Otvorenju simpozija nazočili su zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u RH nadbiskup Giorgio Lingua, imenovani pomoćni biskupi Zagrebačke nadbiskupije mons. Marko Kovač i mons. Vlado Razum, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije doc. dr. sc. Krunoslav Novak, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Matice hrvatske dr. sc. Damir Zorić te dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Mario Cifrak.

U pozdravnom govoru na početku otvorenja nadbiskup Kutleša istaknuo je kako sudionici ovoga simpozija šezdeset godina od zatvaranja Drugoga vatikanskog koncila ponovno promišljaju o značenju, plodovima i izazovima Koncila, a to bi „valjalo učiniti polazeći od pologa vjere (depositum fidei) jer upravo po tom pologu koji Crkva sveto čuva i vjerno tumači na njezinu licu odsijeva Kristovo svjetlo kojim je Koncil htio ‘prosvijetliti sve ljude navješćujući evanđelje svemu stvorenju’ (LG 1).“

Nadbiskup Kutleša pojasnio je da Drugi vatikanski koncil nije izmišljao novu vjeru niti je oslabio njezine temelje, dodavši: „Njegovo poslanje bilo je upravo ono što je sveti Ivan XXIII. izrekao na otvaranju Koncila, da se, naime, sveti polog nauka čuva i poučava učinkovitije, da se ne mijenja ono što je sadržaj vjere, nego da se obnovi način njezina prenošenja.“

Istaknuo je da je u razdoblju intelektualnih previranja i društvenih lomova, Crkva na Koncilu željela ‘svojim vjernicima i cijelome svijetu točnije obrazložiti svoju narav i sveopće poslanje’ kako bi ‘svi ljudi (…) postigli puno jedinstvo u Kristu’ (LG 1).“ Nadbiskup je nadalje naveo da je Crkva dakle htjela na jasniji način izraziti svoj identitet, Krista predstaviti kao jedinoga Gospodina i hrabrim svjedočenjem istine preobražavati kulturu i svijet, a ne poprimiti oblik i duh svijeta.

„Mnogi su nas teolozi podsjećali da je Crkva pozvana otvoriti se svijetu, ali ne izgubiti Kristovo lice. U kontekstu današnjega simpozija, ove su misli dragocjen ključ za razumijevanje Koncila. Drugi vatikanski koncil nije ‘novo kršćanstvo’, nego produbljeno razumijevanje iste apostolske vjere“, istaknuo je mons. Kutleša.

Stavljajući zaključke Drugoga vatikanskog koncila u kontekst današnjice nadbiskup Kutleša poručio je da „dvije krajnosti i danas zbunjuju vjernike: prva je krajnost onih koji žele promijeniti vjeru kako bi je uskladili sa svijetom, druga je, pak, krajnost onih koji odbacuju Koncil, kao da je on prekid, a ne razvoj u kontinuitetu.“

Nadbiskup je protumačio da autentična primjena Koncila znači: čuvati polog vjere, dopustiti razvoj istine u istoj naravi i istom smislu, tražiti novu jasnoću, a ne novu vjeru; obnovu, a ne preoblikovanje.

„Ako svi mi, članovi istoga Božjeg naroda, s istim dostojanstvom, a različitim službama na izgrađivanje Tijela Kristova, ponovno prigrlimo onu istu Kristovu odvažnost koja je vodila svece kroz povijest, tada će se i nada Ivana XXIII. ostvariti. On je htio da Koncil bude nova zora kršćanskoga života. U toj zori Crkva će se ponovno uzdići kao svjetlo narodima (lumen gentium), vjerno čuvajući i naviještajući polog vjere koji nam je povjeren, danas, ovdje i sada“, rekao je mons. Kutleša.

Ističući da se „od nas danas traži ista hrabrost: hrabrost čuvati polog i očuvati ga od zabluda, naviještati ga svijetu koji ga treba i predati ga čitava i neokaljana budućim naraštajima“, nadbiskup je potaknuo „Neka ovaj simpozij bude prostor gdje ćemo zajedno učiti kako predati zlato kao zlato, kako uskladiti pastoralnu osjetljivost s dogmatskom čvrstoćom i kako živjeti vjeru koja ne mijenja svoje boje ovisno o vremenskim strujama. Neka nas Gospodin učini vjernim čuvarima pologa kako bi i po nama na licu Crkve zasjalo Kristovo lice.“

Nuncij Lingua pozdravio je sve okupljene te istaknuo da je sveti Ivan XXIII., papa, Koncil otvorio sa željom da se obnovi Crkva te da nije namjeravao ulaziti u doktrinarne rasprave, već pronaći nove načine naviještanja vječnog evanđelja muškarcima i ženama njegova vremena.

„Danas živimo u svijetu koji se brzo mijenja, svijetu koji je obilježen novim izazovima – sekularizacijom, migracijama, etičkim pitanjima koje postavlja tehnologija, traženjem smisla novih generacija. Ipak, nakon šezdeset godina učenje Drugoga vatikanskog koncila ostaje iznimno aktualno“, primijetio je nuncij Lingua pojasnivši da da je Crkva danas više nego ikada prije pozvana biti, kao što je Koncil želio, sakrament jedinstva za cijeli ljudski rod, svjetlo narodima, snaga i instrument zajedništva s Bogom i među ljudima.

