Počeo simpozij „Opće dobro u crkvenom i društvenom životu u Hrvatskoj“

Simpozij organiziraju Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije i Katedra za socijalni nauk Crkve Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Na otvorenju su se sudionicima obratili predsjednik Upravnog vijeća Centra HBK za promicanje socijalnog nauka Crkve đakovačko-osječki nadbiskup dr. sc. Đuro Hranić, izaslanik zagrebačkog nadbiskupa i velikog kancelara KBF-a kardinala Josipa Bozanića – generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije mons. Tomislav Subotičanec, dekan KBF-a u Zagrebu preč. prof. dr. Josip Šimunović te pročelnik Centra i pročelnik Katedre mons. prof. dr. Stjepan Baloban.

Prethodno je glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije i medijski suradnik Centra mr. sc. Zvonimir Ancić pozdravio okupljene, među ostalima generalnog tajnika HBK vlč. doc. dr. Krunoslava Novaka, izaslanika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademika Anđelka Akrapa, ravnatelja Instituta za društvene znanosti „Ivo Pilar“ prof. dr. Željka Holjevca, rektora Nadbiskupskog sjemeništa preč. Željka Faltaka i domaćina, ravnatelja NPI-ja preč. Ivana Lukića. Uz mr. sc. Ancića program vodi tajnica Centra doc. dr. Dubravka Petrović Štefanac.

Nakon uvodne molitve, mons. Hranić izrazio je zadovoljstvo što su se okupili „na tragu enciklike sv. pape Ivana XXIII. Pacem in Terris u zajedničkom promišljanju o skupu svih onih prava svakoga pojedinca i svih uvjeta zajedničkoga života, koji pogoduju punom razvoju svakog građanina te društva u cjelini, a onda i svih dobnih, jezičnih, nacionalnih, obrazovnih, interesnih, kulturnih, vjerskih i drugih skupina i zajednica koje čine jedno društvo te u njemu žive i djeluju“.

„Svaka osoba, služba, ustanova i institucija te svaki stupanj i oblik utjecaja i političke moći pozvani su skrbiti o dva glavna cilja: o očuvanju zajednice i o pravima i slobodama svih članova društva“, istaknuo je.

Nadbiskup je dodao da „kombinacija pojedinačnih prava i sloboda te dobrobit zajednice kao cjeline zajedno pridonose očuvanju i promicanju općega dobra“.

Podsjećajući na poziv sv. Pavla da se sve čini na slavu Božju, ne tražeći svoju korist, nego ono što mnogima koristi na spasenje (usp. 1 Kor 10, 31 – 33), ustvrdio je da „svaki pojedinac ima slobodnu volju i snagom svojega ljudskoga dostojanstva pozvan je pridonositi, a ponekad se i samoprijegorno žrtvovati, za opće dobro i za svekoliki rast zajednice u kojoj živi i kojoj pripada“.

„Opće dobro nije pojedinačno vlasništvo, nego interes i vlasništvo sviju članova društva“, istaknuo je mons. Hranić. Po nerazdruživoj isprepletenosti osobnoga i zajedničkoga dobra, ne može biti dobro pojedincu ako nije dobro i društvu, i obratno, dodao je. „U tom se smislu opće dobro dotiče i u određenoj mjeri preklapa s ostvarenjem kraljevstva Božjega.“

Kao krajnji uzrok „svih problema s kojima se u Hrvatskoj susrećemo i kao društvo i kao crkvena zajednica“ naveo je egoizam i samodostatnost. Kao članovi Crkve i pripadnici društva „svjesni smo toga da smo potrebni obraćenja“. Zato i simpozij želi „potaknuti na obraćenje i na odgovornost za opće dobro u našem hrvatskom društvu i na kršćansku odgovornost za evangelizacijsko poslanje i rast kraljevstva Božjega u Crkvi i u društvu“.

Na kraju, nadbiskup je kazao da se nada da će „skup te predviđeni zbornik s tekstovima naših predavača pridonijeti suodgovornosti svih nas za rast općega dobra i čitavoga našega društva te naše odgovornosti jednih za druge i za ovaj svijet“.

U ime kardinala Bozanića, okupljene je potom pozdravio mons. Subotičanec. „S posebnom pažnjom i naglaskom promatramo ostvarenja općeg dobra u crkvenom životu koji je nositelj, moramo priznati, i veće odgovornosti i od kojega se više očekuje na tom planu. Neka zato ovaj simpozij svojim uspješnim radom bude jedan korak više nastojanjima i zauzimanju za opće dobro, kako u društvenoj, tako i u crkvenoj zajednici“, rekao je generalni vikar, poželjevši uspješan rad i dobre plodove.

Dekan Šimunović pojasnio je da „opće dobro označava skup svih onih uvjeta društvenog života koji čovjeku omogućuje punije i nesmetanije usavršavanje njegove osobnosti“, kako je rekao sv. Ivan XXIII.

Nabrojivši stvarnosti koje opće dobro obuhvaća, dodao je da socijalni nauk Crkve želi naglasiti ispravan odnos između pojedinca i društva. „Pojedinac je dužan djelovati za opće dobro, a društvo je dužno voditi brigu o pojedincu.“

Preč. Šimunović zahvalio je organizatorima i sudionicima izrazivši radost zbog zbornika radova koji će biti objavljen te im je zaželio radostan, blagoslovljen i plodonosan rad.

Otvorenje je zaključio mons. Baloban uvodnom riječju. Najavio je da će tijekom dva dana biti održano 17 predavanja, s nakanom pristupa temi općeg dobra pod interdisciplinarnim vidom.

„Svi oni koji su se pod bilo kojim vidom već imalo pozabavili tematikom općega dobra, mogli su se uvjeriti da je ovdje riječ o ‚bremenitom pojmu‘ koji je, s jedne strane, iznimno privlačan i obećavajući ali istodobno, s druge strane, teško protumačiv po svojem sadržaju. Stoga se i danas događa da se s pojmom općega dobra u hrvatskom društvu često miješaju drugi pojmovi poput javnoga dobra, zajedničkoga dobra, općega interesa…“, pojasnio je mons. Baloban.

„Naprotiv, u crkveno-teološkom govoru se, a što je na osobit način vidljivo u socijalnom nauku Katoličke Crkve udomaćio pojam općega dobra“ čija je definicija oblikovana na Drugom vatikanskom saboru.

„Prema Koncilu opće dobro je ‚skup onih uvjeta društvenoga života koji grupama i pojedincima omogućuje da potpunije i lakše dođu do vlastitoga savršenstva‘ (Gaudium et spes, br. 26)“, stoga se može reći „da je opće dobro cilj prema kojem je potrebno težiti u društvenom životu“, rekao je.

Na simpoziju se tako želi raspravljati o pitanjima: „Koje je to povijesno ostvarivo opće dobro u hrvatskom društvu i kako ga postići? Kako ostvariti opće dobro u Hrvatskoj pod demografskim i gospodarskim vidom, pod političkim vidom, u medijima…“

Prof. dr. Baloban zaključio je da unatoč negativnim zagađenoj atmosferi na ulici i u medijima, u Hrvatskoj „ima mnogo toga dobroga i pozitivnoga za što se isplati živjeti i žrtvovati“. Izrazio je nadu da će simpozij u hrvatski crkveni i društveni život unijeti „barem malo“ dobra.

Predavanja će biti raspoređena u sedam dijelova, a na kraju svakog bit će održana rasprava. Program će biti zaključen završnom raspravom. Cijeli program simpozija može se pratiti i na Youtube kanalu Hrvatske katoličke mreže.