Međunarodni znanstveni simpozij u prigodi 100. obljetnice rođenja Tomislava Janka Šagi-Bunića (1923. – 2023.) „Tomislav Janko Šagi-Bunić: Život i djelo“ održan je 20. i 21. listopada u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu (Kaptol 29 A), a kao kruna obilježavanja spomena na djelo i život prof. Šagi-Bunića proslavljena je misa zadušnica.

Osvrnuvši se na pročitani odlomak Evanđelja u kojemu Isusu farizeji postavljaju zamku upitavši ga o dopuštenosti davanja poreza caru propovjednik je rekao da “podati Cezaru, vratiti državi znači pridonositi općemu zajedničkome dobru, plaćati da bi određene službe mogle služiti svima, da bi se gradilo, održavalo i razvijalo svima na korist. Stoga je razumljivo da nam Isusov odgovor usmjerava misli prema svakidašnjim naporima koji su povezani s poslovanjem, raznim davanjima i prilozima. Nije teško Isusove riječi primijeniti na suvremena pitanja o tome treba li plaćati poreze, prireze, doprinose, osobito ako postoje ljudi koji to zlorabe. Oni koji ono što su uložili članovi društva za zajedničko dobro ne raspodjeljuju odgovorno, ne vraćaju nego uzimaju za sebe i tako zapravo izrabljuju druge”, istaknuo je biskup Šaško te se pritom nadovezao na činjenicu da je Crkva prolazila kroz razne političke i društvene sustave. “Njoj nije strano ni robovlasništvo, ni monarhizam, feudalizam, totalitarizmi, razni oblici demokracija”.

U nastavku se osvrnuo i na prof. Tomislava Janka Šagi-Bunića o čijem je životu i djelu održan međunarodni znanstveni simpozij od petka 20. 10 – 21.10.”Naš subrat, prof. Šagi-Bunić kao patrolog radi tih se odnosa rado vraćao do crkvenih otaca i upućivao na određena ponašanja kršćana, počevši od Pisma Diogenetu iz 2. stoljeća i samih početaka Crkve. Pismo u kojemu se kaže da se kršćani izvanjski ne razlikuju od drugih ljudi živeći u određenom životnom ozračju, ali živeći u svojoj domovini žive kao stranci budući da je njihova istinska domovina na nebesima. Borave na zemlji, ali je njihovo istinsko veličanstvo Nebo. Poštuju zakone, ali svojim životom nadilaze zakone. Primjerice, već je tamo napisano da kršćani rađaju djecu, ali ne odbacuju djecu, ne odbacuju novorođenčad. Baš je tamo rečenica da onako kako se duša nalazi u tijelu, tako se kršćani nalaze u svijetu. Ipak, Isusov odgovor nije politički, društveni. Isus odgovara teološki. On kaže da je i Bogu trebati podati, vratiti ono što je njegovo. A njegova je zemlja i sve što postoji, pa i čovjek. Svaki čovjek pripada Njemu i dolazi na svijet kao život koji sjaji poput dragocjena zlatnika na kojemu je utisnuta Božja slika i natpis: Ti pripadaš Božjoj blizini. Upisan si u Njegovu ljubav. Vrati dakle Bogu, ono što pripada Bogu. Vrati mu samoga sebe”, rekao je Šaško.

Nadalje, biskup Šaško osvrnuo na važnost teologije u današnjem svijetu. “Prigodan spomendan koji nas je okupio danas poziva nas na prepoznavanje važnosti teologije. Naime, već duže vrijeme u raznim medijskim prilozima čujem pitanje je li danas teologija relevantna? Baš tako izrečeno pitanje potiče na razmišljanje. Što bi uopće bila relevantnost teologije? Njezina važnost, utjecaj, ugled, uzimanje u obzir u velikim životnim pitanjima i svakidašnjici? Gledajući izvanjski, uistinu više teologija ne djeluje ni važno, utjecajno. Ni po broju studenata, dioništvu teologa u nosivim društvenim temama, ni po utjecanju na oblikovanje glavnih struja mišljenja, uvažavanju u gospodarskim i političkim odlukama, pa čak ni u izražajima kulture i umjetnosti. Pitanje koliko je teologija u tome smislu uopće bila relevantna i ranije, misleći upravo na vrijeme teologiziranja vezano uz Drugi vatikanski koncil i vrijeme poslije njega. U Crkvi je teologija tada imala uistinu važnu ulogu, ali nije razvidno do kuda je dopirala ako se i danas nalazimo u ne baš velikome suglasju o koncilskim dostignućima. No, ona je davala životni sok Crkvi bez obzira koliko je izvanjski izgledala važnom ili nevažnom”, naglasio je propovjednik te u nastavku rekao da je “Crkva tu životnost ugrađivala u sva područja. Vjernici, izravno izgrađujući nebesko kraljevstvo i neizravno, donoseći plodove u razgradnji svega što se protivi dobru čovjeka.”

Biskup Ivan Šaško kao ključ važnosti teologije danas istaknuo je poziv teologa koji “znači ponovno otkrivati put, smjer, upućivati na vraćanje Bogu Božjega. Ne ostati na površinskim slojevima određenih pojava, nego dopirati u dubine u kojima se susreću životi svih ljudi i podići to do susreta s Bogom u Kristu. Teologija jest pozvana znanstvenim pristupom raščlanjivati, iščitavati, očitovati i zatim odgajati ljude za prepoznavanje istinitosti – one temeljne. Kako je samo primjetljiva riječ dati, darivati. Isusov je odgovor relevantan jer je u ljudima koji su mu postavili zamku pokazao istinu o Bogu i čovjeku. Pomogao je da od dva lica, dvoličnosti upozori na jedno lice koje očituje Božju sliku, Božje lice u čovjeku. To je uvijek relevantno pa i onda kada se lice nekoga zemaljskog vladara ili vlasti želi prekriti ono što je otisak Božjega bića u nama”, zaključio je mons. Šaško.

Uz biskupa misu su suslavili ministar Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića fra Anto Barišić i drugi franjevci kapucini.

Na kraju slavlja okupljenima se obratio o. Barišić. Citiravši homiliju prof. Ivana Goluba iz 2007. godine na misi o obljetnici smrti fra Tomislava Janka, rekao da bi se trebalo “razmišljati da se započne postupak da se patra Tomislava Janka Šagi-Bunića stavi kao sliku i kao zagovornika na oltar. Doista možemo govoriti o suvremenom crkvenom ocu koji je nikao i ponikao na našem hrvatskom tlu. Nije se kretao prostorima Antiohije, Egipta, Aleksandrije kao stari crkveni oci na kojima se obilato nadahnjivao nego područjem naše domovine, grada Zagreba i mnogih drugih gradova i mjesta po Hrvatskoj i drugim susjednim državama gdje su ga važne i odgovorne crkvene službe vodile”, rekao je provincijal Barišić te zamolio biskupa Šaška da osobno prenese pozdave i zahvalu zagrebačkom nadbiskupu Draženu Kutleši. Na kraju je zahvalio i svim sudionicima simpozija te okupljenim vjernicima za sudjelovanje i molitvu za dušu prof. Šagi-Bunića.

Foto: Dario Zürchauer // Misa zadušnica za prof. Šagi-Bunića

Foto: Dario Zürchauer // Crtež “Prof. Tomislav Janko Šagi-Bunić” Danijela Deverića