Dr. sc. Agneza Szabo održala predavanje o temi „Urednici Glasnika sv. Josipa 1883. – 1945. i bitna obilježja njihova rada do zabrane 1945. godine.“

U razdoblju od godine 1883. do 1945., urednika Glasnika sv. Josipa bilo je poimence deset, neki su uređivali i dva puta. Uz sažete prikaze njihovih biografija navode se povijesne okolnosti u doba uređivanja i tiskanja Glasnika sv. Josipa pod njihovim uredništvom kazala je u svom predavanju ddr. sc. Szabo te prezentirala i bitne sadržaje Glasnika, ali i probleme, i kako se oni zrcale u sadržajima Glasnika i njegove naklade.

Prvog urednika Glasnika sv. Josipa, ali i njegova utemeljitelja sveučilišnog profesora dr. Josipa Stadlera, danas i sluge Božjega, naslijedio je prema Stadlerovom izboru ugledni svećenik, Mijo Filetić. On je rođen je selu Maljevec kraj Cetingrada 1838.godne. Nakon svećeničkog ređenja, vjeroučitelj je u školama sestara milosrdnica u Lepoglavi, poslije u Zagrebu, te godine 1881. preuzima i službu urednika Glasnika sv. Josipa, i na obje službe ostaje do kraja života 1888. godine. Godine 1886. Filetić je dodao Glasniku novu rubriku pod naslovom: Članovima molitvenoga apostolstva i svim štovateljem Božanskog Srca Isusova.

Ferdinand Frankl poznati vjerski pisac rođen je u Vrbovcu, 1858, godine, a preminuo je u Zagrebu 1896. Bogoslovne studije započeo u Zagrebu, dovršio u Rimu s doktoratom na Papinskom sveučilištu Gregoriana, te primio sveti red 1882. godine. Slijedeće godine vraća se u Zagreb, te je nakon više služenja imenovan duhovnikom sestara milosrdnica u Zagrebu. Urednik je Glasnika sv. Josipa u dva mandata.

Novi urednik Glasnika sv. Josipa bio je svećenik, Ignacije Horat, od godine 1889. do pred kraj 1894. Uz te službe poznati je pedagog i pisac. Horvat je rođen u Zagrebu, 1863., preminuo u Požegi 1948.g. Nakon svećeničkog  ređenja u Zagrebu, 1887., bio je vjeroučitelj na Višoj djevojačkoj školi sestara milosrdnica u Zagrebu, a godine 1894. ravnatelj sirotišta u Požegi, i tada napušta službu urednika Glasnika sv. Josipa

Novi urednik Glasnika sv. Josipa od 1896.-do pred kraj 1900. godine bio je ugledni svećenik i sveučilišni prof. dr. Josip Pazman. On je rođen u Pakracu 1863. Nakon završene gimnazije u Požegi i Zagrebu, nastavlja studije na Gregoriani u Rimu, gdje postiže doktorat iz filozofije, i teologije 1890. godine. Povratkom u Zagreb, profesor je na Bogoslovnom fakultetu, i dva put dekan. Pazman je prvi u nas preveo encikliku pape Lava XIII. iz 1883. godine, Quamquam pluries. Na službi urednika, Pazman je u veljači godine 1900. izmijenio podnaslov lista, koji je od tada glasio „List hrvatskomu katoličkomu puku za zabavu i pouku“ i taj će podnaslov Glasnik nositi dva desetljeća.

Dr. Valentin Čebušnik novi je urednik Glasnika sv. Josipa od 1901.do 1916. godine, kada i umire u Zagrebu. On je rođen u Samoboru 1874., studirao i postigao doktorat iz teologije u Zagrebu 1891. Bio je kapelan na više mjesta, duhovnik sestara milosrdnica u Zagrebu, odgojitelj u Nadbiskupskom sjemeništu. Preveo je i tiskao u dva sveska Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, širio socijalni nauk pape Lava XIII., surađivao u više katoličkih časopisa. Ističem da je Glasnik povremeno donosio i vijesti o svome utemeljitelju nadbiskupu Stadleru.

