Na poslanje kao izraz zahvalnosti i radosti, koja se rađa iz iskustva Božje ljubavi, pozvani su svi kršteni. Na predstavljanju 95. svjetskog dana misija kardinal Luis Antonio Tagle, prefekt Kongregacije za evangelizaciju naroda, podsjetio je na poruku pape Franje za ovogodišnji dan misija. “Ne možemo ne govoriti što vidjesmo i čusmo” (Dj 4, 20) tema je Papine poruke za taj Dan u čiju će se proslavu uključiti sve biskupije, uz brojne inicijative, susrete i događaje.

Susret s Bogom koji je dotaknuo naše srce i koji je učinio čudesna djela, ne možemo zadržati za sebe – istaknuo je kardinal, potičući vjernike da podijele ljubav, koju su iskusili, kao dar za druge. Prefekt Kongregacije za evangelizaciju naroda upozorio je da ako ne podijelimo vjeru, ako ju držimo u maloj skupini, ona postaje djelo elite i tako slabi. Misionari su potaknuti Božjom ljubavlju da iziđu iz sebe, iz svojih strahova kako bi doprli do svih naroda, zemljopisnih i egzistencijalnih – napomenuo je kardinal te dodao – I to iz temeljnoga razloga – iz zahvalnosti. Imamo, stoga, postati glasnici suosjećanja.

Osvrnuvši se na evangelizaciju i u kontekstima vrlo stare kršćanske tradicije kao što je Europa, koji žive vrijeme dekristijanizacije (raskršćanjenja), kardinal je napomenuo da je prije svega potrebno moliti, jer vjera je dar Duha Svetoga. Evanđelje nas uči ljubiti, čak i u malim svakodnevnim gestama i u malim stvarima – istaknuo je kardinal Tagle.

Nadbiskup Giampietro Dal Toso, predsjednik Papinskih misijskih djela (POM) i zamjenik tajnika Kongregacije za evangelizaciju naroda, istaknuo je pak kako se ove godine slavi više godišnjica povezanih sa svijetom misija, a među njima je i beatifikacija Pauline Marie Jaricot, utemeljiteljice prvoga Papinskog misijskog djela, koja će biti uzdignuta na čast oltara 22. svibnja sljedeće godine u Lionu.

Govoreći o budućoj blaženici mons. Dal Toso je posebno istaknuo tri vidika koji tu ženu, preminulu 1862. godine, čine suvremenom. Prije svega, riječ je o mladoj ženi. U ovo se vrijeme mnogo govori o promicanju žene u Crkvi, a Paulina je primjer koji pokazuje kako stvarno nadahnuće pronalazi mjesto u Crkvi. Nemojmo zaboraviti da je u XIX. stoljeću bio veliki procvat ženskih redovničkih zajednica koje su se posvećivale školama, sirotištima, vjeronauku, misijama i bolnicama. U ovom slučaju imamo ženu koja nije nikada ušla u samostan – istaknuo je nadbiskup.

Drugo, Pauline je bila velika misionarka. Štoviše, upravo je ključ za razumijevanje te žene bila njezina misionarska žudnja – napomenuo je. Djelo za širenje vjere, a još prije njezini pokreti Žive krunice za misije, i druga djela; sve je to činila da bi evangelizirala francusku sredinu i poduprla misije u vremenu snažne dekristijanizacije nakon Francuske revolucije. Kratko rečeno – napomenuo je mons. Del Toso – željela je uključiti u misije daleke zemlje kako bi evangelizirala one susjedne.

I treće, Paulina je sjeme iz kojega je rođeno veliko stablo. Ona nije posebna samo zbog svetosti njezina života, nego zbog veličine plodova njezina djelovanja. Potaknula je pravi misionarski duhovni pokret zahvaljujući Djelu za širenje vjere. Ni godinu dana nakon ustanovljenja Djelo je priznao Pio VII., a 1825. godine francuski kralj je uzeo djelo pod svoju zaštitu te darovao 4000 franaka. Upravo se Paulini obratio biskup Charles Forbin-Janson kako bi primijenio njezin model ustanovljujući Papinsko misijsko djelo svetoga djetinjstva. Mogu bez oklijevanja reći da je prinos djelā koja su proizišla iz te intuicije, bio bitan za povijest misija u XIX. i XX. stoljeću, jer su uključila temelj katoličkih vjernika i senzibilizirala ih na poslanje.

Ne samo u prošlosti nego i danas. Ove je godine, naime, Djelo za širenje vjere poduprlo 893 crkvenih pokrajina na misijskim teritorijima, te uložilo više od 10 milijuna dolara za formaciju kateheta – istaknuo je nadbiskup Dal Toso te na kraju posebno spomenuo stalnu potporu papā, koji su uvijek promicali karizmu Papinskih misijskih djela.

Kao što je učinio i papa Franjo ovogodišnjom porukom. Već je 2016. godine, u prigodi 90. godišnjice Svjetskoga dana misija, papa Franjo napisao da smatra prikladnim prisjetiti se mudrih uputa njegovih prethodnika, koji su odredili da se tom Djelu namijene svi prilozi koje svaka biskupija, župa, redovnička zajednica, udruga i crkveni pokret iz svih krajeva svijeta uspije skupiti za pomoć kršćanskim zajednicama potrebitima pomoći, te kako bi se dala snaga navještaju evanđelja sve do krajnjih granica svijeta. Ni danas ne izbjegavamo tu gestu misionarskoga crkvenog zajedništva – napomenuo je papa Franjo.