Papin Angelus u nedjelju 9. srpnja
Foto: Vatican Media // Papa Franjo, Angelus
Vatikan (IKA)
Papa Franjo je u nedjelju, 9. srpnja s prozora svoje radne sobe u Apostolskoj palači izmolio molitvu Anđeo Gospodnji s vjernicima i hodočasnicima okupljenim na Trgu sv. Petra. Nakon molitve Angelusa Papa je najavio konzistorij za imenovanje novih kardinala koji će se održati 30. rujna u Vatikanu. Donosimo u cijelosti Papino obraćanje vjernicima prije i nakon molitve Angelusa.
PAPA FRANJO
ANGELUS
Trg sv. Petra
Nedjelja, 9. srpnja 2023.
Draga braćo i sestre, dobar dan!
Današnje Evanđelje donosi vrlo lijepu Isusovu molitvu, u kojoj se obraća Ocu riječima: „Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima“ (Mt 11, 25). Ali o kojim to stvarima govori Isus? Nadalje, tko su ti maleni, kojima su te stvari objavljene? Zadržimo se na ovome: na stvarima zbog kojih Isus hvali Oca i na malenima koji ih znaju prihvatiti.
Stvari zbog kojih Isus hvali Oca. Malo prije toga Gospodin je spomenuo neka svoja djela: „Slijepi progledaju […] gubavi se čiste, […] siromasima se navješćuje evanđelje“ (Mt 11, 5) te je otkrio njihovo značenje, govoreći da su oni znakovi Božjeg djelovanja u svijetu. Poruka je dakle jasna: Bog se objavljuje oslobađajući i liječeći čovjeka – ne zaboravimo to: Bog se objavljuje oslobađajući i liječeći čovjeka – i čini to besplatnom ljubavlju, ljubavlju koja spašava. Zato Isus uzdiže hvalu Ocu, jer se njegova veličina sastoji u ljubavi i On nikada ne djeluje izvan ljubavi. Ali tu veličinu u ljubavi ne razumiju oni koji sebi umišljaju da su veliki i stvaraju sebi nekog boga na vlastitu sliku: moćnog, nepopustljivog, osvetoljubivog. Drugim riječima, ti umišljeni ljudi ne uspijevaju prihvatiti Boga kao Oca; oni koji su puni sebe, oholi, zaokupljeni isključivo svojim vlastitim interesima – to su ti umišljeni –, uvjereni da nikoga ne trebaju, ne mogu prihvatiti Boga kao Oca. Isus u vezi s tim spominje stanovnike triju bogatih gradova toga vremena, Korozain, Betsaida i Kafarnaum, u kojima je učinio mnoga ozdravljenja, ali čiji su stanovnici ostali ravnodušni na njegovo propovijedanje. Za njih su čudesa tek spektakularni događaji, korisni za stvaranje vijesti i kao „materijal“ za tračeve: nakon što je minuo prolazni interes, odložili su ih po strani kako bi se pozabavili nekim drugim vijestima tog trenutka. Nisu znali prihvatiti velike Božje stvari.
Maleni ih, pak, znaju prihvatiti i Isus radi njih hvali Oca: „Blagoslivljam te“ – kaže – jer si Kraljevstvo nebesko objavio malenima. Hvali ga zbog jednostavnih, koji imaju srce slobodno od umišljenosti i sebeljublja. Maleni su oni koji se, poput djece, osjećaju potrebitima, a ne samodostatnima, otvoreni su Bogu i dopuštaju da ih zadive njegova djela. Oni znaju čitati njegove znakove, diviti se čudima njegove ljubavi! Pitam svakoga od vas, pa i samoga sebe: znamo li se diviti Božjim stvarima ili ih shvaćamo kao nešto prolazno?
Draga braćo i sestre, naš je život, ako bolje razmislimo, pun čudesa: pun je gesta ljubavi, znakova Božje dobrote, ali kad se suočimo s njima čak i naše srce može ostati ravnodušno i naviknuti se, može biti radoznalo, ali nesposobno diviti se, dati se „impresionirati“. Zatvoreno srce, začahureno srce, koje nema sposobnost divljenja. Impresionirati je lijep glagol koji podsjeća na film fotografa. Evo ispravnog stava pred Božjim djelima: zapisati njegova djela u umu, tako da se utisnu u srce, a zatim ih razvijati u životu, kroz mnoge geste dobra, tako da „fotografija“ Boga-ljubavi postane sve svjetlije u nama i po nama.
A sada se zapitajmo, svaki od nas: u mnoštvu vijesti koje nas preplavljuju, znam li se, kako nam Isus danas pokazuje, zaustaviti na velikim Božjim stvarima, onima koje Bog čini? Dopuštam li da me kao dijete zadivi dobro koje tiho mijenja svijet ili sam izgubio sposobnost divljenja? I blagoslivljam li Oca svaki dan zbog njegovih djela? Neka nas Marija, koja je klicala u Gospodinu, osposobi da se divimo njegovoj ljubavi i da ga slavimo u jednostavnosti.
