POVIJEST

Prvi spomen imena Bučica potječe iz 13. stoljeća, a navodi se kao posjed Topličke (Topuske) opatije. Krajem 15. st. imanje Buča (Bučica) „kod Bovića“ toplički opat darovao je plemiću Jurju Budačkom. U 16. st. stanovništvo je izbjeglo preko Kupe od „turskog straha“, a nakon slabljenja osmanlijske sile, neki su se, uz nove žitelje, vratili na ognjišta svojih starih.

Godine 1789. u Bučici je odvajanjem od Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pokupskom osnovana Župa sv. Antuna Padovanskoga. Blizu mjesta na kojem je stajala stara kapela, 1837. od opeke je sazidana nova župna crkva. Smještena je na blago povišenom terenu, uz glavnu cestu.

To je jednostavna pravokutna građevina s užim pravokutni svetištem koje završava oblom apsidom. Bočno od svetišta smještena je sakristija. Iz zabata nad glavnim ulazom uzdiže se snažan zvonik. U unutrašnjosti su zidovi bili ukrašeni oslikom. Lađa je bila svođena u formi dviju čeških kapa, a prozori su napravljeni u obliku luneta.

U župnoj kući četnici su 1935. ubili župnog upravitelja Janka Vedrinu što je navijestilo teška vremena za Hrvate i Crkvu. Pedesetak godina kasnije, u Domovinskom ratu Bučica je bila okupirana, kao i cijelo područje južno od rijeke Kupe. Pobunjeni Srbi i JNA su župnu crkvu i župni dvor 1991. granatirali i potom zapalili. Teško su oštetili i kapele sv. Vida u Desnom Degoju i Presvetog Trojstva u Slatini Pokupskoj. Do temelja je pak srušena kapela sv. Marije Magdalene na starom groblju u Trstenici. Bila je izgrađena 1973. od betonskih blokova na mjestu stare drvene kapele iz 1698., koju su pristaše komunističkog režima zapalile 1945. To mjesto je danas obilježeno samo drvenim raspelom. Od kapele je ostalo sačuvano samo zvono koje je jedan župljanin sakrio u žbunje. Danas se ono oglašava s kapele Srca Marijina u Gornjem Taborištu.

Župna crkva obnavljala se od 1997., što se bližilo kraju, ali je u potresu 29. prosinca 2020. ponovno teško oštećena.

Osim župne crkve, u župi je još šest kapela.

KULTURNA BAŠTINA

Crkva sv. Antuna je reprezentativan primjer skupine crkvi baroknog klasicizma, građenih na području Banovine tijekom 19. st. te je zaštićena kao kulturno dobro.

Neki povjesničari umjetnosti nacrt za gradnju pripisuju poznatom arhitektu Bartolu Felbingeru koji je gradio crkvu u obližnjoj Glini i kaptol u Sisku.

Do Domovinskog rata u potpunosti je bila sačuvana prvotna oprema crkve, među njom oslici, pjevalište i orgulje. Kako je crkva u ratu ostala bez krova, zidovi su dulje vrijeme bili izloženi štetnim utjecajima atmosferilija. Zato su slike na bočnim zidovima prekrivene slojevima naknadnih naliča. Na sačuvanim oslicima u svetištu su 2003. izvedeni istražni radovi. Godine 2008. izvršeni su konzervatorsko-restauratorski radovi na zidu apside svetišta te je vidljiv iluzionistički oslik glavnog oltara. Bočni zidovi u svetištu i trijumfalni luk ostali su neistraženi, iako su na zidovima vidljive sonde koje djelomično otkrivaju izvorni sloj ispod nekoliko naknadnih slojeva naliča.

U župi Bučica svojstvo kulturnog dobra zbog arhitektonskih i povijesnih vrijednosti, ima i kapela Presvetog Trojstva u Slatini Pokupskoj. Smještena je na vrhu brijega uz južnu obalu rijeke Kupe s pogledom na Pokupsko. Spomen na nju potječe još iz 15. st.

Ondje je 1668. – 1677. podignuta nova građevina. Međutim, od nje su ostale samo ruševine pa je 1762. obnovljena. Sazidana je od mješovite građe – kamena lomljenca i opeke u kamenom mortu. To je jednobrodna građevina, pravokutnog tlocrta, užeg svetišta sa segmentnom apsidom, te zvonikom iznad pročelja. Sa zapadne strane bočnih pročelja nalazi se manji portal klesan u kamenu pravokutnog formata i segmentno zaključen otvorom. Nekoliko puta je obnavljana, među ostalim, zbog potresa i požara. Tijekom 19. st. je zapuštena pa se 1894. pristupilo potpunoj obnovi. Ponovno je obnovljena 1911. o čemu svjedoči ploča s natpisom na glavnom pročelju. Od Domovinskog rata ponovno je u procesu obnove. Župljani su posljednjih godina očistili 200 metara visoko brdo na kojem se nalazi i podignuli križni put. U tijeku je bila obnova pročelja kad ju je 2020. znatno oštetio potres.

ZANIMLJIVOSTI

Župljani Župe Navještenja Blažene Djevice Marije u Velikoj Gorici su se na početku Domovinskog rata, u rujnu 1991., zavjetovali da će hodočastiti u Mariju Bistricu i natrag, da njihov grad bude pošteđen od razaranja. Za godinu dana, čim je prošla neposredna opasnost, ispunili su zavjet. Od tada sve do danas, više stotina župljana iz Velike Gorice svake godine hodočasti u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke, iako je zavjet podrazumijevao samo jedno hodočašće.

