Otvorena izložba umjetničkog blaga biskupa Kokše u Klovićevim dvorima
Detalj sa slike Poklonstvo mudraca, Jean Restout / Foto: Goran Vranić
Zagreb (IKA)
Izložbu "Umjetnička zbirka biskupa Đure Kokše - Pečat vjere, trag umjetnosti" otvorena je u utorak 13. prosinca u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu.
Izložbu je, u ime pokrovitelja, zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića otvorio pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško. Ističući svjetlo kao glavnu vodilju u prikupljanju umjetnina biskupa Đure, biskup Šaško je i otvaranje izložbe na blagdan sv. Lucije promotrio upravo kroz tu odrednicu. “Na pozivnici je to svjetlo Dijete Isus u svjetlosno raširenim Marijinim rukama (Jean Restout, Poklonstvo mudraca), poput otvorene rizničke škrinje, pri čemu Kristu doneseni darovi gube svoj sjaj pred najblistavijim darom Boga svijetu.”
Biskup Šaško je nadodao da ova izložba nije samo izložba određenih umjetnina, od kojih ima uistinu puno onih koje zaslužuju posebnu pozornost. “Ova je izložba usko povezana sa životom jednoga biskupa, Hrvata, Podravca; ovdje je izložen i njegov život. Njega ne previdimo, jer je našoj Crkvi i hrvatskomu narodu ostavio u baštinu ljepote po kojima i mi u njegovu i svome življenju susrećemo svjetlo. Ali ne samo svjetlo. Čovjek je to koji se od ranih dana susreo s trpljenjem, a zatim i s umiranjem, određenim progonstvom, pretvarajući muku nemogućnosti povratka u domovinu u prostor vrijednoga djelovanja, živeći pod prismotrom totalitarnoga komunističkog režima, promatran kao politički neprijatelj, iskušavan na razne načine, ali ipak čovjek koji je vjerovao u Božje svjetlo i to svjetlo darivao, znajući da su upravo umjetnička djela prostori susreta s tim svjetlom. Jer, govor istinske umjetnosti govor je preobražajne snage koja živi od susreta, komuniciranja, sukoba Svjetla i tame; Svjetla i sjene. Da bismo nešto vidjeli, potrebno je svjetlo; tamo gdje je svjetlo, tamo je i sjena.”
Biskup Šaško je podsjetio na riječi slikara E. Manet i njegov zanimljiv naputak: „U nekome liku tražite veliko svjetlo i veliku sjenu; ostalo će doći samo po sebi.“ Dodao je i drugu mudru riječ: „Nikada se ne bojte sjena. One su tamo da bi naznačile da je negdje blizu svjetlo koje sjaji.“ (Ruth E. Renkel).
U ime predsjednika Vlade obratila se ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek ističući da je izložba najbolji način da obilježimo 100. obljetnicu jednog od velikih hrvatskih mecena i kolekcije koje dobiva zasluženo mjesto u nacionalnoj kulturi, a muzejska publika nakon davne 1989. dugo očekivanu mogućnost da se uživo ponovno susretne s djelima iz njegove zbirke. Veseli me što ćemo upravo u vrijeme došašća vidjeti ovu impresivnu zbirku, dodala je ministrica.
Vrijednost umjetničke zbirke biskupa Kokše usporediva s vrijednošću koju u hrvatskoj kulturi i umjetnosti danas ima zbirka starih majstora koju je hrvatskomu narodu ostavio biskup Josip Juraj Strossmayer, napomenula je kustosica Danijela Markotić.
Istaknula je da izložba u Klovićevim dvorima zbirku biskupa Kokše predstavlja u četirima tematskim cjelinama: djela starih majstora, djela inozemnih umjetnika iz razdoblja 20. stoljeća, djela hrvatskih umjetnika iz 20. stoljeća te djela hrvatskih naivnih umjetnika.