Nakon Angelusa
Draga braćo i sestre,
S tugom sam primio vijest da je u Svetoj zemlji ponovno došlo do krvoprolića. Nadam se da će izraelske i palestinske vlasti uspjeti nastaviti izravni dijalog, kako bi se zaustavila spirala nasilja i kako bi se otvorili putovi pomirenju i miru.
Danas se slavi Nedjelja mora, posvećena onima koji rade na brodovima, u lukama i u pomorstvu. Zahvaljujem pomorcima koji, osim svog posla, čuvaju more od raznih oblika onečišćenja i uklanjaju iz mora prljavštinu koju bacamo, plastiku… Jednom su mi ribari iz San Benedetto del Tronta pričali o tonama plastike koju su izvadili iz mora, kao što smo vidjeli maloprije u emisiji „A Sua Immagine“. Zahvaljujem kapelanima i volonterima Apostolata mora i sve povjeravam zaštiti Marije Zvijezde mora (Stella maris). Želim sa zahvalnošću spomenuti i one koji rade s Mediterranea Saving Humans na spašavanju migranata na moru. Hvala vam braćo i sestre!
A sada pozdravljam vas, Rimljane i hodočasnike, koji ste ovdje na trgu unatoč srpanjskoj vrućini! Pljesak za sve vas! Sretan sam što mogu posebno pozdraviti izviđačice i studente iz Lavova, u Ukrajini: dajem vam svoj blagoslov i protežem ga na vama drage osobe i vaš narod, koji su tako teško kušani. Pomolimo se za taj narod koji toliko pati. Pozdravljam Poljake i podsjećam na veliko hodočašće koje se danas održava u svetištu Jasna Gora u Częstochowi.
Pozdravljam mlade iz pokreta Regnum Christi, izviđače iz Modice, članove župnog zbora Santo Stefano Quisquina – Agrigento, mlade iz Biskupije Pistoia i vjernike iz Sacilea.
Zadovoljstvo mi je najaviti da ću 30. rujna održati konzistorij za imenovanje novih kardinala. Njihova provenijencija izražava univerzalnost Crkve koja nastavlja naviještati Božju milosrdnu ljubav svim ljudima na zemlji. Nadalje, uključivanje novih kardinala u Rimsku biskupiju očituje neraskidivu vezu između Petrove Stolice i partikularnih Crkava rasutih diljem svijeta.
Evo imena novih kardinala:
Njegova preuzvišenost mons. Robert Francis Prevost, OSA, prefekt Dikasterija za biskupe;
Njegova preuzvišenost mons. Claudio Gugerotti, prefekt Dikasterija za Istočne Crkve;
Njegova preuzvišenost mons. Víctor Manuel Fernández, prefekt Dikasterija za nauk vjere;
Njegova preuzvišenost mons. Emil Paul Tscherrig, apostolski nuncij;
Njegova preuzvišenost mons. Christophe Louis Yves Georges Pierre, apostolski nuncij;
Njegova preuzvišenost mons. Pierbattista Pizzaballa, jeruzalemski latinski patrijarh;
Njegova preuzvišenost mons. Stephen Brislin, nadbiskup Cape Towna (Kaapstad);
Njegova preuzvišenost mons. Ángel Sixto Rossi, SJ, nadbiskup Córdobe;
Njegova preuzvišenost mons. Luis José Rueda Aparicio, nadbiskup Bogote;
Njegova preuzvišenost mons. Grzegorz Ryś, nadbiskup Łódźa;
Njegova preuzvišenost mons. Stephen Ameyu Martin Mulla, nadbiskup Jube;
Njegova preuzvišenost mons. José Cobo Cano, nadbiskup Madrida;
Njegova preuzvišenost mons. Protase Rugambwa, nadbiskup koadjutor Tabora;
Njegova preuzvišenost mons. Sebastian Francis, biskup Penanga;
Njegova preuzvišenost mons. Stephen Chow Sau-Yan, SJ, biskup Hong Konga;
Njegova preuzvišenost mons. François-Xavier Bustillo, OFM Conv., biskup Ajaccia;
Njegova preuzvišenost mons. Américo Manuel Alves Aguiar, pomoćni biskup Lisabona;
Don Ángel Fernández Artime, SDB, vrhovni poglavar Salezijanske družbe.
Zajedno s njima pridružit ću članovima Kardinalskog zbora: dvojicu nadbiskupa i jednog redovniku koji su se istaknuli svojim služenjem Crkvi. To su:
Njegova preuzvišenost mons. Agostino Marchetto, apostolski nuncij;
Njegova preuzvišenost mons. Diego Rafael Padrón Sánchez, nadbiskup u miru Cumaná;
Fra Luis Pascual Dri, OFM Cap., ispovjednik u svetištu Naše Gospe od Pompeja, Buenos Aires.
Pomolimo se za nove kardinale, kako bi mi, potvrđujući svoje prianjanje uz Krista, milosrdnog i vjernog Velikog svećenika (usp. Heb 2, 17), pomagali u mojoj službi rimskog biskupa za dobrobit čitavog vjernog svetog Božjeg naroda.