Tom prigodom obilježena je i 35. obljetnica svečane akademije održane u Zagrebu 1991., povodom stote obljetnice temeljnog dokumenta socijalnog nauka Crkve, prve socijalne enciklike Rerum novarum pape Lava XIII.

Pozdravne riječi na predstavljanju uputio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša i predsjednik Upravnog vijeća Centra HBK za promicanje socijalnog nauka Crkve đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.

Nadbiskup Kutleša u govoru je rekao: „Prije trideset i pet godina, dok su se u našemu hrvatskom narodu osjećali nemiri i neizvjesnost, skupina crkvenih teologa, mislilaca i svjedoka vjere okupila se kako bi promišljala o stotoj obljetnici enciklike Rerum novarum pape Lava XIII. To je okupljanje bilo duboko prožeto vjerom da se Evanđelje mora utjeloviti u svakome povijesnom trenutku – i to osobito u društvenome, gospodarskome i kulturnome životu naroda. Istinska snaga toga susreta nije bila samo u riječima, nego u viziji: da Crkva u Hrvatskoj treba mjesta i ljude koji će sustavno razmišljati, razlučivati i djelovati u svjetlu socijalnoga nauka Crkve.“

„Poziv koji je u tim vremenima ponavljao blagopokojni kardinal Franjo Kuharić, da ‘Crkva mora biti savjest društva’ vrijedi i danas. U vremenu sve većih društvenih nejednakosti, u svijetu u kojemu tehnološki napredak nerijetko ne prati moralni razvoj, socijalni nauk Crkve iznova postaje neprocjenjiv kompas. On nas podsjeća da se dostojanstvo osobe ne temelji na tržišnoj vrijednosti, nego na činjenici da je svaka ljudska osoba stvorena na sliku Božju“, napomenuo je nadbiskup Kutleša.

„Socijalni nauk Crkve nije teorijska zgrada zatvorena u knjigama, nego živa misao koja se pretače u ljubav na djelu. On je, kako bi Benedikt XVI. u Caritas in veritate rekao, „ljubav koja se izražava u društvu“. Bez te ljubavi strukture postaju beživotne, a društva hladna i nehumana. Zato su susreti poput ovoga danas dragocjeni. Oni nas vraćaju izvorima – Kristu, koji je došao „da život imaju, u izobilju da ga imaju“ (Iv 10, 10)“, poručio je.

Nadbiskup Hranić u obraćanju je naglasio da je sv. Ivan Pavao II. u „svojoj socijalnoj enciklici istaknuo da je socijalni nauk Crkve sam po sebi instrument evangelizacije (usp. CA, 54) i da taj nauk nije nešto sporedno, neka teorija ili djelovanje koje se tek pridodaje poslanju Crkve, nego da je riječ o sržnoj stvarnosti, koja pripada samom središtu služenja i naviještanja Crkve; da nije riječ o nekoj teoriji, nego o stvarnosti koja dotiče i uređuje cjelokupan ljudski život i sve njegove odnose te čovjeku otkriva njegova temeljna životna pitanja, kao što su ljudska prava svakoga čovjeka i posebno radnika, skrb za obitelj i odgoj, dužnosti države, nacionalni i međunarodni društveni poredak, gospodarstvo, solidarnost, pravičnost, kultura, pitanja rata i mira, poštovanje ljudskoga života od začeća do naravne smrti“, rekao je.

Zbornik je u suizdanju s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve objavila Kršćanska sadašnjost, a donosi radove s dvodnevnog simpozija održanog u Zagrebu u studenome 2023. i predstavlja vrijedan doprinos razumijevanju i aktualizaciji socijalnog nauka Crkve u suvremenom hrvatskom društvu. O zborniku su govorili prof. dr. sc. Jerko Valković s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta te doc. dr. sc. Ante Bekavac s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Program su moderirali urednici zbornika doc. dr. sc. Dubravka Petrović Štefanac i dr. sc. Leonnel Radinski.

