Godišnja skupština papinskih misijskih djela u Hrvatskoj

Godišnja skupština Nacionalnog vijeća Papinskih misijskih djela (PMD) u Hrvatskoj sa svojim trodnevnim susretom u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević u Zadru završena je u srijedu 9. ožujka. Skupštinu su predvodili krčki biskup Ivica Petanjak, predsjednik Vijeća HBK za misije i s. Ivana Margarin, nacionalna ravnateljica Papinskih misijskih djela u RH.

Susret je okupio biskupijske ravnatelje PMD-a u Hrvatskoj koji su predstavili djelovanje za misije u svojim biskupijama i razmotrili planove u širenju misijske svijesti među pastirima i vjernicima, predstavljajući duhovne i materijalne poticaje za pomoć misionarima.

Prisutnima se obratio i nacionalni ravnatelj PMD-a u BiH mons. Luka Tunjić. „Biskup Petanjak unio je novi, življi duh u misijsko djelovanje, u komunikaciju i koordinaciju“ rekao je mons. Tunjić. Priznanje biskupu Petanjku u prigodnom obraćanju na susretu izrazio je i predsjednik HBK, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, rekavši sa zadovoljstvom kako je očigledno da biskup Petanjak angažirano i poletno izvršava povjerenu službu predsjednika Vijeća HBK za misije, da se „u tome našao“ i da zauzeto poduzima aktivnosti u radu za misije.

Mons. Luka Tunjić istaknuo je da je 2022. godina „za Katoličku Crkvu i pogotovo za misijsku svijest vrlo važna godina, jer slavi četiri obljetnice: 400 godina od ustanovljenja Kongregacije za evangelizaciju naroda, 200 godina od utemeljenja Djela za širenje vjere, 100 godina od proglašenja tri važna Djela papinskima, jer ih je Papa digao na papinsku razinu i time obvezao cijelu Crkvu i 150 godina od rođenja bl. Pavla Manne, utemeljitelja četvrtog papinskog misijskog djela, Misijske zajednice“ rekao je mons. Tunjić, dodavši da su te visoke obljetnice prigoda za veće promicanje misijskog duha u Crkvi.

Mons. Tunjić naglasio je i vrijednost i potrebu zajedništva. „Papa Franjo je u sinodalnom putu za sinodalnu Crkvu naglasio zajedništvo, sudjelovanje i poslanje. Za uspjeh misija najvažnije je zajedništvo između Nacionalne uprave dijecezanskih ravnatelja i biskupa, zajedništvo u Crkvi u Hrvatskoj, u misijskom tijelu, zajedništvo i jedinstvo između nacionalnih uprava, BiH i Hrvatske. Dosad je to izvrsno funkcioniralo i vjerujem da će tako biti i ubuduće“ rekao je mons. Tunjić.

Podsjetio je da je u BiH 2019. godine bila Misijska godina. U promicanju misijske djelatnosti Crkve, mons. Tunjić je tada obilazio dekanate i po župama predstavljao četiri misijska djela za koja mnogi i ne znaju da postoje i koja je uloga pojedinog Djela.

„Papa Franjo želi da svaki vjernik i svećenik da svoj udjel u sinodalnom putu; kako Crkva po svakom od nas, po meni, može biti bolja, na koji način zajedništvo učiniti jačim, na koji način sudjelovati, koje je moje poslanje u tome“ rekao je mons. Tunjić, potaknuvši biskupijske ravnatelje da promisle mogu li nešto drugačije i više učiniti u svojoj biskupiji u misijskom djelovanju.

Istaknuvši potrebu da misijski pastoral postane dio redovitog, župnog i biskupijskog pastorala, mons. Tunjić je rekao kako u Statutu Papinskih misijskih djela piše da biskupijski ravnatelji PMD-a trebaju biti članovi Pastoralnog i Svećeničkog vijeća biskupije. „Nije to uzalud rečeno u Statutu. Dakle, da imaju prigodu na sjednicama tih vijeća progovoriti o misijskoj djelatnosti Crkve“ istaknuo je mons. Tunjić.

Misijski ravnatelj Splitsko-makarske nadbiskupije don Jakoslav Banić predstavio je prezentaciju „Godišnjice u 2022.“.