Zanimljivo je da je zavjet imao i drugi dio koji se odnosio na župnu crkvu. Vjernici su na čelu sa župnikom Josipom Frkinom obećali da će, ako njihova crkva ne bude srušena, izgraditi jednu od porušenih crkvi s druge strane Kupe.

Kod njih je kao prognanik tri godine boravio župnik iz Bučice vlč. Stjepan Vuksan pa je zbog toga baš njegovoj župi namijenjen zavjetni dar.

Prva kolekta namijenjena podizanju krova na crkvi i župnoj kući u Bučici prikupljala se 1997. na nedjelju nakon spomendana sv. Antuna Padovanskoga. Svećenik je prije svake mise naglašavao da je prikupljanje sredstava dar zahvalnosti Bogu. Odmah je prikupljeno 15 tisuća kuna. Odlučeno je da će se u tu svrhu namijeniti kolekta svake druge nedjelje u mjesecu. Tako je velikogorička župa velikodušno pomogla stradaloj župi sv. Antuna iako je i sama bila u velikim dugovima zbog obnove vlastite stare crkve.

TRENUTNO STANJE

Župnu crkvu u Bučici potres je oštetio toliko da je nesigurna za korištenje i označena je kao neuporabljiva. Popucali su zidovi i zvonik. S krova je popadao crijep, a u unutrašnjosti žbuka. Stoga se vjernici na slavlje misa okupljaju na otvorenom pored crkve.

Oštećen je i župni stan koji su statičari označili kao privremeno neuporabljiv.

Teško su stradale i dvije župne kapele. Kapela Ranjenog Isusa u Gornjoj Bučici potpuno je popucala. Na kapeli Presvetog Trojstva popucali su i urušili se zidovi. Smatra se jednim od najoštećenijih sakralnih objekata na glinskom području.

OBNOVA

Župni upravitelj župe Bučica Vedran Pejak Pašić izvijestio je da je iz crkve iznesen inventar. Župni stan je očišćen, popravljeni su stupovi na tavanu, vatrogasci su sanirali krov, a iz sustava za grijanje je ispuštena voda.

Voditeljica Ureda za kulturu Sisačke biskupije Spomenka Jurić rekla je da je obnova župne crkve bila u potpunosti arhitektonski završena (krov i pročelja), ali se unutrašnjost još uređivala. Obnova se provodila tako da se kroz programe sa skromnim sredstvima s vremena na vrijeme uredi dio po dio. No potres je osujetio dosadašnje napore te će biti potrebno izraditi novi plan obnove.

IZVORI

• voditeljica Ureda za kulturu Sisačke biskupije Spomenka Jurić, izjava za Hrvatsku katoličku mrežu, 25. siječnja 2021.
• Šematizam Sisačke biskupije, 2019.
• Josip Frkin, Sretan sam što sam svećenik, Velika Gorica, 2013., 173. – 176.
• https://registar.kulturnadobra.hr/, 26. siječnja 2021.
• https://www.facebook.com/Župa-Uznesenje-BDM-Pokupsko-126406091036944/, 26. siječnja 2021.
• http://www.glas-koncila.hr/docs/1193997190-30-100.pdf, 26. siječnja 2021.
• https://www.glina.hr/blagdan-sv-antuna-opata-proslavljen-u-bucici/, 26. siječnja 2021.
• http://www.svetiste-mbb.hr/clanak/vlc-janko-vedrina-marija-bistrica-25-09-1904-bucica-8-08-1935, 26. siječnja 2021.
• https://www.alu.unizg.hr/alu/cms/front_content.php?idart=2096, 26. siječnja 2021.
• https://laudato.hr/emisije/izdvojeno/izdvojeno-3-11-2018-prica-o-starom-groblju-u-zupi-bucica, 26. siječnja 2021.
• https://www.glas-koncila.hr/potres-u-sisackoj-biskupiji-ti-su-mladici-i-muskarci-doslovno-pokleknuli-pod-teretom-gradevina/, 26. siječnja 2021.

crkva sv. Antuna Padovanskoga u Bučici prije i poslije potresa 2020. (Facebook)

unutrašnjost crkve sv. Antuna Padovanskoga u Bučici prije i poslije potresa 2020. (Facebook)

oltar crkve sv. Antuna Padovanskoga u Bučici prije i poslije potresa 2020. (Facebook)

unutrašnjost crkve sv. Antuna Padovanskoga u Bučici 1973. (Nino Vranić/Ministarstvo kulture)

crkva sv. Antuna Padovanskoga u Bučici prije potresa 2020. (Facebook)

unutrašnjost crkve sv. Antuna Padovanskoga u Bučici prije potresa 2020.

crkva sv. Antuna Padovanskoga u Bučici poslije potresa 2020. (Facebook)

crkva sv. Antuna Padovanskoga u Bučici poslije potresa 2020. (Facebook)

kapela Presvetoga Trojstva u Slatini Pokupskoj prije i poslije potresa 2020. (Facebook)

kapela Presvetoga Trojstva u Slatini Pokupskoj poslije potresa 2020. (Facebook)

kapela Presvetoga Trojstva u Slatini Pokupskoj poslije potresa 2020. (Igor Kralj/PIXSELL)

kapela Presvetoga Trojstva u Slatini Pokupskoj poslije potresa 2020. (Igor Kralj/PIXSELL)

kapela Ranjenog Isusa u Gornjoj Bučici poslije potresa 2020. (Facebook)