Proslavljen Dan Hrvatskoga katoličkog sveučilišta
Foto: IKA // Proslava Dana Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Papinog dana
Zagreb (IKA)
Dan Hrvatskoga katoličkog sveučilišta (HKS) proslavljen je u petak 31. svibnja 2024. u Velikoj dvorani HKS-a u Zagrebu. Tom je prigodom obilježen i Papin dan te je blagoslovljena Sveučilišna knjižnica.
Prije svečanog akademskog čina blagoslovljen je prostor novouređene Sveučilišne knjižnice na Kampusu, a obred blagoslova predvodio je tajnik Svete Stolice za odnose s državama i međunarodnim organizacijama nadbiskup Paul Richard Gallagher.
Na početku je rektor HKS-a prof. dr. Željko Tanjić istaknuo da je knjižnica, pored crkve, srce svakoga sveučilišta te je zahvalio svima koji su pomogli u ostvarenju toga projekta. Potom je mons. Gallagher blagoslovio prostore knjižnice te su se nazočni uputili u Veliku dvoranu HKS-a, gdje je održana svečanost proslave Dana HKS-a i Papinog dana.
Nakon uvodnih pozdrava svih uzvanika, među kojima su bili apostolski nuncij u RH Giorgio Lingua, umirovljeni zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, veliki kancelar HKS-a i zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, nadbiskupi i biskupi, ministri i njihovi izaslanici, članovi diplomatskog zbora te drugi crkveni i društveni predstavnici, nazočnima se obratio rektor Tanjić.
Poručio je da je Sveučilištu velika čast biti domaćin Papinog dana. Pozdravio je nadbiskupa Gallaghera zahvaljujući mu na dolasku i podsjećajući da je to njegov drugi posjet HKS-u. Potom je predstavio rad Sveučilišta u protekloj godini.
U ime Rektorskog zbora Republike Hrvatske, riječ je uputio potpredsjednik Zbora i rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. Vlado Guberac. Naglasio je da je HKS primjer akademske autonomije, akademskih sloboda te nedjeljivosti sveučilišnog, nastavnog, znanstveno-istraživačkog i umjetničkog stvaralaštva.
Ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. Radovan Fuchs poručio je da je Vlada RH izdvojila i izdvojit će više desetaka milijuna eura kako bi sve zgrade postale ono što je potrebno te da formiraju moderan kampus Sveučilišta.
Nadbiskup Kutleša pozdravio je sve prisutne i zahvalio na dolasku. Kazao je da je svako okupljanje u takvim prigodama prilika za zahvalnost, dijeljenje radosti i izražavanja ponosa, ali i za pogled unaprijed prema zadacima i izazova koji čekaju. „Nakon 14 godina svog djelovanja, Hrvatsko katoličko sveučilište se ima čime ponositi; po mladosti koja ga nosi i izgrađuje, ima se čemu nadati, a prema identitetu koji ga određuje, pozvana je na poseban način odgovoriti na potrebe nove evangelizacije na koju papa Franjo ustrajno poziva sve vjernike i institucije u konkretnosti njihova života i djelovanja“, rekao je istaknuvši da je evangelizacija stara zapovijed u novom kontekstu.
Poručio je da globalizacijski trendovi, osim pozitivnih, nose i negativne posljedice otklona od Boga i svođenja vjere na ugodnu, privatnu religiju samopoboljšanja. „Posve je opravdano, stoga, reći da nas evangelizacija uključuje u borbu za dušu svijeta“, dodao je.
Podsjetio je na poteškoće s kojima je potrebno suočiti se u suvremenom svijetu i kulturi: otežanu jasnoću razmišljanja, nesposobnost sjećanja, nesposobnost maštanja i nadanja te nesposobnost prepoznavanja i življenja prave, istinske slobode. „Svaka od ovih nesposobnosti poseban je izazov koji se stavlja i pred ovu akademsku zajednicu“, istaknuo je veliki kancelar HKS-a.
Naglasio je da papa Franjo podsjeća na iskustvo svih autentičnih svjedoka vjere, a to je da Isusova ljubav prvi razlog za evangelizaciju. „A kakva bi to ljubav bila kada ne bi osjetila potrebu da govori o ljubljenoj osobi, da je predstavi, da s njom druge upozna?“, upitao je te potaknuo nazočne da dopuste Bogu da ih iskoristi za promjenu svijeta koja počinje u srcu svakog čovjeka.
Lectio magistralis nadbiskupa Gallaghera
Lectio magistralis pod naslovom „Ljudska osoba: zajedništvo odnosa“ održao je nadbiskup Gallagher. Govoreći o ljudskoj osobi kao društvenom biću, rekao je da se ljudi ipak nalaze u iskušenju izolacije, isključivanja drugoga i svega što je drugačije. Istaknuo je da se čini da „hipermoderno društvo u kojem živimo preveliku važnost pridaje individualnim tumačenjima i stavovima nauštrb dijaloga, razmjene mišljenja te mirne i razumne rasprave“.
Podsjetio je na Opću deklaraciju o ljudskim pravima koja u 1. članku navodi da se sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. „Naše univerzalno dostojanstvo podrazumijeva ne samo da je svaka ljudska osoba nositelj neotuđivih i jednakih prava, nego i da imamo odgovornost prema našim bližnjima poštovati njihovo dostojanstvo i štititi njihova prava“, naglasio je.
Mons. Gallagher govorio je o slobodi osobe izdvojivši slobodu od, slobodu za i slobodu sa. Istaknuo je da je uzajamnost ljubavi vrhunac slobode te da nije nešto statično, nego se potvrđuje s vremenom u vjernosti. „I filozofija i religija, svaka iz svoje perspektive, pokazuju da je prihvaćanje vlastite ograničenosti i potrebe drugoga uvijek bitan trenutak samoostvarenja osobe i njezine slobode u spletu odnosa“, poručio je.
U kontekstu međuljudskih odnosa, govorio je također o nacionalizmu i domoljublju. Kazao je da je za isključive i etnocentrične nacionaliste narod apsolutna vrijednost kojoj je sve podređeno. „Nasuprot tome, uključivi nacionalizam ima obećavajuće dugoročne implikacije za uspostavu i održavanje demokracije i političkog sustava koji kombinira natjecateljske izbore s temeljnim građanskim i političkim slobodama za sve“, poručio je istaknuvši da taj pristup drugoga ne vidi kao prijetnju, već nastoji osigurati pristup pravima za sve.
Pojasnio je da je važno razlikovati domoljublje od nacionalizma. „Dok je nacionalizam u biti pristup političkom sustavu, tipično se domoljublje doživljava kao emocija ili karakterna osobina ljubavi ili lojalnosti prema svojoj zajednici“, naglasio je.
Pri kraju je poručio da u pluralističkom društvu vjernici mogu koristi razum i objavu kako bi svoje sugrađane doveli do dubljeg razumijevanja istine te da se kršćanski političar uvijek treba pozivati na načela objektivne vrijednosti, koja su u službi dostojanstva ljudske osobe, promicanja općeg dobra i obnove političkih sustava. „Neka Gospodin svakome od nas udijeli milost da budemo posvećeni službi čovječanstva i dobra naših društava, kako bismo u duhu međusobnog odnosa i suodgovornosti pridonijeli izgradnji sve mirnijeg svijeta“, zaključio je nadbiskup Gallagher.
Nakon predavanja, nazočnima se obratio nuncij Lingua zahvalivši rektoru Tanjiću na proslavi Dana HKS-a i Papinog dana te mons. Gallagheru na predavanju i prihvaćanju poziva da predslavi misu svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata.