Izložba je organizirana u povodu 500. obljetnice smrti Marka Marulića, oca hrvatske književnosti, povodom koje je Vlada Republike Hrvatske proglasila 2024. Godinom Marka Marulića

Izložba donosi reprezentativni izbor djela iz fonda Knjižnice HAZU-a u Zagrebu da bi se prvenstveno prikazao doprinos Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u proučavanju života i rada Marka Marulića kroz prizmu bogate znanstvene i izdavačke djelatnosti Akademije, a zamišljena je tako da prati kulturna događanja koja će se odvijati u zgradi knjižnice tijekom čitave 2024. godine.

Upravo je pokretanjem akademijine edicije Stari pisci hrvatski započelo suvremeno književnopovijesno i filološko proučavanje Marka Marulića, i to već prvom knjigom objavljenom 1869. pod naslovom Pjesme Marka Marulića koju je priredio je Ivan Kukuljević Sakcinski. Marulićevim pjesmama prethodi Kukuljevićeva opsežna uvodna studija Marko Marulić i njegovo doba nakon koje slijedi tekst Život Marulićev u kojem je dao podatke o njegovom životu i djelima. Unutar iste serije Akademija je objavila još i Davidijadu (sv. 31.) i knjige Hrvatska proza Marulićeva vremena I. i II. (sv. 38, 40).

Velik doprinos proučavanju Marka Marulića dali su akademici i znanstvenici zaposleni u Akademiji čija su brojna istraživanja i znanstveni radovi iz područja književnosti, povijesti, lingvistike i umjetnosti objavljeni u akademijinim časopisima Rad HAZU, Forum, Filologija i dr. među njima su Milivoj Šrepel, Josip Badalić, Veljko Gortan, Branimir Glavičić, Mirko Tomasović, Dunja Fališevac, Luko Paljetak i Darko Novaković.

Sve to govori u prilog tome koliku je pažnju Akademija od samih početaka posvećivala izučavanju života i rada Marka Marulića.

Posebno mjesto na izložbi predstavljaju izloženi izvornici Marulićevih latinskih djela iz Zbirke starih i rijetkih knjiga: prvo izdanje Evanđelistara iz 1516. te prijevod tog djela na talijanski jezik iz 1571., kao i rana izdanja Institucija (De institutione bene vivendi per exempla sanctorum/Uputa o čestitom životu po primjerima svetaca) iz 1513. i 1530. te djelo Quinquaginata parabolae (Pedeset priča) iz 1510. Izložena je i knjiga Scriptores rerum Hungaricarum, Dalmaticarum, Croaticarum et Sclavonicarum veteres  iz 1748. s Marulićevim tekstom Regum Dalmatiae et Croatiae gesta. Radi se o Marulićevom slobodnijem prijevodu s hrvatskog na latinski tzv. Hrvatske kronike, tj. hrvatske redakcije Ljetopisa popa Dukljanina, nastao 1510. koji je prvi put objavljen u Amsterdamu 1666. kao sastavni dio djela Ivana Lučića De regno Dalmatiae et Croatiae (O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske).

Također su izložena kritička izdanja Marulićevih latinskih djela dugo sačuvanih samo u rukopisu, a objavljena u akademijinim izdanjima poput Davidijade u ediciji Hrvatski latinisti (sv. 7 iz 1954.), De ultimo Christi iudicio u ediciji Građa za povijest književnosti hrvatske, zatim dva velika zbornika radova posvećena Marku Maruliću.

Izložen je i primjerak četvrtog izdanja Marulićevog najpoznatijeg hrvatskog djela Judita iz 1586., a kako bi izložba posjetiteljima bila vizualno dodatno zanimljivija, uz izvornik su izložene i grafike hrvatskog likovnog umjetnika Matka Trebotića otisnute 2001. u svega 100 numeriranih primjeraka inspirirane Juditom. Marulićeva Judita predstavlja neiscrpan izvor inspiracije u likovnoj i glazbenoj umjetnosti, tako da su u jednoj vitrini prikazana scenska i glazbena ostvarenja dostupna u digitalnom obliku u Digitalnoj zbirci HAZU-a, primjerice kazališna cedulja iz HNK-a prve izvedbe predstave Judita iz 1872., koja se čuva u Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta HAZU-a i DVD opere Judita akademika Frane Paraća. Gliptoteka HAZU-a je pak za izložbu iz svog fundusa posudila sadrenu bistu Marka Marulića, odnosno skicu za spomenik Marku Maruliću, rad akademskog kipara Stanka Jančića i jednu medalju Korablja Marka Marulića autora akademika Želimira Janeša.

Nadovezujući se na ovogodišnju temu Noći knjige Kad je prizma kataklizma: knjige za izazovna vremena, u dvije vitrine nazvane Marulić o miru izloženi su dijelovi tekstova iz Marulićevih djela koja tematiziraju mir, usporedo izvornici i prijevodi, zatim njegova Molitva suprotiva Turkom u kojoj je akademik Luko Paljetak otkrio akrostih.

Izložbu su osmislile viša knjižničarka Nataša Daničić, knjižničarska savjetnica Kristina Polak Bobić, voditeljica Zbirke akademijinih izdanja, i prof. Tamara Runjak, upraviteljica Knjižnice HAZU-a i voditeljica Zbirke starih i rijetkih knjiga.

Legende uz eksponate su obogaćene QR kodovima koji vode na potpune tekstove, digitalizirana izdanja u repozitoriju Digitalne zbirke HAZU-a i Hrvatske digitalne knjižnice.

Za sve posjetitelje bit će organiziran tradicionalni Mali besplatan antikvarijat.