Novi urednik Glasnika sv. Josipa, od godine 1916.-do1919., bio je poznati vjerski pisac i prevoditelj, duhovnik i vjeroučitelj u školama sestara milosrdnica u Zagrebu, Stjepan Đanić, rođen u mjestu Nevinac kraj Bjelovara 1869., te umro u Zagrebu 1919. Dao je Glasniku sv. Josipa promijeniti naslovnu grafiku. Umjesto Svete obitelji u pokretu i radu, sada se tiska grafika Svete obitelji u odmoru; Marija i Isus sjede na kamenoj klupi, a sv. Josip stoji pokraj klupe s lijeve strane.

Novi urednik Glasnika sv. Josipa i to samo nekoliko mjeseci tijekom 1920. godine, bio je duhovnik sestara milosrdnica, vlč. dr. Juraj Mađerec. Uredio je samo tri dvobroja i jedan trobroj.

„Nova zvijezda“ među urednicima Glasnika sv. Josipa bio je vlč. Milan Pavelić, od 1920.-do početka 1924. godine. Pavelić je rođen 1878. godine u naselju Serdari nedaleko Krivog Puta, i prvi je od osmero djece svojih roditelja. Klasičnu gimnaziju polazi u Senju a maturirao je u Zagrebu, gdje završava teologiju, i 1902. godine zaređen za svećenika. Služio je kao kapelan i župnik u više primorskih gradova, ali je zbog slabog zdravlja umirovljen 1911. Nakon oporavka 1912. uključuje se u katolički pokret, i urednik je više katoličkih glasila. Kraće je vrijeme vjeroučitelj u Sušaku, te duhovnik sjemeništarcima u Senju. 1920. imenovan je duhovnikom sestara milosrdnica u Zagrebu, i od tada je i urednik Glasnika sv. Josipa.

Dr. Josip Pazman, nakon 25 godišnjeg ranijeg razdoblja života u kojem je doživio i progonstva u doba prve Jugoslavije, ponovno je urednik Glasnika sv. Josipa od veljače 1924., pa sve do smrti 5. prosinca 1925. Pazman je zadržao Pavelićevu rubriku „Kršćanska majka“, ali uveo i novu „Priređivanje jela“ i praksu, da svaki broj Glasnika ima različitu naslovnu sliku.

Nakon Pazmana, novi je i najduži urednik Glasnika sv. Josipa, dr. Josip Lončarić, i to od 1926. do 1945. godine. Lončarić je rođen je u Gornjem Hrašćanu 1870. godine, a umro je u Zagrebu 2. srpnja 1946. Nakon pučke škole gimnaziju polazi u Zagrebu, studij teologije u Rimu, gdje je zaređen za svećenika 1897., te na sveučilištu Gregoriana doktorirao filozofiju i teologiju. Dr. Josip Lončarić je uz brojne službe, bio i župnik Župe sv. Petra u Zagrebu od 1926. do 1943. Zabilježeno je da jedan Lončarićev članak potaknuo Alojzija Stepinca da se vrati zovu svećeničkog zvanja, i zato ga je kasnije pratio u Rimu i na njegovoj mladoj misi, te propovijedao na njegovoj mladoj misi u Krašiću 19. srpnja 1931. Glasnik je 1930-ih godina  donosio vijesti o gradnji crkve sv. Josipa u Zagrebu na Trešnjevki te objavljivao darovatelje za gradnju crkve. U siječnju 1943. Glasnik dobiva i novi  podnaslov „List o katoličkom životu hrvatskoga naroda“, što je davalo do znanja o kakvom se listu radi.

Nakon državnog prevrata u svibnju 1945. uredništvo Glasnika preuzela je milosrdnica s. Blaženka Musli. Te godine objavljen je samo jedan broj Glasnika sv. Josipa, ustvari osmerobroj, za razdoblje od svibnja do prosinca 1945. Najavljena je i pretplata za godinu 1946., ali zbog političkih okolnosti Glasnik sv. Josipa više nije izlazio. Obnovio ga je 1984. godine župnik, mons. Marijan Radanović, prezentirala je tom prigodom ddr. sc. Agneza Szabo.