Prije predavanja, preč. Novak je predvodio misu u župnoj crkvi sv. Ane. Uvodeći u propovijed, spomenuo se privrženosti i ljubavi koju je sveti Marko Križevčanin gajio prema Djevici Mariji te je zajedno sa subraćom za vrijeme muke „zazivao Blaženu Djevicu Mariju: Majko nebeska, moja Majko, budi mi sada Majkom. Isuse dragi, Spasitelju naš, budi mi sada Spasiteljem. Možemo reći da je svoj život proživio u sjeni zagovora Blažene Djevice Marije te je ujedno i svoj život završio u sjeni današnjeg blagdana. Poticaj nam je da i mi u sv. Marku Križevčaninu prepoznajući ga kao svjedoka vjere u Krista, svoju vjeru u Boga učvrstimo povjerenjem u snažni Marijin zagovor, čiji rođendan danas slavimo“, rekao je preč. Novak te usporedio Blagdan Marijinog rođenja s izlaskom sunca jer „kao što sunce najavljuje početak novog dana, tako i Marijino rođenje najavljuje ispunjenje Božjeg obećanja da će svijetu darovati Spasitelja koji će se roditi iz njezinog krila“, rekao je.

U nastavku je, između ostalog, naglasio da „povijest spasenja nije izvršavanje već unaprijed napisanog scenarija već bismo mogli reći da je to avantura koja se ostvarivanje u odnosu čovjeka i Boga: Božjeg poziva čovjeku na suradnju. To znači preko slobodnog prihvaćanja životnog poziva u kojemu Gospodin ima povjerenja u nas. Današnji blagdan je proslava rođenja žene koja će među svima izreći odlučujuće ‘Evo me’. Promatrajući njezino slobodno opredjeljenje za Boga i nama je poticaj da se svaki dan iznova slobodno opredijelimo za Boga. Biti na Božjoj strani, biti oni koji poput Josipa i Marije prihvaćaju odgovornost iako često u neizvjesnosti od budućnosti.“

„Kad se opredijelimo za Boga, on nas ne ostavlja u neizvjesnosti i strahu. Ne boj se: to su riječi koje Gospodin govori i svakome od nas. Iako bismo na prvi pogled mogli reći da se današnji čovjek ne boji ničega, jer je toliko postigao svojim silama i dosegao vrhunce napretka koji su do prije nekoliko godina bili nezamislivi, složit ćemo se da upravo u tom napretku prijeti vlastitoj sigurnosti ako odluči zauzeti Božje mjesto, te si dopustiti da on odlučuje što je dobro a što je zlo, tko ima, a tko nema pravo živjeti. No, ipak, kad pritisnu poteškoće, problemi, neizvjesnosti, tada će se čovjek okrenuti Bogu. O tome svjedoče i rezultati traženja odgovora na životna pitanja u teškim situacijama života upravo u Svetome Pismu. Zanimljiv je podatak da je 2020. u jeku pandemije potraga za biblijskim odlomcima na jednoj od brojnih biblijskih aplikacija porasla čak za 80 posto, a najtraženiji ulomak bio je iz knjige proroka Izaije: Ne boj se jer ja sam s tobom; ne obaziri se plaho jer ja sam Bog tvoj“, rekao je preč. Novak te potaknuo okupljene vjernike da današnji blagdan Male Gospe „bude poticaj da ponesemo u svakodnevicu našega života te tri misli: poštovanje dostojanstva svakoga čovjeka, slobodno se opredijeliti za Boga i živjeti bez straha, jer se Gospodin brine za nas“, potaknuo je propovjednik.

Nakon misnoga slavlja u crkvi je održano predavanje. Asistentica Novoselac okupljenima je iznijela rezultate istraživanja o percepciji sv. Marka Križevčanina u javnosti, istaknuvši da su se u istraživanju koristili metodom „snježne grude“ kako bi došli do što šireg kruga ljudi. „Nastojali smo vidjeti kako ga mi, ako smo i mi dio kolektiva ovog naroda doživljavamo i koliko ga poznajemo“, rekao je uvodeći u predavanje dr. Novak te istaknuo u nastavku da o „svetom Marku Križevčaninu postoji mnogo dostupnih sadržaja, od interneta, preko tiskanih i drugih medijskih sadržaja“.

