja predstavlja susret Asiškog Siromaška i egipatskog sultana iz 1219. godine.

Uz ostalo, nastavljajući šetnju paviljonom, posjetitelj se upoznaje s tri drevna rukopisa koji su iz Vatikanske apostolske biblioteke dopremljeni na EXPO i koji pokazuju ljepotu susreta različitih vjera i kultura, u ovom slučaju kršćanske i islamske. Radi se o originalnom rukopisu koji datira iz ranog 9. stoljeća kao jedini postojeći dokaz, kojega su spasili kršćanski monasi i danas ga čuva Sveta Stolica, koji govori o „Kući mudrosti u Bagdadu“, velikoj javnoj biblioteci i simbolu zlatnog vremena islamske kulture.

Tu je zatim i kodeks Liber Abbaci Leonarda Pisana iz 13. stoljeća koji svjedoči o uvođenju arapskih brojeva na Zapadu što je kasnije utjecalo na uvođenje gregorijanskog kalendara kojega danas koristi cijeli svijet, a zapažanja o toj reformi donosi rukopis portugalskog astronoma Tomása de Ora, također izložen u Dubaiju.

Nakon toga posjetitelji ulaze u tzv. zlatnu katedralu gdje je smještena replika Michelangelovog „stvaranja Adama“. Na kraju mogu pogledati video o Papinom posjetu Abu Dabiju 2019. godine i susretu s velikim imamom al-Azhara Ahmadom Al-Tayyebom.

Također imaju priliku čitati, barem neke ulomke, Papine enciklike Laudato Si’, i naposljetku, kao i u svim paviljonima, dobiju biljeg da su posjetili naš paviljon. Poruka je dakle, da smo upućeni jedni na druge i da trebamo produbiti povezanosti koje već postoje, svjesni da smo svi braća, upućeni jedni na druge.

3. Kakvo je tvoje iskustvo službe u Dubaiju?

Doista je ovo vrijeme provedeno ondje ispunjeno susretima s raznim ljudima. Još jednom sam uvidio da čak i ako smo različiti po kulturi i vjeri, možemo se susretati i učiti jedni od drugih. Ovo iskustvo mi je pomoglo na ljudskoj razini da prihvatim i slušam drugoga, na kršćanskoj razini da živim ljubav i odjelotvorujem ju u susretu s drugima, i na franjevačkoj razini da ne zaboravim važnost bratstva i, kao što uči sveti Franjo, prihvaćanja drugoga onakvim kakav jest.

4. Općenito EXPO je događaj prepun kulturnih događaja, prilika za poslovne sastanke i razmjenu ideja o tehnološkom razvoju, prigoda za turističko predstavljanje zemalja itd. Koji je u svemu tome doprinos i uloga Svete Stolice?

Uočio sam da posjetitelji koji obilaze tolike paviljone prepune tehnoloških inovacija imaju zadovoljstvo zastati kod nas i vidjeti nešto drugačije, gdje kada dođu bivaju dočekani od strane mladih koji im govore o onome što drugdje ne mogu pronaći.

5. Zastupati Svetu Stolicu znači predstavljati Katoličku Crkvu. To znači da se ne radi samo o prezentiranju umjetničkog i kulturnog bogatstva, nego je to ujedno svjedočanstvo vjere i misionarsko poslanje. Kakav je interes za vatikanski paviljon? Kakav je, općenito, profil ljudi koji posjećuju? Što ti se posebno urezalo u srce?

Posjetitelji su jako zainteresirani, neki su mi rekli da je jedan od najljepših paviljona. Dnevno našu izložbu vidi oko 1500 osoba različitih profila. Imali smo i vrlo uglednih gostiju koji su sa zanimanjem popratili našu izložbu, neki premijeri, ministri, veleposlanici, kralj Abu Dabija… Bilo je i nekoliko biskupa.

Posebno mi je ostao upečatljiv susret s jednim muslimanom koji je rekao volim te jer si mi brat po čovještvu. Bilo je još zanimljivih susreta. Jedan dan sam imao intervju za TV Abu Dhabi, i dan poslije me zaustavljaju dvojica policajaca. Uplašio sam se, a oni mi se onako dobronamjerno obrate i kažu: Hvala vam što ste na EXPO-u.

Svakako, hodajući po EXPO-u u franjevačkom habitu privlačimo pažnju mnogih. Ljudi nas gledaju, neki se žele uslikati, pitaju zašto smo tako obučeni, žele razgovarati… Budući da na izložbi ima mnogo volontera iz afričkih zemalja, njima je bilo posebno zadovoljstvo vidjeti svećenika i razgovarati, a neki su tražili i ispovijed.

6. Ujedinjeni Arapski Emirati su islamska zemlja. Kako si to doživio i iskoristio priliku za međureligijske susrete? Postoji li kršćanska, katolička zajednica u Dubaiju i kako žive u UAE-u? Razlikuje li se od onoga u drugim zemljama Bliskog Istoka? Jesu li ondje prisutni franjevci?

S obzirom da živim u Libanonu, život s muslimanima mi je svakodnevica i poznajem taj kontekst. U Dubaiju ima nekoliko crkava, i kršćani su sretni što prakticiraju svoju vjeru. Razlika u odnosu na druge bliskoistočne zemlje je ta što u Emiratima kršćani nisu progonjeni, svi žive u miru. Prisutni su franjevci kapucini, a se razmišlja o još jednoj franjevačkoj prisutnosti ondje u budućnosti.

7. Znamo kako je Dubai, i općenito arapski svijet, iznimno bogata regija. Dubai je poznat kao iznimno luksuzna destinacija, koju posjećuju ponajviše bogati. Ima li ondje siromašnih i kakav je odnos prema njima? Što znači franjevačka prisutnost ondje?

Zasigurno ima siromašnih i ovdje, ali sam stekao dojam da upravitelji zemlje imaju na srcu čovjeka i nastoje pomoći siromašnima. Franjevačka prisutnost i blizina je znak nade siromasima, jer znamo da je istinsko bogatstvo Božja ljubav prema svakom čovjeku, bez razlike.

8. Osim fratara, tu su i mladi laici iz franjevačkih župa. Kakvo je vaše iskustvo suradnje s mladima na ovom projektu?

Zajedno s mladima smo stvorili jedno malo franjevačko bratstvo. Zajedno slavimo svetu misu, volontiramo, družimo se… Jako lijepo iskustvo za njih i za nas fratre, a i za domaćine i posjetitelje koji će se zasigurno rado prisjećati našeg paviljona i bratskog pristupa, u duhu papine encilike Fratelli Tutti – jer, svi smo braća.