Govoreći o nastanku i povijesnom kontekstu u kojemu je nastala enciklika Ivana XXIII., kardinal je ponovno istaknuo da je opći mir dobro koje se tiče svih bez razlike. Podsjetio je i na radio poruku upućenu 13. travnja 1963., na Veliku subotu, u kojoj je tadašnji papa istaknuo potrebu mira s Bogom, sa svim narodima i u obiteljima. Ta je enciklika, smatra državni tajnik, oporuka i primjećuje da su te, kako je rekao, vrlo intenzivne riječi pape Roncallija baština koju treba čuvati i dati da raste, preuzimajući svatko svoju odgovornost.

Potaknuo je da se u aktualnim scenarijima sukoba, koji su u tijeku u raznim dijelovima svijeta, inzistira na diplomatskom djelovanju u uvjerenju da će uroditi plodom i pozvao na složnost, zajednički napor i suradnju kako bismo doista bili tvorci mira kako to želi papa Franjo.

Pojam pravednoga rata je u reviziji

Prije samog događaja, kardinal Parolin se kratko zadržao s novinarima te, na pitanja o sukobima u Ukrajini i na Bliskom istoku, istaknuo kako rat nikada nije pravedan rat. U svjetlu dokumenta koji je objavilo Povjerenstvo za pravdu i mir Svete Zemlje, u kojemu se osporava neprikladna uporaba izraza ‘pravedan rat’ u odnosu na nasilje u Gazi, kardinal je rekao kako se zna da se o pojmu pravednoga rata danas mnogo raspravlja, te istaknuo da je pravedan rat, obrambeni rat. Ali danas, s oružjem koje je dostupno taj pojam postaje vrlo težak; vjerujem da još nema konačnoga stajališta, ali taj je pojam u ponovnom razmatranju, rekao je državni tajnik.

Tek što se vratio iz posjeta Libanonu, novinari su ga pitali kakva rješenja zamišlja za tu zemlju koja se nalazi na granici s Izraelom. Prvo je rješenje izbor predsjednika Republike, rekao je kardinal te istaknuo da je važno riješiti institucionalnu krizu koja šteti svemu, cijeloj zemlji te dodao da se nada aktivnoj ulozi kršćana unutar libanonskog sustava.

Potvrdio je da je kardinal Mar Béchara Boutros Al Raï aktivan akter u tom kontekstu, da je uvijek pokušavao ujediniti kršćane. Čini se da postoji volja kršćanskih stranaka da se ujedine, da predlože jednoga ili više zajednički prihvaćenih kandidata, dodao je. Na pitanje novinara postoji li dijalog sa šijitskom zajednicom, kardinal Parolin je implicirao da dijaloga ne nedostaje, ali da je problem prije svega na strani Hezbollaha; oni su u igri i imaju svojega kandidata. Valja pronaći kandidata kojega prihvaćaju sve strane.

U Ukrajini bi moglo biti još oslobađanja zatvorenika

Državni tajnik novinarima je govorio i o Ukrajini, posebno odgovarajući na pitanje o prijedlogu mađarskog premijera Viktora Orbána, kao predsjedavajućega Europskom unijom, ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskiju za brzi prekid vatre kako bi se olakšali mirovni pregovori. Koliko ja znam, Ukrajinci su do sada uvijek odbijali, rekao je vatikanski diplomat, podsjećajući da bi za ukrajinsku Vladu, ako nema jamstava, to mogla biti samo stanka kako bi se onda krenulo iznova na još grublji, oštriji način. Zaista se nadamo, rekao je kardinal Parolin, da će doći do primirja, a zatim do pregovora.

Što se pak tiče razmjene zatvorenika za koju je Sveta Stolica uspješno posredovala, kardinal pretpostavlja da bi moglo biti drugih oslobađanja jer je to mehanizam koji djeluje, objasnio je, a koji se razlikuje od onoga u slučaju djece. U tom je slučaju uključeno više stvarnosti. U slučaju zatvorenika riječ je o razmjeni popisa koji se dostavljaju dvjema stranama, tako da pretpostavljam da će se ta aktivnost pomalo nastaviti, što je, vjerujem, vrlo pozitivno i što može stvoriti uvjete koji bi mogli također poduprijeti mir i moguće pregovore, rekao je kardinal Parolin.

Razgovor se s novinarima dotaknuo i Socijalnih tjedana u Italiji koji će završiti Papinim posjetom Trstu u nedjelju 7. srpnja. Tema tog događaja je demokracija, koju kardinal smatra hitnom jer, napomenuo je, demokracija je u krizi u mnogim dijelovima svijeta i vjerujem da je vrlo važno i za katolike da istaknu važnost i potrebu biti za demokraciju te, ponajviše, ispuniti ju vrijednostima.

Demokracija nije jednostavna matematička vježba, tko ima više i tko ima manje, nego je prije svega vježba vrijednosti, nadahnjivanje vrijednostima ​koje čine mogućim zajednički društveni život. Stoga vjerujem da je prinos koji katolici mogu dati itekako valjan; nadam se da će nešto dobro proizići iz ovih socijalnih tjedana, rekao je na kraju kardinal Parolin.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroničkih medija.