„Kada u Google tražilicu upišemo pojam ‘Marko Križevčanin’, pronaći će nam 27.600 rezultata, a tražilica Bing ponudit će čak 96.700 sadržaja. Ovdje ne možemo govoriti o tome koliko je svaki od tih rezultata relevantan, ali nam pokazuje da je ime svetog Marka Križevčanina dostupno kao i sadržaji o njegovom životu. Pa ako se vratimo na logiku pitanja što ljudi govore, možemo reći da se o svetom Marku Križevčaninu dosta govori. Pitanje je na koji način to dopire do javnosti“, istaknuo je dr. Novak te riječ o metodama i rezultatima istraživanja prepustio asistentici Novoselac.

Novoselac je na početku izlaganja rezultata istraživanja pojasnila pojam percepcije istaknuvši da je „to jedinstveni način na koji pojedinac gleda na svijet, njegov način viđenja i doživljavanja okoline“, te upravo zbog različitosti u perceptivnom doživljavanju svijeta oko sebe i mogućnosti vlastite kontrole „percepcija javnosti može biti raznolika i mijenjati se s vremenom, što se onda odnosi i na način na koji javnost percipira svece i blaženike koje vjernici štuju i u čiji zagovor vjeruju”, i spomenula u nastavku da su „u povijesti i tijekom povijesti svetci imali značajnu ulogu u oblikovanju vjerskog identiteta i moralnih vrijednosti određenog društva jer su svojom vjerom i predanošću Bogu i Crkvi obilježili i hrvatsku povijest, čineći važno kulturno i povijesno naslijeđe Crkve u Hrvata. Sv. Marko Križevčanin nije iznimka. Često se u literaturi ističe kako je ostavio dubok i trajan trag na povijest Hrvatske i Katoličke crkve. Njegova svetost, vjerski doprinosi i mučeništvo nerijetko su predmet divljenja, štovanja, ali i različitih tumačenja. Razumjeti trenutnu percepciju njegove uloge i važnosti u hrvatskoj javnosti predstavlja jedan od ključnih elemenata za razumijevanje suvremene hrvatske kulture i religijskog identiteta. Cilj ovog istraživanja bio je prepoznati kako je uloga i značaj sv. Marka Križevčanina prepoznat u današnjem hrvatskom društvu“.

„Za potrebe istraživanja koristili smo online upitnik koji je osiguravao potpunu anonimnost sudionika, a upitnik se sastojao od 55 pitanja podijeljenih u tri dijela. Istraživanje smo proveli u lipnju 2021., koristeći već spomenutu metodologiju snježne grude, što podrazumijeva postupak prikupljanja podataka sličan postupku stvaranja grude snijega –  pri čemu su sudionici istraživanja dodavani kao nove ‘pahuljice’ informacija kako bi se oblikovala cjelovita slika. Ukupno je sudjelovalo 230 sudionika, a zanimljivo je da je više od pola među njima bilo žena“, rekla je Novoselac.

„Sudionici istraživanja sa sigurnošću znaju da je sv. Marko Križevčanin rođen u Križevcima u tadašnjoj Zagrebačkoj te da je bio svećenik i kanonik u Ostrogonskoj biskupiji. A mnogi su znali i za njegovo puno ime, Marko Stjepan Krizin. Također, bilo je pozitivno iznenađujuće da su upoznati s njegovom pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji. No, s druge strane, mnogima nije poznato da je sv. Marko Križevčanin bio i doktor filozofije i fizike. Također, čak je dosta njih i nesigurno oko točnog datuma njegovog spomendana – je li to 7. ili 17. rujna. A manje je poznat detalj i onaj iz svečeva školovanja u Rimu gdje se vlastoručno potpisao kao Marko Stjepan Križevčanin, ističući svoje hrvatsko porijeklo iz Zagrebačke biskupije. Hrvatskoj javnosti informacije o njegovim relikvijama, kanonizaciji, patronatima i ikonografskim atributima nisu najpoznatije. Primjerice, da je sv. Marko Križevčanin živio u vrijeme Tridesetogodišnjega rata te, između ostaloga, bio upravitelj benediktinske opatije Széplak kod Košica. Ili to gdje je, kada i s kime mučen i ubijen te da se relikvije košičkih mučenika danas nalaze u uršulinskoj crkvi u Trnavi“, istaknula je.