Primijetio je da se treba biti realan jer svako vrijeme sa sobom nosi nova pitanja koja zahtijevaju razlučivanje i hrabrost. „Stoga nas je Koncil pozvao da promatramo znakove vremena i tumačimo ih u svjetlu evanđelja“, zaključio je mons. Lingua.

Rektor zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. sc. Lakušić zahvalio je zagrebačkom KBF-u što svake godine organizira teološki simpozij s prigodnom temom te tako doprinosi sveučilišnoj zajednici i razvoju teološke misli u Hrvatskoj.

Govoreći o Drugom vatikanskom koncilu, rektor Lakušić primijetio je da, premda je prošlo već gotovo šest desetljeća od njegova zatvaranja, dokumenti i teološki horizonti Koncila ostaju predmet stalnih istraživanja, tumačenja i primjera u pastoralnoj, akademskoj i društvenoj stvarnosti.

„Važno je izreći da smo svi mi obvezni prenositi radost i nadu u današnjem vrlo neobičnom svijetu“, istaknuo je rektor Lakušić te dodao da „u tom širokom povijesnom i kulturnom okviru Sveučilište u Zagrebu u svojoj tradiciji dugoj više od tri i pol stoljeća neprestano potiče otvorenost prema različitim oblicima znanja, metodama istraživanja i društvenim potrebama.“

Rektor Lakušić rekao je da je koncilski naglasak na dijalogu sa suvremenim svijetom dodatno potvrdio važnost takvoga pristupa unutar akademske zajednice.“

Pozdrav okupljenima uputio je i rektor HKS-a prof. dr. sc. Tanjić. Govoreći o temi predavanja koje će održati „Ponovno otkriće Koncila: hermeneutika i recepcija Drugoga vatikanskog koncila 60 godina poslije“, rektor Tanjić istaknuo je da smatra da je u društvu došlo do „prekida recepcije Drugoga vatikanskog koncila“ te da je „više nego ikada potrebno okupiti se, razgovarati, razmišljati i moliti upravo o tom događaju bez kojeg Crkva danas ne bi bila onakva kakva jest, uvijek želeći da je Duh obnavlja u vjernosti evanđelju.“

Predsjednik HAZU-a akademik Neidhardt spomenuo se utemeljitelja HAZU-a biskupa Josipa Jurja Strossmayera koji je sudjelovao na Prvom vatikanskom koncilu tijekom kojega je „svojim istupima podsjetio da snaga Crkve leži u zajedništvu i otvorenosti prema istini. Iako je Koncil donio odluku drugačiju od njegovih stavova, njegova misao ostala je trajni podsjetnik na mogućnost pluralizma i dijaloga unutar Crkve.“

Akademik Neidhardt dodao je da su upravo te ideje – otvorenost, zajedništvo, poštivanje različitosti – kasnije našle svoj puni izraz u dokumentima Drugoga vatikanskog koncila i Katoličke Crkve u Hrvata te zaključio da promišljajući o plodovima Drugoga vatikanskog koncila danas „vidimo da je Strossmayer kao vizionar anticipirao duh modernog vremena. Njegova ostavština (…) obvezuje nas da i dalje gradimo mostove između tradicije i suvremenosti, između vjere i znanosti.“

Uime Matice hrvatske okupljene je pozdravio njen predsjednik dr. sc. Zorić. Iznio je stav kako bi Crkva trebala biti „sastavni i tvorevni dio hrvatskog i svakog društva“ te je, nadovezavši se na koncept aggiornamenta – posuvremenjivanja – koji je iznikao iz Drugog vatikanskog koncila, pozvao svećenike i vjernike laike na blizinu i suradnju s Maticom hrvatskom.

Na kraju svečanog otvorenja simpozija, okupljenima se obratio dekan zagrebačkog KBF-a prof. dr. sc. Cifrak koji je istaknuo poveznicu obilježavanja 50. obljetnice svečanog zatvaranja Drugoga vatikanskog koncila prije deset godina i ovogodišnje 60. obljetnice, a to je da su obje godine proglašene svetim i jubilarnim godinama.

Dekan Cifrak istaknuo je i nekoliko pitanja na koja bi simpozij trebao odgovoriti kako bi se utvrdili plodovi Koncila u proteklih šezdeset godina poput „Je li Biblija postala lako dostupna vjernicima? Hrane li se i odgajaju vjernici u propovijedanju Riječi? Je li Božja riječ bila temelj svetoj teologiji? Jesu li pripremljena prikladna izdanja Svetog pisma?“ Dekan Cifrak zaželio je da simpozij bude prilika „da se zajedno suočimo s izazovima koji nas čekaju u budućnosti.“

Program otvorenja moderirao je izvanredni profesor na KBF-u dr. sc. Taras Barščevski.

Simpozij se održava do 6. prosinca u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu te u dvoranama na KBF-u, a program je dostupan na poveznici.