Budi dio naše mreže
Izbornik

Trajna formacija mladih svećenika Riječke metropolije

Lovran (IKA)

Komunikacija kao preduvjet sinodalnosti Crkve bila je tema susreta trajne formacije mladih svećenika Riječke metropolije održanog 15. i 16. studenoga u Domu pastoralnih susreta u Lovranu u organizaciji Metropolitanskog pastoralnog instituta (MPI).

U dvodnevnom programu svećenici su imali priliku promišljati o teološkom značenju komunikacije, osobnoj komunikaciji s bližnjim, komuniciranju u javnosti i posredstvom medija društvene komunikacije te se upoznati s načinom na koji ti mediji prenose poruke. Poseban je osvrt stavljen na suvremene medije komunikacije, internetske društvene mreže koje sa sobom donose brojne novosti i posebnosti. S mladim su svećenicima bili i riječki nadbiskup Mate Uzinić i krčki biskup Ivica Petanjak.

„Umijeće komunikacije je preduvjet za poslanje Crkve“, istaknuo je nadbiskup Uzinić. „Potrebno je naučiti slušati, kako bismo upoznali onoga kome prenosimo Radosnu vijest, a zatim i govoriti tako da nas slušatelji razumiju. Siguran sam da će nam ovaj susret pomoći ne samo da rastemo u sinodalnosti nego i da kvalitetnije svjedočimo evanđelje.“

Ravnatelj MPI mr. Mario Gerić podsjetio je da su svećenici pozvani živjeti u svijetu, slušati i davati odgovore na pitanja koja muče suvremenog čovjeka. „Predavanja koja slijede trebala bi nam pomoći pronaći poticaje kako biti zajedno i biti u svijetu. Kako biti razumljiv suvremenom čovjeku i doprijeti do njega jer dociranje s visoka više nikoga ne može zahvatiti. Ali da bismo se mogli približiti čovjeku, preduvjet za to je ostvariti komunikaciju s Bogom.“

Na njegov se uvod predavanjem nadovezao generalni vikar dr. Mario Tomljanović koji je istaknuo kako je tajna uspješne komunikacije otvorenost Božjem djelovanju. „Ne možemo komunicirati ako se ne okrenemo izvoru. Bog nas svojom riječju odgaja za komunikaciju.“ Svećenike je potaknuo da se približe ljudima, da ne komuniciraju „samo s ambona“, nego i na ulazu u crkvu i izvan crkve. „Biti otvoren za ljude znači komunicirati i s onima koji ne idu u crkvu. To se na prvu čini teži put, ali kada krenemo vidjet ćemo da ‚biti otvoren‘ zapravo olakšava naše svećeničko poslanje“, kazao je dr. Tomljanović. Podsjetio je da se osobni susret s Bogom ostvaruje molitvom. „Kakav će taj susret biti ovisi o tome kakva je moja slika Boga. Potiče li misao o Bogu na ljubav i povjerenje ili strah i kaznu.“ Ukazujući kako duh sinodalnosti Crkve nije nešto novo, istaknuo je da su pastirske zadaće svećenika utemeljene u Zakoniku kanonskog prava, kanonu 529., koji navodi kako bi svećenik trebao upoznati vjernike u župi, posjećivati obitelji te brinuti za nemoćne, bolesne i siromašne.

O komuniciranju Crkve u društvu govorio je dr. Jerko Valković te svećenicima objasnio odnos Crkve i javnosti, odnosno javnog mnijenja. „Taj je odnos tijekom povijesti oduvijek postojao i mijenjao se. Vrlo je dinamičan i mijenja se u različitim društvenim kontekstima. Ali Crkva i javnost nisu dva suprotstavljena pojma.“ Podsjetio je da je Crkva oduvijek prisutna u javnosti, utječe na javno mnijenje, ali i javnost utječe na djelovanje Crkve. Istaknuo je Drugi vatikanski koncil kao prekretnicu suvremene Crkve nakon koje ona ulazi u otvoreni dijalog sa svijetom. U nastavku predavanja govorio je o osnovnim pravilima djelovanja novinara i medija društvene komunikacije. „Oni uvijek rade selekciju onoga što će prikazati i ostaju površni. To je princip rada koji se temelji na kriterijima vijesti. Vijest je uvijek nešto novo, neuobičajeno, dok ono što je redovito nije zanimljivo.“ Teme koje mediji dominantno nude su politika, sport i zabava jer to su teme koje publika traži. U takvom kontekstu Crkvi je teško probiti se s nekom ozbiljnom vjerskom, antropološkom ili socijalnom temom. Ipak Crkva je svejedno pozvana sudjelovati u javnom diskursu, pozvana je koristiti društvene medije, ali i prenositi svoje poruke na druge načine. „Crkva može obogatiti prostor javnosti ako bude ‚glas onih bez glasa‘, obespravljenih i marginaliziranih. Ima što reći i po pitanju brojnih bioetičkih dvojbi i to su prostori koje bi mogla koristiti“, zaključio je dr. Valković.

Novinarka Ana Mušnjak govorila je o odnosu Crkve s novinarima te što oni od Crkve očekuju kako bi zadovoljili kriterije svoje profesije. Istaknula je kako su novinari osobe koje s dobrim namjerama rade svoj posao i znaju cijeniti ako naiđu na otvorenost predstavnika Crkve.

Svećenik Ivan Seletković, povjerenik za rad s mladima u Riječkoj nadbiskupiji, govorio je o virtualnom svijetu društvenih mreža te mogućnostima koje se nude za pastoralno djelovanje. Objasnio je kako su različite dobne skupine korisnici različitih platformi od kojih svaka ima svoje zakonitosti. „Mladi danas više nisu na Facebooku nego na Tik Toku“, rekao je. Za pastoralno djelovanje na svakoj od tih platformi nužno je poznavati specifičan način komuniciranja te publiku koja se njima koristi. Pastoralu na tim mrežama treba pristupiti planski, s jasno postavljenim ciljevima i načinima kako ih postići. Svećenici su u večernjim satima pogledali dokumentarni film The Social dilemma koji ukazuje na opasnosti zlouporabe podataka i manipulacije na društvenim mrežama.

Drugoga dana susreta mladih svećenika sudionici su, pod vodstvom Mladene Tadej Faltin, imali priliku u praksi usvajati i vježbati osnovna načela osobne komunikacije. Iz svog su iskustva navodili primjere komunikacije u kojoj su se osjetili povrijeđeni ili kojom su i sami povrijedili nekoga te učili što bi trebalo činiti u takvim situacijama.