„Mnogi nisu najsigurniji koji ga je papa proglasio svetim, kada se je i gdje održala domovinska proslava njegove kanonizacije, a ni tko je tada predslavio euharistijsko slavlje. Još je manje onih koji znaju da je kamen temeljac za župnu crkvu sv. Marka Križevčanina u Zagrebu postavio nadbiskup Alojzije Stepinac, preporučivši mu tada u zaštitu hrvatsku mladež. Osim da je zaštitnik Križevaca i Koprivničko-križevačke županije, sudionicima je najmanje bio poznat podatak kako je sv. Marko Križevčanin zaštitnik europskih integracija i katoličkog tiska. A dvojili su i oko činjenice čijih je biskupija zaštitnik: Varaždinske ili Bjelovarsko-križevačke. Ipak ima i onih koji znaju kako je sv. Marko Križevčanin patron obje biskupije. A čak ni u potpunosti nisu bili usuglašeni prikazuje li ga se u umjetnosti s ljiljanom ili palmom u ruci“, rekla je Novoselac i na tim primjerima ukazala na „nedostatak detaljnog poznavanja povijesnih činjenica i šireg konteksta koji, ne samo po pitanju sv. Marka Križevčanina, već i drugih povijesnih osoba i događaja, često nedostaje u kolektivnom pamćenju. Osobe koje aktivno prakticiraju vjeru, redovito sudjeluju u vjerskim obredima ili prate katoličke medije, imaju dublje razumijevanje i veće znanje o ovom svecu. Zaključak rezultata istraživanja pruža nadu jer pokazuje da postoji zanimanje za svetog Marka Križevčanina u hrvatskom društvu te da se ljudi žele bolje upoznati s njegovim životom i djelom“, zaključila je Novoselac i riječ prepustila dr. Novaku.

„Vidimo iz rezultata da osnovne informacije o svetom Marku Križevčaninu ipak poznaje dosta veliki broj ljudi. Većina ispitanika informira o svetom Marku iz crkvenih medija ili na internetu i društvenim mrežama. U vjerničkom kontekstu, pitanje percepcije u javnosti samo je dio onoga što se odnosi na šire pitanje pobožnosti prema nekom svecu. Naime, postoje jasni razlozi zašto su nam sveci darovani, a o tome čitamo u Katekizmu katoličke Crkve (br. 828): Kanonizirajući neke vjernike, to jest svečano proglašujući da su ti vjernici junački vršili kreposti i živjeli u vjernosti Božjoj milosti, Crkva priznaje moć Duha svetosti koji je u njoj, i podržava nadu vjernika pružajući im svece kao uzore i zagovornike. ‘Sveci i svetice bili su uvijek izvor i početak obnove u najtežim trenucima povijesti Crkve’. Doista, ‘svetost je tajno vrelo i neprevarljivo mjerilo njezine apostolske djelatnosti i njezina misionarskog zanosa’“, naglasio je dr. Novak.

Predavanje je dr. Novak završio potaknuvši okupljene da promisle o razlozima zašto je Crkva sv. Marka Križevčanina preporučila kao zagovornika. „Razmišljajući o poticanju pobožnosti sv. Marku čini mi se da bi bilo značajno kada bi se u različitim inicijativama imalo na umu ono na što ga je Crkva posebno stavila kao zagovornika. Čini mi se da se o svetom Marku u tom kontekstu malo govori. Na primjer on je zaštitnik europskih integracija. Osim toga on je zaštitnik katoličkih medija. Nisam siguran je li i jedan katolički medij na jučerašnji blagdan tome posvetio pozornost više od toga da eventualno tu informaciju apostrofira, a informacija koja je ispitanicima bila gotovo nepoznata jest da da je blaženi Alojzije Stepinac prigodom posvete kamena temeljca za župnu crkvu sv. Marka Križevčanina u Zagrebu preporučio njemu u zaštitu hrvatsku mladež. Da vjernici ovog kraja štuju svetog Marka Križevčanina vidjeli smo na jučerašnjem slavlju. Sigurno je da postoji još dosta mogućnosti da ga se prepozna kao zagovornika u potrebama i uzora u vjernosti Bogu i Crkvi“, zaključio je dr. Novak. Organizatori predavanja su Udruga za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ i župa sv. Ane Križevci.