Biskup Petanjak podsjetio je da se ljetni susret hrvatskih misionara u Hrvatskoj nije održao posljednje dvije godine zbog Covida. Zadnji susret bio je u Splitu. „Nadamo se da će taj susret misionara biti ove godine. U Splitu je bilo izvanredno svjedočanstvo kada su misionari u nedjelju išli po župama Splita i okolice i svjedočili o svojim iskustvima. Vidimo koliko misionara svake godine strada, izgubi život ili su napadnuti, i među našim misionarima, i opet ostaju. Ne vraćaju se, spremni su tamo i svoj život položiti. To je najveće svjedočanstvo koje ostavljaju i primjer su svima nama“ istaknuo je biskup Petanjak.

Na susretu se razmatralo i kako misijski časopis Radosna vijest učiniti još privlačnijim ljudima za čitanje u vremenu ugroženih naklada tiskanog medija. „Bit misijskog poslanja je radosno naviještanje evanđelja. List se uspio održati 50 godina. Ostao je vjeran svojoj misionarskoj tematici, a mnogi drugi časopisi su bili i prošli. Taj časopis je nama Hrvatima pomogao da upoznamo preko naših misionara život, kulturu i vjeru tolikih naroda, a njihove dogodovštine i životne priče mnogima su bile poticaj“ rekao je biskup Petanjak. Podsjetio je kako je i mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u RH, rekao da je na njegovo zvanje utjecao časopis Misija koji je izlazio u Italiji te da je prvotno htio biti misionar. „Nuncij Lingua zahvaljuje svoje svećeničko zvanje misijskom časopisu. Još uvijek je značajna vrijednost pisane riječi i nadam se da će časopis izlaziti i ubuduće“ rekao je mons. Petanjak.

Među ostvarenim akcijama, istaknuto je da je 2021. godine, pod geslom „Zajedničkom vožnjom do misijskih vozila“ nabavljeno vozilo za misionara don Dražena Klapeža u Tanzaniji.

Istaknuto je da među vjernicima treba više učiniti poznatom misijsku akciju „Maslinova grančica – moj dar za misije“ koja se provodi tijekom korizme.

Na susretu je istaknuta potreba i da se javnost, osobito kroz korizmu, više upozna s misijskom akcijom „Voda za život – kapljica zahvalnosti za bujicu radosti“ i potakne na sudjelovanje u širenju toga misijskog poticaja koji ljudima u misijama doslovno znači život.

Naime, najveća smrtnost u svijetu je zbog nečiste, nepitke vode koju se pije. Djeca u misijskim područjima ne idu u školu da bi mogli služiti obitelji jer cijeli dan hodaju da bi za obitelj donijeli pitke vode, nekad i po dvadeset kilometara dnevno.

Nacionalna uprava PMD-a u Hrvatskoj potiče da se korizmeno vrijeme provede u zahvalnosti za darovanu pitku vodu. Odricanjem jednog novčića dnevno daruje se svoja kapljica kako bi se utažila žeđ brata i sestre u potrebi, spasio nečiji život.

Novčiće, simbolično rečeno, kapljice, prikupljene kroz akciju Voda za život može se uplatiti na račun IBAN: HR6323600001101542876; Svrha: VODA ZA ŽIVOT; SWIFT: ZABAHR2XX.

„Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da su dijarealne bolesti i dalje vodeći uzrok bolesti i smrti, a vezane su uz probleme s vodom, osobito u zemljama u razvoju. Svake godine u svijetu umre oko dva milijuna djece od proljeva, bolesti prljavih ruku“ istaknuto je na susretu, upozorivši kako su voda i pranje ruku sapunom u mnogim krajevima svijeta luksuz.

„Pitka voda je privilegija koju često uzimamo zdravo za gotovo. Dok na jednoj strani svijeta pitkom vodom peremo podove i zalijevamo cvijeće, na drugoj strani svijeta obitelji žive u oskudici i pitka voda je luksuz. Neka naš korizmeni hod bude u znaku zahvalnosti za vodu koja nam je darovana za život, ali i poticaj da pomognemo drugima“ poručili su iz PMD-a, istaknuvši da je dati čovjeku piti i žednomu utažiti svoju žeđ veliko djelo milosrđa.

