SISAČKA BISKUPIJA Župna crkva sv. Marije Magdalene u Selima

POVIJEST

Mjesto Sela se spominje u pisanim dokumentima još u 13. stoljeću. Godine 1215. zagrebački biskup Stjepan I. ustupio je zagrebačkom Kaptolu svoje posjede u Sisku i okolici, kojima su pripadala i naselja župe Sela.

Župa sv. Marije Magdalene u Selima osnovana je 1702. odvajanjem od Župe Svetoga Križa u Sisku, a drvena kapela iz 1653. postala je župna crkva. Na istom mjestu crkva je stajala od davnina. Drvena kapela bila je klasična barokna ladanjska crkvica, podignuta kao oratorij na groblju, po uzoru na drvenu sakralnu arhitekturu posavskih i pokupskih krajeva. Bila je široka i prostrana s drvenim pjevalištem iznad glavnog ulaza. Unutrašnjost je bila bogato kolorirana zahvaljujući islikanom tabulatu, zlatnim oltarima i podnoj crvenoj opeki s rimskih nalazišta. Pred crkvom je bio obični drveni atrij popločen opekom i drveni zvonik s dva zvona.

Zaslugom župnika Matije Šanteka, koji se školovao u Rimu i Beču – središtima barokne umjetnosti, a župom u Selima upravljao je 1752. – 1811., izgrađena je današnja crkva. Kamen temeljac postavljen je 1759., a gradnja je dovršena 1765. kada je crkva i posvećena. Graditelji su bili talijanski majstori, a pomagali su im žitelji mjesta i kaptolski kmetovi. Projektant do danas još nije poznat, ali je zasigurno pripadao kulturi visokoga austrijskog baroka. U crkvu je ugrađen materijal iz stare Siscije.

Između pravokutnog prostora pod pjevalištem, koje se nalazi između dva elegantno izvedena zvonika, i pravokutnog svetišta – stoji ovalna lađa iznad koje se uzdiže kupola iznad koje je svjetlosnica (laterna) sa šest prozora, koja uz južne prozore obilno rasvjetljuje lađu. Manja vrata su napravljena južno, a veća, ispod pjevališta, zapadno. Sakristija je sjeverno uz svetište, a ponad nje je oratorij na koji iz sakristije vodi stubište od kojega se odvaja stubište propovjedaonice.

Crkva je odmah bila u potpunosti opremljena, a od prvotne opreme do danas je sačuvan glavni oltar i slikani retabli bočnih oltara.

Istodobno je sazidana župna kurija s kuhinjom i stanom za kmeta, ostavom i sobom župnog ureda u prizemlju i u prvom je katu imala pet soba. Kubičastog je oblika, skladnih proporcija, a pokrivena je četveroslivnim krovištem. To je jedan od rijetkih primjera kvalitetne zidane barokne arhitekture u Hrvatskoj, i primjer stambene kulture visokog klera na ladanju. Pokraj kurije je bio vrt od jednog jutra zemlje.

Drvena stubišta u zvonicima promijenjena su 1893. Župljani su 1908. svojim sredstvima oko crkve sazidali kameni zid. Ranije se spominje samo drveni plot oko groblja uz crkvu.

Crkva i kurija stradale su u potresu 1909., a obnovljene su 1912./1913., pri čemu je crkva ožbukana samoborskim pijeskom i cementom. Oko zvonika je učinjeno betonsko podnožje, a oko crkve je ostavljeno staro kameno podnožje koje je osmoljeno protiv vlage. Postavljeni su novi prozori, a na kupoli su postavljena rebra.

KULTURNA BAŠTINA

Crkva u Selima je svojom izvedbom i arhitekturom izuzetna monumentalna građevina i jedna je od najvrjednijih i najljepših baroknih crkvi kontinentalne Hrvatske. Stoga je zajedno s kurijom kategorizirana kao spomenik nulte kategorije.

Građevina ima raščlanjen elipsoidni tlocrt. Dužina od ulaza do zaključka svetišta iznosi 31.42 m, a širina lađe u poprečnoj osi je 13.40 m. Dubina dijagonalnih kapela je svega 99 cm, a dubina sjeverne bočne kapele preko puta ulaza je 1.22 m. Lađa (potkupolni prostor) dugačka je 16.5 m. Visina zida lađe do prstena kupole iznosi 10.50 m, a visina kupole od prstena do tjemena iznosi 9.31 m.

To je jedina rokoko crkva s tzv. „Schaufasade“ izvanredne umjetničke kvalitete, ne samo raščlanjena nego i plastično razvedena tlocrta.

Osim izuzetne arhitekture, crkva ima i posebno mjesto zbog unutrašnjosti bogato ukrašene štukaturama i iluzionističkim slikama. Oslikana je prema načelima kvadrature, te osim iluzije trodimenzionalnosti, daje i iluziju kvadrature u kontinuiranom prijelazu između stvarnog i slikanog prostora.

Restauracijom unutrašnjosti crkve, završenom 2004., na zidovima su otkriveni naslikani oltarni retabli: glavni sv. Marije Magdalene te bočni oltari: sjeverno Svete obitelji i Sveta tri kralja, a južno Svih svetih i sv. Franje Ksaverskog. Oni su 1841. bili restaurirani, 1890. prekriveni novim oslikom, a nakon postave drvenih oltara tirolske proizvodnje u prva dva desetljeća 20. stoljeća izgubila se svaka naznaka o njima.

