Glavni zareditelj bit će vrhbosanski nadbiskup i metropolit Tomo Vukšić, a suzareditelji će biti umirovljeni banjolučki biskup Franjo Komarica te mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić.

Zahvalna akademija u čast dosadašnjem banjolučkom biskupu i apostolskom upravitelju Franji Komarici bit će održana u petak, 1. ožujka 2024. u 19 sati u katedrali sv. Bonaventure.

Apostolska nuncijatura u Bosni i Hercegovini je na svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca 2023., priopćila da je „Njegova Svetost papa Franjo prihvatio odreknuće od pastoralnog vodstva Banjolučke biskupije preuzvišenog mons. Franje Komarice te imenovala novog banjolučkog biskupa poštovanog don Željka Majića, svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije“.

Mons. Željko Majić rođen je u Drinovcima 28. ožujka 1963. Gimnaziju pohađa u isusovačkom sjemeništu u Dubrovniku (1977.-1981.). Nakon vojne službe u Srbiji (1981.-1982.) studira filozofiju i teologiju na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu (1982.-1988.). Za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaređen je po rukama biskupa Pavla Žanića u Mostaru 1988. godine.

Nakon ređenja obavlja različite crkvene službe: upravitelj Svećeničkog doma u Bijelom Polju (1988.-1989.), župni vikar katedralne Župe Marije Majke Crkve u Mostaru (1989.-1993.). Godine 1993. biskup ga šalje u Rim, gdje na Papinskom sveučilištu Lateranu, 1995. godine, postiže licencijat iz Pastoralne teologije („Pastoralni problemi u Trebinjskoj biskupiji za otomanske vlasti i pastoralna skrb Kongregacije za širenje vjere“).

Po povratku u Biskupiju ponovno je imenovan župnim vikarom u katedrali u Mostaru. Obavlja službu biskupova osobnog tajnika (1997.-2000.), župnika Župe Presvetoga Trojstva Blagaj-Buna (2000.-2006.), vicerektora Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu (2006.-2012.). Od 2012. do 2021. godine generalni je vikar u Mostaru. A od 2019. također ravnatelj Caritasa Biskupijâ Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan. Za vrijeme službe biskupova tajnika, u svojstvu župnoga upravitelja, bio je zadužen za župu Grude (1999.-2000.), a za vrijeme službe generalnoga vikara, u istom svojstvu, za župu Crnač (2013.-2022.). Za službovanja u Rimu i u Mostaru uredio je, zajedno s drugima, više knjiga duhovnoga, teološkoga i pastoralnoga karaktera.

Umirovljeni banjolučki biskup i apostolski upravitelj Franjo Komarica službu rezidencijalnog banjolučkog biskupa obnašao je od 15. srpnja 1989. godine.

Rođen je, 3. veljače 1946. u Novakovićima, župa Petrićevac. Osmogodišnju školu završio je u Banjoj Luci, sjemenišnu gimnaziju u Zagrebu (1961. – 1963.) i Đakovu (1963. – 1965.), teološki studij u Đakovu (1967. – 1968.), a nastavio ga je na Teološkom fakultetu Sveučilišta u Innsbrucku (1968. – 1972.). Za svećenika ga je zaredio biskup Alfred Pichler u crkvi otaca trapista u Banjoj Luci, 29. lipnja 1972. Nakon ređenja nastavio je posebni studij u Innsbrucku, gdje je 1973. magistrirao, a 1978. doktorirao liturgiku. Po završetku studija imenovan je predavačem na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu, gdje od 1978. do 1986. predaje liturgiku, liturgijski pastoral, pastoral selilaca i crkveno pjevanje. Ujedno je vodio dva crkvena zbora: bogoslovski i katedralni.

Sluga Božji papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 28. listopada 1985. banjolučkim pomoćnim biskupom i naslovnim biskupom biskupije Satafis u Africi. Isti ga je papa i zaredio za biskupa u bazilici sv. Petra na Bogojavljenje, 6. siječnja 1986., a upravu biskupije preuzeo je 15. srpnja 1989.

Osim uprave povjerene mu Banjolučke biskupije obnašao je niz dužnosti u Biskupskim konferencijama, prvo Jugoslavije, a potom Bosne i Hercegovine kojom je i predsjedao u dva mandata. Za svoje djelovanje primio je niz međunarodnih priznanja i nagrada, a 2004. nominiran je i za Nobelovu nagradu.

Svakako je jedno od najvećih djela biskupa Komarice njegovo uporno zauzimanje za proglašenje blaženim sina Banjolučke biskupije Ivana Merza. Za tu radosnu prigodu pozvao je u Banju Luku papu Ivana Pavla II., koji je, iako već teško bolestan, 22. lipnja 2003. pohodio tu biskupiju i na Petrićevcu proglasio blaženim Ivana Merza, izvijestila je Katolička tiskovna agencija.