Program je započeo zajedničkom pjevanom molitvom Srednjega časa, a potom je uslijedio duhovno-teološki nagovor splitsko-makarskog nadbiskupa Zdenka Križića koji je istaknuo važnost bdijenja i iščekivanja kao ključnih obilježja došašća, naglasivši kako je to vrijeme u kojem se vjernici trebaju pripremiti za susret s Gospodinom. „To se odnosi prije svega na pripravu drugog Gospodinova dolaska, jer tko se priprema za taj dolazak susrest će Gospodina već danas“, rekao je te dodao kako će taj dan za Isusove učenike biti dan radosti, a ne tjeskobe. Isusov poziv za bdijenjem dolazi u trenutku kada se priroda umirila i kada su noći najduže, a naš duhovni život ima puno sličnosti s ritmom prirode te je stoga potreba budnosti nešto posve normalno u životu svakoga čovjeka koji se želi ostvariti. Bdijenje je zapravo borba protiv nemarnosti u odnosu na važne životne vrijednosti, a ta nemarnost dovodi do deformacije ljubavi i nesposobnosti uvidjeti potrebe drugih“, kazao je mons. Križić.

„Bdjeti znači slušati glasove drugih oko sebe, napose one glasove koji su tihi krikovi ili vapaji. Bez ovoga bdijenje postaje gluma, nešto izvanjsko što ne dotiče nutrinu.“ Nadalje je nadbiskup pojasnio kako je bdijenje za nas zapovijed jer svoju vjeru živimo u noći, u iščekivanju, u svijetu u kojem je borba s tamama naše trajno stanje, a za tu borbu imamo potrebno sredstvo, tj. svjetiljku – riječ Božju. Danas se često zaboravlja na ovu eshatološku, ujedno najbitniju, dimenziju došašća i pretjerano se usmjeruje na Kristov prvi dolazak u tijelu kojeg mi danas ne iščekujemo, već ga se spominjemo i na njemu zahvaljujemo. Nadbiskup Križić spomenuo je i Noinu generaciju, simbol svake duhovno deformirane generacije te istaknuo kako je njezin problem bio taj što su „jeli i pili, ženili se i udavali“, a ništa drugo nisu očekivali. Možemo vidjeti kako je u Europi današnjice situacija slična i primjećuje se svojevrsni moralni, duhovni i politički potop. Osim toga veliki se naglasak stavlja na užitak bez kriterija, a to je očito u novijim proslavama adventa gdje se naglasak stavlja na gastronomiju i zabavu te se tako advent čisti od sakralnoga. Upravo zbog toga je važno da svećenici bdiju, budu budni i očekuju Krista kako ne bi postali oni koje ne očekuju ništa“, istaknuo je.

„Bdjeti je odluka volje, a ne nagon nekog instinkta“ poručio je mons. Križić te dodao da će se, „kada donesemo neku čvrstu odluku, protiv nas ustati cijeli pakao, ali svaka naša odluka koja nas ne košta puno nema velike vrijednosti. Iz ovoga vidimo da bdjeti nije lako, da ono iscrpljuje i troši snage. Konačno, u došašću je potrebno pripraviti put i poravniti staze Gospodinu koji dolazi, a jedini način za to jest da hodimo zajedno s njime uvijek ga imajući pred očima“, poručio je. Posebno je istaknuo kako „Isus traži od svojih učenika ne samo da drugima pokazuju put Gospodnji nego da sam njihov život bude drugima put.“ Upozorio je na opasnost od formalizma i licemjerja te zaključio kako je važnije, a ujedno najteže, živjeti vjeru u Bogu, nego li biti veliki govornici. Nakon nadbiskupova nagovora uslijedio je otvoreni razgovor u sinodalnom duhu.

Drugi dio radnoga dijela adventske rekolekcije započeo je izlaganjem pastoralnoga vikara Splitsko-makarske nadbiskupije don Edvarda Punde koji je pribiližio teološko značenje Jubileja kao godine posebne milosti koja ima liturgijsko i duhovno značenje, a potom je predstavio načine na koje će se Jubilej, godina pouzdanja u milost Božju i providnost te godina otpuštanja dugova i poziva na slobodu, obilježavati u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Posebno je istaknuo kako s Isusom počinje „punina vremena“, odnosno konačni vječni Jubilej te „nam u predstojećem Jubileju sam Gospodin dolazi ususret, da nas spasi“. Gospodin nas dolazi potražiti svojom ljubavlju i milosrđem. Na tragu toga don Edvard je posebno progovorio o oprostima koji su usko vezani uz Jubilejske godine. Ustvrdio je kako nam oprost dolazi kao pomoć da možemo vjerovati da nas Bog može osloboditi, ne samo od grijeha, nego i od svih posljedica grijeha.

Poručio je kako je oprost poziv svima da uđu u ozbiljnu kršćansku borbu budući da je vjera uvijek hod i ovo dvoje je ono što treba navjestiti vjernicima o godini Jubileja koja, kako kaže papa Franjo, dolazi kao posebna pomoć da čovjeka oslobađa cjelovito. U Splitsko-makarskoj nadbiskupiji svečani obred otvaranja Jubileja održat će se pri euharistijskom slavlju koje će u splitskoj prvostolnici 29. prosinca, na blagdan Svete obitelji, slaviti otac nadbiskup, a oprosti će se moći dobiti na sljedećim mjestima: u katedrali sv. Dujma, konkatedralnoj crkvi sv. Petra, makarskoj i trogirskoj katedrali, u marijanskim svetištima u Sinju, Solinu i Vepricu, crkvi sv. Nikole u Metkoviću te crkvi sv. Franje u Imotskom. Pastoralni vikar je svećenike također uputio na dokumente koji će im biti od pomoći u slavlju Jubileja u njihovim župnim zajednicama u vidu posebnih obrazaca misnih slavlja, službe Riječi, kateheza s pokorničkim bogoslužjima i posebnim naglaskom na Božje milosrđe, hodočašća u prvostolnu crkvu, održavanja misija itd.

Nakon don Edvardovog izlaganja generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Franjo Frankopan Velić iznio je obavijesti iz života mjesne Crkve, a poslije su uslijedila pitanja svećenika. Na kraju nadbiskup je najavio da će se svaki prvi četvrtak u mjesecu u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji moliti za postojeća i nova duhovna zvanja, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.