Govoreći o zborniku prof. dr. sc. Jerko Valković istaknuo je da, u „osvrtu na prijeđeni put od samih početaka Centra pa do aktualnog trenutka, prof. Stjepan Baloban u tekstu „Socijalni nauk Crkve: metodološki iskorak od analitičko-kritičkog prema konkretnoj primjeni“, sržno – gotovo slikovito u jednoj rečenici konstatira – da je SNC u Hrvatskoj prešao put „od početnog oduševljenja pa do svojevrsnog zaborava posljednih godina“. Podsjeća na neke odrednice talijanskog i njemačkog modela ali isto tako ističe nužnost razvijanja „originalnog“ hrvatskog modela polazeći upravo od specifične situacije hrvatskoga društva i Katoličke Crkve u Hrvatskoj. Da bi se to ostvarilo potrebno je raspravljati o – kako kaže – metodološkom iskoraku koji će na praktičnoj i teorijskoj razini mogućiti novi zamah u razvoju hrvatskoga modela. Pritom on vidi kao „instrument suradnje“ u pluralnom hrvatskom društvu“, istaknuo je.

„Posljednji tekst ovoga dijela posvećen je danas aktualnoj temi i izazovu migracija. Pitanja vezana uz izazov integracije i prava pridošlica, odgovornosti država, praćenja i reguliranja njihovih ruta … polazište je teksta dr. Darka Rapića – pod naslovom Poticaji i primjena SNC u suvremenoj migracijskoj krizi. Autor ukazuje na 5 temeljnih načela SNC o migrcijama: svaki čovjek ima pravo migrirati kako bi održa vlastiti život i život svoje obitelji; svaka država ima pravo regulirati svoje granice i kontrolirati useljavanje; svaka država mora regulirati migracije milosrđem i pravdom; izbjeglice i tražitelji azila imaju pravo na zaštitu te najzad poštivanje dostojanstva ljudske osobe i prava pridošlica bez obzira na njihov migracijski i pravni status“, naglasio je dr. Valković.

Doc. dr. sc. Ante Bekavac među ostalima izdvojio je rad „Primjenjivost socijalnog nauka Crkve u gospodarstvu“ koji govori o mogućnosti na koji način načela katoličkog soc. nauka poput „solidarnosti, supsidijarnosti i poštivanja ljudskog dostojanstva mogu formirati strategije društvenog poduzetništva i oblikovanje politika s ciljem promicanja pravednijeg i inkluzivnijeg ekonomskog sustava. Poseban fokus ovog rada odnosi se na analizu mehanizama koji mogu potaknuti ekonomski rast koji je u skladu s načelima održivosti i socijalne pravde, ali i identificiraju one mehanizme koje su prepreka ostvarenju tih ciljeva“, naglasio je.

Uz predstavljanje knjige, održan je i okrugli stol o temi „Socijalni nauk Crkve u demokratskoj Hrvatskoj“ na kojem su sudjelovali zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić, prorektor za organizaciju i poslovanje Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Gordan Črpić, pročelnica Katedre socijalnog nauka Crkve na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Silvija Migles, profesor na Tehničkom i Medicinskom fakultetu HKS-a prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Zdenko Babić te urednica religijskog programa Hrvatskog radija Blaženka Jančić.

Kardinal Bozanić u obraćanju je istaknuo da je „socijalni nauk Crkve odgovor Crkve, odgovor vjernika u datom momentu na određene izazove i određena pitanja i to u odnosu na društvo i na društveno uređenje“ te da je potrebno truditi se približiti Evanđelje mlađim generacijama te ih naučiti kako da i oni budu promotori socijalnog nauka Crkve jer je upravo socijalni nauk ono što vjernici laici nose sa sobom u svijet.

