Mons. Koren na početku slavlja pozdravio je okupljene na slavlju te zahvalio zagrebačkom nadbiskupu na molitvenom zajedništvu.

Župnik Koren izrazio je zadovoljstvo što se misa za Domovinu ove godine slavi pod zagovorom sv. Blaža, na 30. godišnjicu konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog Sabora.

“Baš ovaj dan, baš 30. svibnja, dan kojemu pripada puno dostojanstvo da bude Dan državnosti, dan iz kojega izviru, razvijaju se i nastavljaju svi drugi dani važni u našoj novijoj domovinskoj povijesti. Ova crkva posvećena je na čast sv. Blažu. Ova crkva svjedoči ono što je hrvatskom narodu toliko potrebno: jedinstvo, zajedništvo i sloga. Pokazuje koliko je važna povezanost modre i zelene Hrvatske. A nitko kao Dubrovnik, kao naš hrvatska Atena, ne uči nas, ne živi i ne pokazuje kada je potrebno obući najljepšu nošnju i ruho, kako se razvijaju i njeguju barjaci, kako se njeguje i brani mir i kako se diše punim srcem i punim plućima sloboda koja je dar koji nam je višnji Bog podario”, istaknuo je mons. Koren.

Na svečanom euharistijskom slavlju sudjelovali su predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, načelnk Glavnog stožera Hrvatske vojske admiral Robert Hranj, članovi Vlade RH te predstavnici javnog i kulturnog života u Republici Hrvatskoj.

U uvodu u euharistijsko slavlje kardinal Bozanić pozvao je okupljene da euharistijsko slavlje bude susret zajedništva vjernika i vjerničkog zajedništva pred Bogom.

“Neka ovo bude molitva za Domovinu, za sve nas i za čitavi svijet”, rekao je Zagrebački nadbiskup.

Kardinal Bozanić na početku prigodne homilije istaknuo je da je proslava Dana hrvatske državnosti prigoda za posvješćivanje građanske i vjerničke odgovornosti za domovinu, napose u trenucima novih izazova pred kojima se nalazi ne samo hrvatsko društvo, nego i čitav svijet.

Ovogodišnji Dan hrvatske državnosti po mnogočemu je poseban

Naglasio je da je ovogodišnji Dan hrvatske državnosti po mnogočemu poseban što otkrivaju tri izvanjske okolnosti. “Posebnost mu daje već i pogled na događaj kojemu obilježavamo tridesetu obljetnicu”.

Događanja u Hrvatskoj 1990. godine ulaze u okvir procesa koji je godine 1989. zahvatio zemlje Srednje i Istočne Europe, u kojima je vladao komunistički totalitarni režim. Na izvan nenadano i neočekivano podigao se u narodima i tadašnjim državama val dubokih promjena kad su mnoštva progovorila iz svoje nutrine te otvorila svoje potisnute misli i težnje za slobodom”, rekao je kardinal Bozanić.

Osvrćući se na taj povijesni proces raspada komunističkih režima kardinal Bozanić naglasio je da su iz njega proizašli novi oblici demokracije, a za Hrvatsku nada da se zamršena pitanja mogu riješiti mirnim putem.

“Stoga je 30. svibnja 1990. godine, dan kad su u starodrevnu hrvatsku sabornicu, nakon dugog razdoblja ušli na tajnim višestranačkim izborima slobodno izabrani zastupnici da s dobrom voljom zajedno traže rješenje za teška pitanja tadašnjeg trenutka, događaj koji je shvaćen kao novi početak od velikog nacionalnog značenja”, naglasio je kardinal.

Druga okolnost koju je kardinal istaknuo je datum proslave današnjega dana.

“Ponovno slavimo Dan državnosti na onaj dan spomena koji je duboko urezan u povijest hrvatskoga naroda i koji je prirastao srcu ne samo ljudima koji su bili dionici tih događanja, nego i novom naraštaju, kojemu je prenesena važnost uspostave višestranačja, nakon partijske komunističke vladavine. S današnjim je datumom u narodu povezano široko prihvaćanje događaja koji je kasnije imao razna očitovanja u konačnom oblikovanju državnosti”.

