Simpozij o temi „Reforma kaznenih mjera u Crkvi: novine i očekivanja“ okupio je crkvene i civilne pravnike, djelatnike i vanjske suradnike crkvenih sudova iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije.

Otvorenju prisustvovali su riječki nadbiskup Mate Uzinić, gospićko-senjski biskup Marko Medo i pomoćni zagrebački biskup te duhovni voditelj Hrvatskoga kanonističkog društva Mijo Gorski.

Uime organizatora simpozija, okupljene na početku je pozdravila predsjednica Hrvatskoga kanonističkog društva dr. sc. Lucija Boljat. Osobito je zahvalila biskupu domaćinu na temelju čijeg poziva će sudionici simpozija imati prigodu bolje upoznati život Crkve i društva u Gospićko-senjskoj biskupiji. Naglasila je da je važnost i aktualnost teme simpozija prepoznalo i Stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije izabravši je među prijedlozima Upravnog odbora Hrvatskoga kanonističkog društva, a znanstveno promišljanje pomoći će da se kaznene mjere u Crkvi ispravno primjenjuju, što je neodvojivo od pastoralne zadaće Crkve.

Pisanu riječ pozdrava, u svoje osobno ime i uime biskupa Hrvatske biskupske konferencije, uputio je i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, riječima podrške i zahvalnosti za zajedničko nastojanje crkvenih pravnika da svojim znanjem, iskustvom i odgovornim promišljanjem pridonesu poslanju Crkve i radu njezinih ustanova.

Osvrćući se na izabranu temu, istaknuo je da „poziva na promišljanje o svrsi i učinkovitosti kanonskoga kaznenog prava te o načinima djelotvornijega služenja pravednosti, zaštiti dostojanstva osobe te čuvanju i obnovi crkvenoga zajedništva“. Iako se „posezanje za kaznenim mjerama katkad razumije kao zanemarivanje očinske uloge pastira“, mons. Kutleša naglasio je da „očinska briga uključuje i odgovornost da se zaustavi zlo, zaštiti povrijeđeno dobro, a počinitelja pozove na obraćenje. Kada su za to potrebne, pravedne i razmjerne kaznene mjere izraz su te iste brige. Pastir i tada ostaje otac: skrbi za cijelu zajednicu, a počinitelja ne prestaje smatrati osobom čije dobro i spasenje želi“.

Izrazio je uvjerenje da će doprinosi simpozija „uroditi većom osposobljenošću i savjesnijom primjenom kaznenih odredbi u životu naših mjesnih Crkava, a ponajprije obnovljenom sviješću svih vjernika, napose crkvenih službenika, da postoje dobra i vrijednosti koje, prije svake kaznene norme, treba štititi vjerodostojnim životom i služenjem“.

Sudionicima simpozija pisanim putem obratio se i predsjednik Slovenske biskupske konferencije, novomeški biskup Andrej Saje, istaknuvši da su godišnji susreti, kojima je kao član HKD-a uvijek rado prisustvovao, „dragocjena prigoda za produbljivanje kanonskopravnog znanja te za jačanje međusobne povezanosti, suradnje i crkvenog zajedništva“. Naglasio je da „kazneno pravo u Crkvi nije samo skup propisa i sankcija“, nego „služi zaštiti crkvenoga zajedništva, uspostavi pravednosti, traženju istine i, iznad svega, poštovanju dostojanstva svake ljudske osobe“. Stoga je zaželio da predavanja i rasprave na ovogodišnjem simpoziju budu „prigoda za produbljivanje stručnog znanja te za otvorenu razmjenu iskustava i dobrih praksi iz različitih mjesnih Crkava“, kako bi se pridonijelo da kanonsko pravo „još bolje ostvaruje svoje poslanje u službi pravednosti i istine, zaštite dostojanstva čovjeka i dobra crkvene zajednice“.

Pozdrav i dobrodošlicu okupljenima uputio je i biskup domaćin, mons. Marko Medo. Posebno je vrijednom istaknuo stručnost kanonista koja je biskupima pomoć u pastoralnom razlučivanju i donošenju pravednih odluka. „U kaznenom području ta suradnja dobiva osobitu težinu. Potrebno je zaštititi najslabije i ranjive, odgovorno utvrđivati činjenice, poštovati pretpostavku nedužnosti i pravo na obranu te djelovati pravodobno i u skladu s propisanim postupcima. Iza svakoga slučaja stoje osobe, njihovo dostojanstvo, njihove rane i njihovo povjerenje ili nepovjerenje u Crkvu“, naglasio je mons. Medo te dodao da „pastirska ljubav traži hrabrost suočavanja s problemima“, a „pravedno postupanje služi zaštiti zajednice, popravljanju počinitelja i obnovi narušenoga zajedništva“. Stoga je izrazio želju da rad crkvenih pravnika pomogne pastirima da odgovornije vrše povjerenu službu, „a svima koji traže pravdu da u Crkvi susretnu istinu, poštovanje i djelotvornu brigu“.

Pozdravni govor dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Marija Cifraka, pročitao je pročelnik Katedre kanonskog prava Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i sudski vikar Međubiskupijskog suda prvoga stupnja u Zagrebu dr. sc. Josip Šalković. Istaknuo je da simpozij „svjedoči o važnosti koju Crkva pridaje stručnom i odgovornom promišljanju crkvenoga prava te njegovoj službi u izgradnji crkvenoga zajedništva i ostvarenju pravednosti u Božjem narodu“.

Okupljenima je stoga zaželio da taj znanstveni skup „bude mjesto stručnoga dijaloga, razmjene iskustava i zajedničkoga traženja najboljih pravnih i pastoralnih odgovora na izazove s kojima se Crkva danas susreće“ i da „pridonese razvoju crkvenoga prava, njegovoj pravilnoj primjeni te, nadasve, služenju istini, pravednosti i crkvenome zajedništvu“.

Nakon otvorenja, simpozij se nastavio znanstvenim izlaganjima te duhovno-rekreativnim programom, izvijestilo je Hrvatsko kanonističko društvo.