Teritorij Crkve u Hrvata još uvijek obiluje pitkom vodom. „No, velik dio svijeta osjeća posljedice zbog nedostupnosti pitke vode te je ona luksuz o kojem mnogi sanjaju i umiru zbog njenog nedostatka. Žene i djevojke troše bezbrojne sate naporno putujući do udaljenih izvora. Udaljena putovanja do vode imaju i socijalne posljedice. Zbog vremena koje potroše na to, brinući za obitelj, u nesigurnim područjima ta ih putovanja stavljaju i u rizik nasilja i napada“ istaknuto je na susretu.

U svijetu oko 300 milijuna ljudi pati od malarije. U Africi od malarije umire oko milijun ljudi godišnje, od kojih je većina djece mlađe od pet godina. Kontrola bolesti moguća je uz poboljšanje higijenskih uvjeta i opskrbu zdravstveno ispravnom vodom, što je neophodno za život i funkcioniranje organizma.

„Korizma je pravo vrijeme da promislimo o stvarnostima koje podrazumijevamo, a koje nekomu život znače. Neka korizmeni hod bude u znaku zahvalnosti za darovanu vodu, ali i poticaj podijeliti barem kapljicu vode s drugima. Bit korizmenog odricanja je biti brižniji, svjesniji svega što je darovano, činiti djela milosrđa, biti svjesniji tuđih potreba te da uvijek postoji nešto što se može napraviti kako bi se pomoglo. Učinimo ove korizme i tjelesna djela milosrđa onima u potrebi. Molimo osobito za naše misionare i misionarke koji su posvetili svoje živote kako bi napajali žedne i privodili ih Izvoru žive vode“, poručili su iz Nacionalne uprave PMD-a u Hrvatskoj.

Na Skupštini PMD-a istaknuta je i potreba da se promiče društvena igra „Mali korak, velika radost“ koja se može igrati u obitelji i među djecom i u korizmi. U toj igri nema „rušenja“ suigrača, nego su zapisani kreativni poticaji djeci i obitelji na molitvu i činjenje dobrih djela prema ukućanima i drugima, kao i u svrhu senzibiliziranja za misionare i misijsko djelovanje. Igra pokazuje kako mali korak može donijeti veliku radost onome tko ga čini i osobi kojoj je učinjen.

U ponedjeljak, 7. ožujka, na početku susreta misno slavlje u kapeli Sjemeništa predvodio je biskup Petanjak. U utorak, 8. ožujka, u poslijepodnevnim satima sudionici susreta pohodili su Nin gdje je u župnoj crkvi sv. Anselma misno slavlje predvodio biskup Petanjak. U srijedu, 9. ožujka, misno slavlje u kapeli sjemeništa Zmajević predvodio je predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić, a u propovijedi je govorio o misijskoj naravi Crkve i potrebi da se podrže požrtvovni hrvatski misionari.

Sudionici Skupštine bili su misijski ravnatelji iz svih nad/biskupija u Hrvatskoj, a to su: vlč. Ivan Novak (Bjelovarsko-križevačka biskupija), preč. Ivan Grinišin (Križevačka eparhija), vlč. Ivan Faletar (Sisačka biskupija), vlč. Dominik Vukalović (Varaždinska biskupija), don Jakoslav Banić (Splitsko-makarska nadbiskupija), don Stipo Miloš (Dubrovačka biskupija), don Ljubomir Galov (Hvarska biskupija), don Tomislav Puljić (Šibenska biskupija), vlč. Pero Jurčević (Gospićko-senjska biskupija), don Božidar Volarić (Krčka biskupija), vlč. Mirko Vukšić (Porečka i Pulska biskupija), vlč. Ante Šiško (Đakovačko-osječka nadbiskupija), vlč. Perica Matanović (Požeška biskupija), gđa Andreja Škarabot Kunštek (Riječka nadbiskupija), don Jerko Vuleta (Zadarska nadbiskupija), mons. Juraj Jerneić (Zagrebačka nadbiskupija) i vlč. Slavko Rajič (Vojni ordinarijat).