O. Patton u homiliji je osvrnuvši se na naviještena čitanja rekao da „velika Božja želja leži u težnji da svi budemo ‚sveti i bez mane u ljubavi pred njim‘; da postanemo sposobni živjeti kao njegova djeca, stvoreni na njegovu sliku i priliku; i da postanemo sposobni ljubiti u punini i zahvalno“.

Tomu se protivi đavao, koji je „u počecima povijesti čovječanstva, pokušao onemogućiti Božji san za nas. Đavao je uspio prevariti čovječanstvo početaka (i nastavlja to činiti i danas) ubacujući u naše srce misao da nas Bog ne želi sretnima te da bismo prema Bogu trebali biti sumnjičavi, a ne puni povjerenja; i da je mnogo bolje činiti sve po svome, a ne pouzdati se u Boga“, posvijestio je predslavitelj.

Pojasnivši Gabrielov navještaj Blaženoj Djevici Mariji, rekao je da je njegov pozdrav: Raduj se, Marijo puna milosti: Gospodin s tobom! „jezgra i središte“ razmišljanja i govora o njezinom Bezgrješnom začeću.

„Izraz puna milosti ustvari znači: Ti si ispunjena oduvijek i zauvijek i to potpuno i trajno milošću Božjom, njegovom dobrohotnošću i ljubavlju koja je jača od bilo kojega grijeha i zla“, dodao je fra Francesco.

Istaknuo je da se Bezgrješna može radovati „zato što ju Božja ljubav štiti poput plašta i time sprječava da ju zlo dotakne“ te dodao da ju je Bog „sačuvao od ljage grijeha po unaprijed znanim zaslugama smrti njezina Sina“.

Propovjednik je pozvao vjernike da u Bezgrješnoj gledaju Božji san za njih, ono što mogu i što su pozvani postati. Potaknuvši ih na razmatranje „o Mariji koju je Bog sačuvao od svake ljage grijeha po zaslugama smrti njezina Sina“ posvijestio im je da su i oni oprani od grijeha po smrti njezina Sina, „to jest, zahvaljujući daru njegova života“.

„Ono što je Marija unaprijed primila Kristovim otkupljenjem na križu, mi smo posljedično primili kao jedan od učinaka na dan našega krštenja“, zaključio je o. Patton.

Misu su suslavili domaći franjevci konventualci: župnik i rektor fra Ivan Marija Lotar, gvardijan Samostana Svetoga Duha fra Josip Petonjić, ravnatelj Doma sv. Antuna Padovanskoga fra Vladimir Vidović, župni vikar fra Filip Pušić i licencirani vodič u Svetu Zemlju fra Tomislav Glavnik, te franjevci u kustosovoj pratnji – član uprave Kustodije Svete Zemlje fra Sandro Tomašević i definitor Kustodije fra Siniša Srebrenović.

Kako je Samostan Svetoga Duha nositelj projekta izgradnje kapele hrvatskih svetaca i blaženika na Pastirskim poljanama (Beit Sahur) uz Betlehem, gosti iz Svete Zemlje su na kraju mise gvardijanu Petonjiću darovali medalju iskovanu u prigodi 800. obljetnice susreta sv. Franje Asiškoga i sultana Malika al-Kamila u Damietti tijekom 5. križarskog rata (1219.). Koordinatoru projekta o. Glavniku darovali su, pak, medalju „Zahvalna srca“ koja se dodjeljuje najvećim dobročiniteljima.

Hrvatska kapela u Betlehemu trebala je biti blagoslovljena i otvorena 9. studenoga, uoči blagdana prvog mučenika Kustodije Svete Zemlje, sv. Nikole Tavelića, što je odgođeno zbog izbijanja oružanog sukoba u Svetoj Zemlji u listopadu.

O. Patton vjernike je, pak, pozvao na molitvu za mir u Svetoj Zemlji. Istaknuo je da je grijeh uzrok svih ratova, a da se na svetkovinu Bezgrješne slavi Božje oslobođenje čovjeka od grijeha.

Fra Francesco je misu predslavio na latinskom, a narod je odgovarao na hrvatskom jeziku. Nakon mise moljena je Jutarnja, a potom su se vjernici zadržali u druženju uz čaj.

Središnje euharistijsko slavlje svetkovine Bezgrješne na Svetom Duhu predslavit će u 19 sati gvardijan Petonjić, na čiju je inicijativu zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša bazilici, na svetkovinu posvete 24. studenoga, darovao relikviju bl. Alojzija Stepinca. Bl. Alojzije je 1937. godine predvodio hrvatsko hodočašće u Svetu Zemlju te je u Jeruzalemu blagoslovio oltar tada blaženoga Nikole Tavelića.

Svetkovina Bezgrješnog začeća se posebice svečano slavi na Svetom Duhu iz nekoliko razloga. Toga dana 1934. godine zagrebački nadbiskup Antun Bauer blagoslovio je novu župnu i samostansku crkvu sv. Antuna, a prvu misu predslavio je nadbiskup koadjutor bl. Alojzije Stepinac.

Prošle godine na svetkovinu Bezgrješne, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić proglasio je crkvu manjom bazilikom. Tom prigodom određeno je da 8. prosinca bude jedan od povlaštenih oprosnih dana u bazilici.

Potpuni oprost vjernici će također moći izmoliti svakoga dana do blagdana Prikazanja Gospodinova, 2. veljače 2024. Naime, Apostolska pokorničarna odredila je da se u svim crkvama koje su povjerene franjevačkoj pastoralnoj brizi, počevši sa svetkovinom Bezgrješne, može izmoliti oprost u povodu 800. obljetnice postavljanja prvih jaslice sv. Fanje Asiškoga u Grecciu.