Biskup Košić u izjavi za HKR istaknuo je da u Sisačkoj biskupiji već dugo proučavaju svećenike mučenike te da su, između ostaloga, održali Godinu hrvatskih mučenika u Sisačkoj biskupiji tijekom koje su svećenicima, koji su stradali kao žrtve komunističkih i drugih ideologija, postavljali spomen-ploče na mjestima gdje su bili ubijeni. „To je samo mali dio ukupnog broja ubijenih svećenika. Njih preko 500 stradalo je samo u Drugom svjetskom ratu i poraću. Imamo i jednoga svećenika koji je stradao prije rata, a to je Janko Vedrina. On je 1935. ubijen u Bučici. Zadnji ubijeni svećenik je Antun Grahovar. On je ubijen 1990. odnosno prije Domovinskoga rata“, rekao je biskup Košić te dodao da su u razdoblju od 55 godina htjeli obuhvatiti sve svećenike koji su stradali in odium fidei – iz mržnje prema vjeri.

„Vjerujemo da to možemo dokazati u strogom procesu pri crkvenom sudu kako bi ih se proglasilo slugama Božjim, a onda i blaženicima i svecima Katoličke Crkve. Njihova je žrtva žrtva iz vjere. Možemo, također, reći i da su postojale određene političke okolnosti koje su dovele do njihovoga ubojstva i stradanja. Primjerice, u Domovinskom se ratu htjelo uništiti sve što je bilo hrvatsko, a naš je identitet također katolički. Zato su na udaru osobito bile naše crkve i svetinje, a onda i predstavnici Katoličke Crkve – svećenici. Tako je stradao i naš Antun Grahovar“, rekao je biskup te istaknuo da je nedavno obilježena 32. godišnjica njegove smrti. „Želimo na taj način potaknuti svijest o našim mučenicima i dovesti do njihovoga štovanja kako bi bili prepoznati kao žrtve za Krista. Prije svega, da ih ne zaboravimo, da im se molimo te da i mi sami dobivamo snagu za poteškoće u našem životu“, istaknuo je biskup Košić.

Radi se o 25 svećenika i jednom bogoslovu koji su stradali na području Sisačke biskupije ili su bili sinovi toga kraja, a stradali su na nekim drugim mjestima. Biskup Košić imenovao je magistra teologije vlč. Ivana Ćorića postulatorom za proglašenje svetim i blaženim 25 svećenika mučenika. „On ima afinitete prema povijesti i priprema doktorat iz povijesnih crkvenih znanosti, a ovo se istraživanje većim dijelom tiče povijesti“, rekao je biskup Košić te dodao da je potrebno analizirati dokumentaciju u arhivima te provesti ispitivanja svjedoka koji su još uvijek živi. To su, istaknuo je biskup, poslovi koje će preuzeti postulator, a priprema dokumentacije je potrebna kako bi se u kanonskome smislu pokrenuo dijecezanski postupak.