Od djela starih majstora na izložbi su iz zbirke biskupa Kokše »izvučeni« radovi talijanskih, francuskih, engleskih i nizozemskih slikarskih škola. Izložba iz djela starih majstora na osobit je način izdvojila novozavjetne motive, pa se u ovo adventsko vrijeme na prvom katu Klovićevih dvora mogu u jednoj prostoriji vidjeti dojmljiva djela koja prikazuju događaje vezane uz Isusovo rođenje i život, kao što je djelo Sveta Obitelj s malenim sv. Ivanom Krstiteljem slikara Giuseppea Antonija Petrinija ili pak “Bogorodica u molitvi” koju je naslikao rimski umjetnik Pompeo Batoni. Izloženo je i “Rođenje” Jeana Restouta, jedina slika tog umjetnika u hrvatskoj baštini.
“Marljivim kolekcionarskim angažmanom biskupa Kokše u njegovu su umjetničku zbirku ušla djela koja su nastajala od 16. do 20. stoljeća, dakle od renesanse preko baroka sve do suvremene umjetnosti, koja su zastupljena i na izložbi »Pečat vjere, trag umjetnosti«. Danas je vrlo teško rekonstruirati tijek nastanka i rasta zbirke, a nije jednostavno ni utvrditi koja su djela u zbirku došla kupnjom, koja darovanjem, a koja razmjenom”, napomenula je. Prve slike Đuro Kokša kupovao je četrdesetih, još kao rimski student, podsjetila je. Pravu profinjenost u ukusu i poznavanju umjetnosti Kokša je razvio nakon što je postao rektorom Zavoda sv. Jeronima. Rektorom Zavoda sv. Jeronima Đuro Kokša postao je 1959., a dužnost je obnašao sve do 1980. godine. “Zbirka je nastajala punih pet desetljeća, od četrdesetih godina 20. stoljeća, pa sve do biskupove smrti 1998. godine, istaknula je Markotić.
“Umjetnička zbirka biskupa Đure Kokše nesumnjivo je važan doprinos hrvatskoj likovnoj umjetnosti i kao cjelina ona je danas neosporna činjenica. Imati zbirku čijim su dijelom djela starih majstora upotpunjena svjetskim imenima poput Boccionija, Sironija, Dalija, Vlaminca, de Chirica ili našijenaca poput Meštrovića, Medovića, Kljakovića i drugih, nije mala stvar i kao takvu je treba kontinuirano isticati jer nemamo mnogo zbirki koje pokrivaju takvu širinu. Bilo bi korisno za sve koji umjetnost i danas cijene da je u budućnosti gledamo u stalnom postavu otvorenu javnosti”, zaključila je Markotić.
Izložena su i djela ponajboljih domaćih umjetnika poput Ivana Meštrovića, Joze Kljakovića, Mate Celestina Medovića, Vanje Radauša, Gabrijela Jurkića i Jurja Škarpe pa sve do radova njegovih zemljaka, prvaka hrvatskog naivnog slikarstva Generalića, Rabuzina i Lackovića.
Izložba je otvorena u povodu 100. obljetnice rođenja biskupa Kokše, a o Zbirci danas skrbi Ured za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije. Predstojnik Ureda mons. Vlado Mikšić podsjetio je na geslo biskupa Đure Kokše Deus et proximus est – Bog je u bližnjima. “Uvjeren sam da je ova izložba na tragu toga, da je kroz skupljanje i prezentiranje umjetnosti, prezentiran i dobri Bog te da je on služeći Bogu i Crkvi, izgrađivao ovu zbirku.”
Nakon više o tri desetljeća u novom izboru, s novim znanjem i zalaganjem autorski tim Zagrebačke nadbiskupije i Klovićevih dvora pruža novi interpretacijski ključ za razumijevanje slojevitosti značenja ovoga postava, istaknuto je na otvorenju. U glazbenom dijelu programa nastupio je Akademski muški zbor Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom mo Josipa degl’ Ivellia.
Izložba “Umjetnička zbirka biskupa Đure Kokše – Pečat vjere, trag umjetnosti” u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu ostaje otvorena do 23. ožujka 2023. godine.
Otvorenje izložbe “Umjetnička zbirka biskupa Đure Kokše – Pečat vjere, trag umjetnosti” / Foto: Vesna Bihar