Biskup Komarica predvodio misu za žrtve pandemije i rata u Ukrajini i molio za pravedni mir u toj zemlji
FOTO: KTA / Banjolučki biskup mons. Franjo Komarica
Prema sugestijama Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) i dogovoru biskupa ordinarija Vrhbosanske nadbiskupije u ponedjeljak, 7. ožujka slavljena je u banjolučkoj katedrali misa za žrtve pandemije i aktualnog rata u Ukrajini te je moljeno za što skoriji pravedni mir u toj ratom teško pogođenoj zemlji, izvijestio je TABB.
Koncelebriranu misu, zajedno s rektorom katedrale vlč. Perom Ivanom Grgićem te župnikom i dekanom banjolučkim preč. Vladislavom Žarko Ošapom predvodio je biskup ordinarij Franjo Komarica.
Na početku mise biskup je zahvalio svim okupljenim redovnicama i vjernicima te ih upoznao s plemenitom vjerničkom molitvenom akcijom tijekom svih dana korizme, koju je iniciralo i organiziralo Vijeće europskih biskupskih konferencija. Svakog dana od 2. ožujka do 14. travnja u jednoj od 39 članica Vijeća europskih biskupskih konferencija pozvana je Crkva da posebno slavi mise za žrtve još uvijek trajuće pandemije te za ubijene u nedavno započetome ratu u Ukrajini.
U homiliji biskup je najprije ukratko protumačio svetopisamska čitanja primjenjujući Božju poruku, kako iz starozavjetnog tako i iz novozavjetnog teksta, na današnje vrijeme i današnje članove i Crkve i cijelog čovječanstva.
Posebno se osvrnuo na dramatičnu kušnju pandemije i vjerničko ponašanje prema tom znaku Neba, upućenom cijelom čovječanstvu. Zahvalio je Bogu za snagu vjere i pokazanu ljubav kod mnogih prema pogođenima pandemijom, podsjećajući da se često i mnogo molilo za njih tijekom cijelog vremena trajanja te pošasti.
Zatim je podsjetio na češće spominjanje – od strane svećenika – jedne „daleko pogubnije pandemije“ koja se zove grijeh, tj. neuvažavanje i neobdržavanje Božjih zapovijedi, a time preziranje i Boga i čovjeka. Pojasnio je to ratnim užasom i stradanjima i patnjama mnogih u ratom pogođenoj Ukrajini, podsjećajući na „isti rukopis“ đavla kao i prije 30 godina u Bosni i Hercegovini. Naglasio je jednu alternativu toj i takvoj vražjoj ludosti – vapaj molitvom i postom Kristu, za njegov mir u srcima i u glavama ljudi, te činjenje djela milosrđa. Pozvao je sve da u tom duhu žive tijekom cijele korizme i kasnije.
Osim molitve vjernika za umrle, za prestanak rata i za mir, biskup Komarica izmolio je posebnu molitvu Presvetom Trojstvu, Mariji Kraljici mira, te sv. Josipu „Zaštitniku umirućih i strahu zlih duhova“.