Istina je prava novost.

Župna crkva sv. Antuna Pustinjaka u Odri Sisačkoj

Župna crkva sv. Antuna Pustinjaka u Odri Sisačkoj teško je oštećena u razornom potresu 29. prosinca 2020. Donosimo podatke o njezinoj povijesti, kulturnoj vrijednosti i trenutnom stanju.

POVIJEST

U Odri Sisačkoj je dekretom Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu 29. kolovoza 2004. osnovana Kao-župa sv. Antuna Pustinjaka.

Dekretom Biskupijskog ordinarijata u Sisku 8. srpnja 2010. kao-župa Odra Sisačka postala je župa, a pripadaju joj naselja Odra, Žabno, Staro Pračno, Stara Drenčina i Vurot.

Župna crkva se nalazi uz državnu cestu na samom ulazu u grad Sisak.

Postoji zapis da je u Odri koncem 16. stoljeća sagrađena zavjetna kapela. Odranin Blaž Klarić zazvao je u smrtnoj opasnosti sv. Antuna Padovanskoga te ga je on izbavio od smrti. A zahvalni Blaž je svecu u čast 1597. godine sagradio kapelu.

Najstariji sačuvani zapis o kapeli u Odri je, pak, iz 1696. Naime, u zapisniku kanonskih vizitacija spominje se mala drvena kapela s atrijem i zvonikom nad ulazom, s jednim oltarom s prikazom sv. Antuna Pustinjaka.

Godine 1897. umjesto drvene, sazidana je nova kapela, kao manja jednobrodna građevina neoklasicističkog oblikovanja. Od 2010. služila je kao župna crkva. U vrijeme župnika vlč. Mladena Vuka, crkva i njezin okoliš su 2010./2011. temeljito obnovljeni i pomno uređeni. Kako je rekla voditeljica Ureda za kulturu Sisačke biskupije Spomenka Jurić, uz crkvu se i zimi slave mise. Župljani i hodočasnici rado se okupljaju na takva slavlja, posebno na „ponoćku pod zvijezdama“.

U Odri Sisačkoj svečano se slave i sv. Antun Pustinjak i sv. Antun Padovanski.

Prije nekoliko godina, na želju sisačkog biskupa Vlade Košića, napravljene su pripreme za gradnju veće župne crkve.

KULTURNA BAŠTINA

U župi Odra Sisačka su i dvije kapele: sv. Ivana Krstitelja i sv. Fabijana i Sebastijana. Tradicijska drvena kapela sv. Ivana Krstitelja u Staroj Drenčini nije oštećena u potresu.

Druga, pak, svetih Fabijana i Sebastijana, na brežuljku na rubu naselja Vurot, teško je oštećena.

To je zidana, jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s užim svetištem i stješnjenom apsidom s okulusom u gornjem dijelu, orijentirana u smjeru istok-zapad.

Barokno svetište je podignuto 1751. i nadsvođeno križno-bačvastim svodom. Nad glavnim zabatnim pročeljem uzdiže se drveni tornjić s limenom poligonalnom kapom. Iznad portala s polukružnim nadvojem nalaze se dva manja pravokutna prozora jedan iznad drugog. Kapela je građena kamenom i opekom. Predstavlja tip domaćeg graditeljstva te s obzirom na svoju povijesnu i kulturnu vrijednost i svoj skladni položaj u krajoliku predstavlja jednu od značajnih baroknih seoskih kapelica Sisačko-moslavačke županije. Stoga je zaštićena kao spomenik kulture.

Kapela je posljednjih godina bila zapuštena. U Domovinskom ratu oštetili su ju pobunjeni Srbi i JNA, a inventar je ukraden. Zato u njoj više od 20 godina nije slavljena misa. Stoga je u posljednje vrijeme u procesu obnove. Posljednjim radovima temelji su učvršćeni novim pilotima, a pod je betoniran.

ZANIMLJIVOSTI

Župa sv. Antuna Pustinjaka od 2004. do 2010. bila je kao-župa. Taj izraz možda nije poznat i rijetko se može čuti, međutim, kao pravni pojam nalazi se u Zakoniku kanonskoga prava (kan. 516 § 1.).

Ondje se navodi da „osim ako se pravom određuje što drugo, sa župom se izjednačuje kao-župa, koja je određena zajednica vjernika u partikularnoj Crkvi, povjerena svećeniku kao vlastitom pastiru, a koja zbog posebnih okolnosti još nije postala župa“.

U latinskom izvorniku taj pojam znači quasi-paroecia. Još bi se moglo prevesti, kao što piše na mrežnoj stranici Sisačke biskupije, kvazi-župa, gotovo-župa, skoro-župa i tobože-župa.

TRENUTNO STANJE

Župnik Saša Jozić rekao je da se toranj župne crkve, sazidan od male cigle, u potresu odlomio te se zbog sigurnosti prolaznika i prometa morao ukloniti. Zidovi i svod su popucali, te se otkrio strop izrađen od trstike. Razbijen je mramorni ambon, a oltar je ostao čitav. Razbio se 50-godišnji kip Blažene Djevice Marije. S postolja su pala i dva drvena kipa, sv. Antuna Pustinjaka i sv. Antuna Padovanskoga s Djetetom Isusom koji je oštećen, ali su svi dijelovi pronađeni. Župljani su uz pomoć vatrogasaca iz mjesnog DVD-a uspjeli spasiti i iznijeti sav inventar iz crkve.

Na kapeli sv. Fabijana i Sebastijana uništen je zabat te je popadao crijep.

OBNOVA

Još se ne zna što će biti s teško oštećenom župnom crkvom. Najprije se trebaju poduzeti mjere stabilizacije da bi se na siguran način moglo krenuti u analizu oštećenja i statike. Tada će se uz pomoć stručnjaka odrediti na koji će se način crkva obnoviti.

IZVORI

  • župnik Župe sv. Antuna Pustinjaka u Odri vlč. Saša Jozić, izjava za Hrvatsku katoličku mrežu, 14. siječnja 2021.
  • voditeljica Ureda za kulturu Sisačke biskupije Spomenka Jurić, izjava za Hrvatsku katoličku mrežu, 14. siječnja 2021.
  • Šematizam Sisačke biskupije, 2019.
  • https://registar.kulturnadobra.hr/, 18. siječnja 2021.
  • https://www.biskupija-sisak.hr/index.php/dekanati/katedralni-arhiakonat/sisacko-pescenicki/zupa-odra-sisacka, 18. siječnja 2021.

crkva sv. Antuna Pustinjaka u Odri Sisačkoj prije potresa 2020.

unutrašnjost crkve sv. Antuna Pustinjaka u Odri Sisačkoj prije potresa 2020.

unutrašnjost crkve sv. Antuna Pustinjaka u Odri Sisačkoj poslije potresa 2020.

kapela sv. Fabijana i Sebastijana u Vurotu prije i poslije potresa 2020.


rušenje zvonika crkve sv. Antuna Pustinjaka u Odri Sisačkoj poslije potresa 2020.