Tim sačinjavaju banjolučki biskup Franjo Komarica, banjolučki pomoćni biskup Marko Semren te predstavnici župnikâ, redovničkih zajednica, vjeroučitelja i vjernika laika.

Na početku susreta svi prisutni izmolili su Srednji čas iz Časoslova te poslušali kratki nagovor biskupa Komarice. Oslanjajući se na pročitani tekst iz knjige Otkrivenja, biskup je poručio da su „svi pozvani izdići se iz mlakosti, malovjernosti i nezainteresiranosti za duhovne vrijednosti, koje danas zahvaća mnoge unutar Crkve, te vlastitim životom radosno svjedočiti svoje opredjeljenje za Krista i za izgradnju njegovog kraljevstva u svom životnom okruženju“.

Sudionici su zatim zajedno izmolili „Molitvu za sinodu“.

Uslijedile su uvodne riječi biskupa Komarice, u kojima je naznačio sadržaj radnog susreta. Pohvalio je angažiranost župnikâ. Oni su svi poslali zatražena izvješća o stanju i mogućnostima glede veće i jače izgradnje crkvenog zajedništva, međusobne suradnje i svijesti zajedničkog poslanja svih članova župne zajednice, odnosno cijele biskupije. Izrazio je želju i nadu za veće i intenzivnije uključivanje vjernika laika, osobito mladih i djece. Zazvao je Božji blagoslov na zajednički rad Sinodskog tima.

Prisutnima se zatim obratio tajnik tima fra Domagoj Šimić. Pročitao je zapisnik s Prve sjednice iz studenoga, te zapisnik s rekolekcije svih svećenika iz istog vremena, na kojoj se također govorilo o Sinodskom putu biskupije.

Uslijedilo je opširno izlaganje koordinatora tima biskupa Semrena. Najprije je podsjetio što se sve uradilo od početka sinodskog hoda sve do prošle godine. Naglasio je da „Sinoda o sinodalnosti Crkve ima glavnu svrhu probuditi osjećaj zajedništva u Crkvi, oživjeti sudjelovanje svih, učiniti sve protagonistima i nastojati donijeti poruku radosne vijesti do nakraj zemlje“.

Pojasnio je da „sinodalnost započinje u nama: promjenom mentaliteta, osobnim obraćenjem, u zajednici ili bratstvu, u župi, u domu, na poslu, u našim crkvenim strukturama, a zatim se širi na službe i poslanje“.

Sve su biskupske, redovničke i župne zajednice pozvane da se uključe u „sinodsko savjetovanje slušanja, promišljanja i razlučivanja“. Predviđeno je da se to savjetovanje događa do kraja mjeseca travnja 2022., kada će trebati pisano izvješće dostaviti Biskupskoj konferenciji, a ona će izvješća svih (nad)biskupija trebati poslati u Rim do kraja kolovoza.

Biskup Semren je zatim iznio sažetak izvješćâ o pastoralu župâ u Banjolučkoj biskupiji koja su poslali župnici, vjeroučitelji i redovnice. Ta biskupija, iako je na području dvije trećine svojih župa ratom teško opustošena, djeluje pastoralno živo i vitalno, kako u velikim tako i u malim župnim zajednicama: od velikih pastoralnih aktivnosti (pastoralna vijeća, molitvene zajednice, Franjevačka mladež, vjeronauk u školama, župne kateheze, susreti mladih, karitativne aktivnosti, kulturni događaji, zborovi, radijske emisije itd.) do onih manjih, koje su od izuzetne važnosti, kao što je obilazak rubnih, siromašnih, osamljenih, malobrojnih, starih bračnih parova i vjernika samaca, dajući im svima tako do znanja da nisu zaboravljeni od svoje župne zajednice i od svojih župnika.

Opširnije se zadržao na nekoliko izvješća osobitih uzoraka zauzetog i uspješnog rada na području dušobrižništva mladih obitelji, vjeroučenika i mladih žena te mnogoljudnih i vitalnih župnih zajednica u Jajcu i livanjskom kraju.

Pri karaju izlaganja naglasio je – između ostalog – da bi se „od tradicionalne vjerske prakse trebalo sačuvati ono što je doista vrijedno“, a da se „uz pomoć Duha Svetoga treba otvarati i novim izazovima i mogućnostima crkvene i vjerske prakse u našem konkretnom životnom okruženju“.

„U svijetu u kojem tragovi Božje prisutnosti iščezavaju, vjernički, svećenički, redovnički će život djelovati jakim suobličenjem Kristu, po kojem će Bog opet biti vidljiv i prepoznatljiv. Odlučiti se za Isusa Krista, znači povjerovati u moć dobrote kao u jedinu pravu moć. Hrabro nastavimo i ustrajmo u vjernosti Kristu“, poručio je.

Na kraju izlaganja biskup Semren je pročitao i najnoviji dopis glavnog tajništva Sinode iz Rima, koji je dao smjernice za pravljenje sažetka izvješća koji će svaka biskupija a onda i Biskupska konferencija BiH dostaviti u Rim na kraju svoga Sinodskog puta.

Nakon predstavljenog izvješća o pastoralnom djelovanju i promišljanju o Sinodskom putu unutar Banjolučke biskupije, uslijedila je duga i plodna diskusija. Biskup Komarica je i simbolično usporedio svoju biskupiju sa zdravim stablom kojemu su nasilno polomljene i otkinute mnoge grane, ali je samo „srce“ stabla još zdravo i rađa novim obećavajućim „granama“.

Zahvalio je još jednom svima koji su poslali izvješća, a posebno biskupu Semrenu na iščitavanju svih prispjelih izvješća i na pravljenju dobre sinteze. Svi su se nazočni zatim izredali sa svojim konstruktivnim dopunama, primjedbama i sugestijama. Osjećala se kod svih radost i optimizam glede postojanja zdravog crkvenog nauka kod najodgovornijih u biskupiji, kao i vjerodostojne vjerničke prakse kod mnogih članova biskupije, koji se trude oko njegovanja duhovnog života – vlastitog i svojih bližnjih.

Nakon plodne diskusije susret je završen molitvom za mir u Ukrajini i zahvalom mons. Komarice svima prisutnima za njihov konstruktivan rad  u Sinodskom timu.

Svi članovi tima zajedno su objedovali u blagovaonici Ordinarijata.