Na Veliki četvrtak služena je Večernja s Liturgijom sv. Bazilija Velikoga  spomen Večere Gospodnje i kasno navečer Jutrenja Muke Gospodnje Velikoga petka s čitanjem Evanđelja o muci i smrti Kristovoj.

U homiliji je vladika Stipić sve pozvao da svoje životne muke uvijek sjedinjuju s mukom našega Spasitelja jer je njegovo stradanje za čovjeka dalo jedinstveni smisao svim našim patnjama. Spomenuo se i patničkoga ukrajinskoga naroda koji ovih dana nosi svoj križ, ali svih drugih križeva što ih Gospod Isus Krist još uvijek nosi svugdje u svijetu gdje pati čovjek i gdje se gazi ljudsko dostojanstvo.

Na Veliki petak u katedrali su služeni Carski ili veliki časovi, kada svi mali časovi Časoslova postaju veliki s bogatim izborom biblijskih i himnografskih tekstova, a poslijepodne Večernja s polaganjem plaštanice s likom mrtvoga Krista koja se u svečanom ophodu iz oltara prenosi u Božji grob nasred crkve, gdje se vjernici klanjaju.

Na Veliki petak uvečer, križevački vladika je sa svećenicima služio Jeruzalemsku jutrenju, to jest Jutrenju Velike subote, koja se služi kod Božjega groba i u okviru koje se vršio ophod s plaštanicom oko katedrale. Jeruzalemska jutrenja bogata je liturgijskom poezijom koja postupno prelazi od oplakivanja mrtvoga Krista prelazi u radosnu anticipaciju njegova uskrsnuća.

Na Veliku subotu je služena Večernja s liturgijom sv. Bazilija Velikoga, kao pashalno bdjenje, kada već odzvanjaju stihovi uskrsne radosti: „Ustani, o Bože i sudi zemlju, jer si s pravom gospodar svih naroda na zemlji!“

Velika subota završava službom Nadgrobnog povečerja koje se također služi kod Božjega groba, a u kojem je poseban naglasak na žalosti presvete Bogorodice za mrtvim Sinom.

Pashalno slavlje započelo je vrlo rano na sam Uskrs svečanom Uskrsnom jutrenjom na kojoj je odzvanjao uskrsni tropar: „Krist uskrsnu od mrtvih, smrću smrt uništi i onima u grobovima život darova!“ koji se više puta ponavlja i pjeva sve do Uzašašća.

Svečanu uskrsnu arhijerejsku litrugiju vladika Stipić služio je u katedrali Presvete Trojice u zajedništvu s brojnim svećenicima i narodom, a pjevanje je predvodio Katedralni zbor.

„Uskrs je stoga blagdan radosti i zahvalnosti svemogućemu Bogu koji je učinio sve za spasenje čovječanstva. Naše zajedništvo u Crkvi, gdje smo svi jedno jedinstveno tijelo Kristovo, pokazuje se kroz svetu liturgiju i pričest Kristovim Tijelom i Krvlju te kroz naše zajedništvo u ljubavi gdje sve činimo jedni za druge. Vjernici su Crkva, a Crkva je Krist, stoga po svetoj liturgiji svi postajemo Kristovo tijelo, uvijek novo, živo i Duhom Svetim svaki puta iznova pomlađeno. Svjedoci smo da nakon dvije tisuće godina kršćanske prisutnosti u svijetu i velikog broja svetaca i mučenika, ovaj svijet ipak postaje sve tamnije mjesto koje nažalost ne odiše evanđeoskim duhom ljubavi, nego postaje poprište zla. Tehnološki razvoj čovječanstva nažalost nije iskorijenio mržnju, glad, ratove i ostale ljudske nevolje. Odgovor na zlo je ljubav, i to nesebična, posvećujuća ljubav Kristova, kojom se jedino svijet može preporoditi i posvetiti. Ljubimo, dakle, jedni druge takvom ljubavlju da bismo barem mali dio svijeta u kojem živimo preporodili i promijenili na bolje. Neka se preko svakoga od nas kršćana vidno osjeti prisutnost uskrsloga Krista u svijetu“, naglasio je križevački vladika u homiliji.

Na uskrsnoj liturgiji vladika je zaredio za đakona monaha Ivana Karlića koji je sad postao novi jerođakon Križevačke eparhije, na radost cijele eparhije i osobito monaškoga bratstva Manastira Pokrova Presvete Bogorodice koji sada živi i služi uz katedralu. Uskrsna nedjelja završila je Pashalnom večernjom ili „Večernjom ljubavi“ koju je služio vladika Stipić.

Sveti dani Velikog tjedna i Uskrsa svečano su proslavljeni diljem Križevačke eparhije s brojnim okupljanjem vjernoga naroda, a osobito se molilo za mir u Ukrajini i cijelom svijetu. Slavljima su se pridružili i brojni izbjegli Ukrajinci, a eparhijski svećenici su i posjetili mjesta gdje ih najveći broj boravi.