Uvidom u obrađenu građu, interijer župne crkve sv. Marije Magdalene može se tumačiti kao pomno planirani projekt arhitekture i slikanih retabala koji dodatno odterećuju i olakšavaju prostor.

Crkva posjeduje i posebno vrijedne orgulje koje je izradio graditelj češkog porijekla Joannes Franciscus Jenechek. Postavljene su 1777. i do danas su sačuvane u izvornom stanju. Te su orgulje cjelovito sačuvano djelo tog baroknog majstora i proglašene su organološkom kulturnom baštinom.

ZANIMLJIVOSTI

Jedan od najčuvenijih selskih župnika bio je poznati latinist Baltazar Adam Krčelić (1739. – 1745.).  U svojim je Annuama, pak, opisao događaj s posvete barokne crkve, ne štedivši pritom svoga nasljednika župnika Šanteka.

Naime, nova obijeljena crkva s dva zvonika s lukovičastim kapama izrasla je u vizurama nizinskog područja rijeke Kupe i Save s niskim seoskim kućama među kojima se upadljivo isticala. Ondašnjim stanovnicima je stoga bila neobična i odudarala je od stare drvene crkve na koju su navikli i koja im je u skladu s njihovim drvenim kućama bila više domaća.

Kmetovi su puni tjeskobe i predrasuda došli na svečanu posvetu i, našavši se u prostoru kakav nikada prije nisu vidjeli, pod silnom kupolom koja se nad njima nadvila kao nebeska sfera, pobojali su se da će se ta neobična masa prolomiti nad njima. Netko je uzviknuo: „Urušit će se crkva!“ pa je pod pontifikalnom misom nastala panika i komešanje zaprepaštenog svijeta, što je završilo bijegom i žrtvama.

Ipak, unatoč prvotnom šoku što su ga kmetovi doživjeli, crkva je ostala kao vrijedan spomenik. Takav egzaktni elipsoidni prostor nije se više ponovio ni u jednom primjeru sakralne arhitekture u Hrvatskoj, a u profanoj feudalnoj arhitekturi jedino dvorac Oršić u Gornjoj Bistri ima naglašen centralni elipsoidni prostor.

TRENUTNO STANJE

Župnik Dragutin Papić rekao je da su oštećenja na crkvi velika. Tornjevi, pročelje i zidovi su jako oštećeni. Zabranjen je pristup u crkvu i oko nje. Svakodnevno dolaze stručnjaci restauratori, konzervatori, statičari i rade na zaštiti i osiguravanju crkve. Predmnijevaju da će se to zaštićeno kulturno dobro moći spasiti.

OBNOVA

Stručne službe će pokušati spasiti opremu iz crkve, posebno orgulje koje su jedinstvene u Hrvatskoj. Voditeljica Ureda za kulturu Sisačke biskupije Spomenka Jurić rekla je da su u tijeku pripreme za hitne mjere stabilizacije crkve i postavljanje teške skele unutar i izvan crkve. Zvonici će se možda trebati razgraditi, ali statičari i stručnjaci iz Ministarstva kulture nastojat će to izbjeći novim metodama vezanja da bi se zvonici učvrstili i tako osigurali za obnovu.

LITERATURA

• župnik Župe sv. Marije Magdalene u Selima preč. Dragutin Papić, izjava za Informativnu katoličku agenciju, 13. siječnja 2021.
• voditeljica Ureda za kulturu Sisačke biskupije Spomenka Jurić, izjava za Informativnu katoličku agenciju, 13. siječnja 2021.
• Šematizam Sisačke biskupije, 2019.
• Đurđica Cvitanović, Župna crkva sv. Marije Nagdalene i župna kurija u Selima kod Siska, u: Peristil: zbornik radova za povijest umjetnosti, Vol. 10 – 11 No. 1, 1967.
• Jasmina Nestić, Naslikani retabli u župnoj crkvi sv. Marije Magdalene u Selima kraj Siska, u: ANTIQUAM FIDEM: radovi sa znanstvenoga skupa Sisak, 3. – 5. prosinca 2010., 2011.
• https://ika.hkm.hr/novosti/zupna-crkva-svete-marije-magdalene-u-selima-250-obljetnica-posvecenja/, 13. siječnja 2021.
• https://registar.kulturnadobra.hr/, 13. siječnja 2021.
• 

  unutrašnjost crkve sv. Marije Magdalene u Selima prije i poslije potresa

  

  crkva sv. Marije Magdalene u Selima prije i poslije potresa

unutrašnjost crkve sv. Marije Magdalene – arhivska fotografija

crkva sv. Marije Magdalene u Selima – arhivska fotografija

orgulje crkve sv. Marije Magdalene u Selima 1973. (Nino Vranić/Fototeka Ministarstva kulture)

crkva sv. Marije Magdalene u Selima prije potresa 2020.

unutrašnjost crkve sv. Marije Magdalene u Selima prije potresa 2020.

glavni oltar u crkvi sv. Marije Magdalene u Selima prije potresa 2020.

unutrašnjost crkve sv. Marije Magdalene u Selima nakon potresa 2020.

unutrašnjost crkve sv. Marije Magdalene u Selima nakon potresa 2020.