Biskup Palić uputio pozdravnu riječ na zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH
Foto: KTA//Biskup Petar Palić
Mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić uputio je 4. veljače pozdravnu riječ na XI. zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovini. Njegovo obraćanje objavljeno je na mrežnim stranicama Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije te ga prenosimo u cijelosti.
Poštovani gospodine Predsjedniče Vlade Republike Hrvatske,
Gospođo Predsjedateljice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine,
Poštovani gospodine Predsjedniče Hrvatskog narodnog sabora,
Dame i gospodo, jednom riječju: braćo i sestre!
1. Zahvaljujem na pozivu nazočiti ovom XI. zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora, krovne političke organizacije Hrvata Bosne i Hercegovine. Stoga na poseban način pozdravljam sve članove i delegate Hrvatskog narodnog sabora iz drugih krajeva Bosne i Hercegovine, koji ste se danas okupili u Mostaru.
Zahvaljujem i na mogućnosti uputiti vam kao biskup Mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski nekoliko riječi i iznijeti nekoliko misli koje mi se čine važnima za ovo vrijeme u kojemu živimo.
Poljski sociolog i filozof Zygmunt Bauman u jednom od svojih promišljanja ustvrdio je da danas „neizvjesnost ostaje jedina izvjesnost“, te da u frenetičnoj promjeni ona prevladava nad svime. Ne treba biti posebno mudar, niti vješt analitičar da bismo se složili s ovom tvrdnjom. Sve ono što se događa na globalnoj svjetskoj razini, ali i u našem okruženju, govori u prilog ovoj tvrdnji filozofa Baumana o neizvjesnosti.
2. Danas ste na ovom zasjedanju okupljeni vi koji djelujete u političkom životu našega društva. Bez obzira koliko ponekad, pa i u ovo naše vrijeme pojam „politika“, odnosno „političar“ imao „gorak“ prizvuk, kako za vas kojima je politika svakodnevni posao, tako i za one koji nisu izravno involvirani u politiku, htio bih u ovoj prigodi ukazati na važnost i odgovornost posla kojim se bavite.
Papa Franjo je u jednoj svojoj propovijedi (16. rujna 2019.), razmišljao o uputama apostola Pavla Timoteju (1 Tim 2, 1-2), u kojemu Pavao svoga učenika Timoteja, a po njemu i sve kršćane potiče, da se mole za sve ljude, a osobito „za kraljeve i one koji su na vlasti“, da možemo provoditi „tih i miran život u svoj pobožnosti i poštenju“. Papa Franjo od današnjih kršćana ne traži toliko raspravu o politici, nego inzistira na molitvi za političare, za ljude koji su odgovorni za predvođenje političkih institucija jedne zemlje ili jednoga područja. Ima onih koji kažu da je „politika prljava“. Međutim, kako kaže papa Franjo, politika može biti prljava „kao što svaka profesija može biti prljava“, jer smo mi, odnosno ljudi, „ti koji nešto činimo prljavim, ali nije prljava sama stvar.“ Ako i postoji u nečijem promišljanju „apstinencija od politike“, ne bi smjela postojati apstinencija od molitve za političare i politiku.
3. Sveti papa Pavao VI. volio je podsjećati da je “politika najviši oblik milosrđa”, gdje milosrđe znači ljubav prema drugima, bez obzira na vjeru koju netko ispovijeda, kulturu, boju kože, jezik kojim se izražava. I stoga u svako vrijeme treba dizati glas protiv mržnje, nasilja, nesnošljivosti u bilo kojem obliku one dolazile, bilo u govoru vrijeđanja vjerskih osjećaja drugih, u činu krađe i rezanja kablova ili u obliku pisanja grafita. Zadaća je svih nas, kako pojedinaca tako i društva u cjelini, zalagati se za poštivanje dostojanstva svakog ljudskog života i svakoga čovjeka.
Kao biskup Katoličke Crkve veoma dobro znam da nije zadaća Crkve politički djelovati, nego je njezina zadaća služiti oblikovanju savjesti u politici i pridonijeti rastu percepcije pravih zahtjeva pravde i spremnosti da se na temelju njih djeluje, čak i kada je to u sukobu sa situacijama osobnih interesa. Stoga sve vas koji ste kršćani i katolici i koji djelujete u političkom životu na bilo kojoj razini pozivam da svojim životom i političkim zalaganjem budete „sol“ koja ne gubi okus i tako djelujete da „svjetlo“ evanđeoskih ideala ne bude zamračeno u vašem svakodnevnom djelovanju (papa Benedikt XVI.).
4. Salomon je bio jedan od najpoznatijih izraelskih kraljeva (oko 972.–932. pr. Kr.). Otac mu je bio kralj David, a majka Bat-Šeba (2 Sam 12,24). Pod njegovom vladavinom, država Izrael je cvjetala (1 Kr 5,1-8). Salomon nije vodio ratove. Sagradio je palaču i hram u Jeruzalemu, kao i mnoge gradove u zemlji.
Biblija hvali njegovo bogatstvo i mudrost (1 Kr 3,28), koja je postala poslovična (1 Kr 2,2-26).
Salomon je volio Boga i klanjao mu se na žrtveniku u Gibeonu. Tamo mu se Gospodin Bog ukazao u snu i upitao ga: “Traži što da ti dam” (1 Kr 3,5). Salomon je odgovorio: „Podaj svome sluzi pronicavo srce da može suditi tvom narodu, razlikovati dobro od zla, jer tko bi mogao upravljati tvojim narodom koji je tako velik!“
Bogu je taj izbor bio ugodan i dao mu je mudrost kakvu nijedan kralj nije imao ni prije ni poslije. Također je dodao i bogatstvo i čast u mjeri daleko većoj od svih ostalih kraljeva. (1 Kr 3,11- 14).
Za sve vas molim od Gospodina pronicavo srce da možete razlikovati dobro od zla i uvijek se zauzimate za dobro. Uzor i primjer nam je Isus Krist, koji je za nas kršćane put, istina i život.
Zahvaljujem na pozornosti.
Mostar, 4. veljače 2023.