Nerazborito je politički se poigravati kalendarom zajedničkoga nacionalnog spomena 

“S današnjim su datumom nadalje od početka povezani osjećaji, novi spomen-događaji, istinski simboli, sposobni ujedinjavati i nadahnjivati. Vjerujem da se iz iskustava mijenjanja datuma i u Hrvatskoj naučilo koliko je nerazborito i štetno politički se poigravati kalendarom zajedničkoga nacionalnog spomena koji seže dublje od trenutnih stavova određenih političkih skupina”, istaknuo je kardinal Bozanić.

Kao treću posebnu okolnost ovogodišnje proslave Dana državnosti, nadbiskup je istaknuo mjesto slavlja, crkvu sv. Blaža, koja je izabrana za današnje euharistijsko slavlje s obzirom na COVID-19 i potres koji je oštetio zagrebačke crkve.

“Ovo je prigoda da Bogu zahvalimo i za tolike državne službe i dobrovoljne organizacije koje su prošlih tjedana i mjeseci nesebično uložile svoje vrijeme, znanje te izuzetan napor u nesrećama koje su nas pogodile u pandemiji (Covid-19), kao i u potresu. Posebno mislim na zdravstveno osoblje, naše vatrogasce, vojnike, policajce i druge dobrovoljce koji su u posebnim trenucima, danju i noću pomagali i spašavali. Potrebno je odati priznanje i državnim službama kao i disciplini hrvatskih građana koja se tih tjedana očitovala u mnogim prigodama”, rekao je kardinal.

U nastavku svoje homilije, tumačeći posljednje Isusove riječi zapisane u Evanđelju po Ivanu “Ti idi za mnom”, kardinal Bozanić rekao je da je to poziv na usklađivanje svoga života s Isusovim životom, s Božjim planom i s njegovom voljom.

Za ono što se voli, žrtvuje se do krajnjih granica, ono što se voli, ne uništava se

“To je poziv da Isusove riječi i ponašanje, njegovu prisutnost, unosimo u sva ozračja društvenoga života, vođeni njegovim Duhom. To je poziv svakomu od nas da uvijek budemo spremni donositi odluke po mjeri Evanđelja i onda kada to zahtijeva suočavanje s teškoćama. To su vrjednote koje trebaju resiti državu kakvu izgrađuju, za kakvu se zalažu, i u kakvu se trebaju ugrađivati vjernici”.

“Za ono što se voli, žrtvuje se do krajnjih granica. Ono što se voli, ne uništava se. Onoga koga se voli, ne vara se. Onomu tko živi u nama kao ljubav, posvećuje se briga, pomaže mu se i daruje. Zato Hrvatsku grade oni koji ju vole! Samo se ljubavlju može oblikovati postojana obitelj, zajednica Crkve, pa i solidna država”, naglasio je zagrebački nadbiskup.

Na završteku homilije, kardinal se osvrnuo na govor u Saboru prvog hrvatskog predsjednika od prije trideset godina na današnji dan.

Kardinal Bozanić prisjetio se saborskog govora predsjednika Tuđmana 30. svibnja 1990.

“Dr. Franjo Tuđman izrekao je riječi vrijedne naše današnje pozornosti, jer zadaće o kojima je govorio mnoge su ostvarene, a druge ne samo da nisu nestale, nego su zadobile i neke nove oblike te, prošavši kroz žrvanj rata protiv Hrvatske i poraća do najnovijih razvojnih tijekova, postale još žurnije”.

“On primjećuje da »stari režim ostavlja na mnogim područjima duhovnu i materijalnu pustoš, osobito u školstvu i obrazovanju«. Naznačio je da »na području kulture i umjetnosti valja ukloniti posljedice prisile idejnoga jednoumlja«. Kao hitnu zadaću vidi i »moralnu obnovu i etiku rada«, zbog posljedica što ih je ostavio »protunaravni realsocijalistički sustav« koji je »svojom izopačenošću porušio i omalovažio sve tradicionalne vrednote i moralne norme«, što se »podjednako odnosi na obiteljski i školski odgoj, na profesionalnu, radnu i poslovnu etiku”, zaključio je kardinal Bozanić.

Kardinal Bozanić istaknuo je i posebnu molitvenu nakanu – molitvu Duhu Svetom za mir, zajedništvo, suradnju i pomirenje u hrvatskom društvu i među narodima te za opraštanje koje omogućuje novi početak.

Po završetku svečane euharistije otpjevana je hrvatska himna „Lijepa naša“, a uz pjesmu „Zdravo Djevo“ završena je sveta misa za Domovinu. Liturgijsko pjevanje predvodili su članovi Zbora HRT-a pod vodstvom mo Tomislava Fačinija.