Dodao je da je socijalni nauk Crkve uvijek novi izazov za Crkvu. „On je i danas izazov. Ne možemo reći jesu li vjernici otvoreni ili manje otvoreni socijalnom nauku Crkve. Mogli bismo drugačije postaviti pitanje. Koliko Crkva pogodi ono što je pitanje tog momenta, toliko će biti sigurno i otvorenost za to u društvu“, napomenuo je.

Prorektor Črpić rekao je da je za osnivanje Centra i određivanje smjera njegova djelovanja iznimno vrijedna bila suradnja s mnogim znanstvenicima, ali i tadašnjim biskupima. Istaknuo je i blisku suradnju s episkopatom.

Prof. Migles naglasila je da je osnivanje Katedre socijalnog nauka Crkve na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predstavljalo je jedan od bitnih trenutaka u novijoj povijesti razvoja njihovog Fakulteta. „To nije bio važan odgovor na potrebe hrvatskog društva u demokratskoj tranziciji, i koje kao takvo vapi za autentičnim etičko-socijalnim temeljima“, istaknula je.

„Kao nastavnica na Katedri dijelila sam s profesorom iskustvo rada sa studentima Fakulteta. Naša najveća nagrada, jer slobodno mogu reći da je SNC za nas oboje sastavni dio ljudskog i vjerničkog identiteta, je bio onaj trenutak kad smo vidjeli da se kod naših studenata događa formacija savjesti i oblikovanje načina razmišljanja“, napomenula je.

„Treća je prisutnost Katedre u javnosti, među ljudima. To su mediji, kolumne, svi poželjni komunikacijski modeli. Važnom mi se čini i suradnja s Caritasom, podrška u obliku teološke socijalno-etičke podloge, pomažući im da njihovo djelovanje ne bude samo gašenje požara (pomoć u hrani), već i zagovaranje sustavnih promjena (promjena zakona) = na primjer, Poslijediplomski specijalistički studij Management i socijalno zagovaranje“, dodala je prof. Migles.

Profesor Štefančić rekao je da je područje socijalnog nauka Crkve za njega kao fizičara vrlo važno te mu je uvelike pomoglo u znanstvenom i profesionalnom radu. Rekao je da je za njega socijalni nauk Crkve široko područje i široka ponuda svima koju društvo treba prihvatiti i s pomoću nje djelovati.

Profesor Babić istaknuo je da mu je tijekom studija ekonomije nedostajala socijalna dimenzija ekonomske politike što ga je zainteresiralo za proučavanje socijalnog nauka Crkve koji je danas i dio kolegija na Katedri za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu gdje je i sam profesor.

Jančić je, govoreći o tome kako danas i u budućnosti koristiti medije u promicanju Socijalnog nauka Crkve te na što pritom treba obratiti posebnu pozornost, istaknula da će „pred izazovom umjetne inteligencije i razvoja tehnologije danas i u budućnosti još biti veće potrebe da se u javnosti čuje glas Crkve u zaštiti moralno-etičkih vrijednosti i dostojanstva čovjeka. Mediji u tome imaju golemu odgovornost – hoće li stvarati ozračje solidarnosti ili ravnodušnosti, promicati kulturu susreta ili podjela. Zato mislim da je važno da ljudi koji poznaju socijalni nauk Crkve budu prisutni u medijskom prostoru – kompetentno i argumentirano, autentično. I Centar tu vidim kao mjesto susreta – Crkve – medija i društva“, ustvrdila je. Okrugli stol moderirao je mr. sc. Zvonimir Ancić.

Zahvalnu riječ uputio je pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve prof. dr. sc. Stjepan Baloban. „Nije teško zaključiti da živimo u izazovnim i teškim vremenima, kako u svijetu tako i u Crkvi. Teška i zahtjevna vremena vape za učiteljima i istinskim autoritetima kojima će ljudi moći vjerovati”, rekao je prof. Baloban.

Tijekom susreta prikazan je i film o 25. obljetnici djelovanja Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve. Pjevanje su vodili Pučki pivači Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.