Sudionici su raspravljali na temelju Pisma Generalnog ministra i njegova Definitorija o temi „Karizma, zajedništvo i poslanje“.

Prigodom franjevačkih obljetnica (2023. – 2026.) generalni ministar Reda manje braće (opservanata) fra Massimo Fusarelli s Definitorijem pozvao je sve provincije Reda na slavlje takvog kapitula da bi se očitovalo bogatstvo Franjevačke obitelji te da bi kao braća tijekom tih dana promišljali o svojoj karizmi, zajedništvu i poslanju.

Slavlje 800. godišnjice proslave Božića u Grecciu, stigmatizacije sv. Franje, nastanka Pjesme brata Sunca i preminuća sv. Franje prilika je za preispitivanje i obnovu franjevačkog načina života i djelovanja. Zato su se braća provincije sv. Ćirila i Metoda okupila na Kapitulu franjevačkih jubileja razmišljajući i raspravljajući upravo o svom življenju i djelovanju danas.

Prema uputama iz Generalne uprave na Kapitulu su uz braću koja su sudjelovala po službi bili prisutni izabrani predstavnici svih gvardijanata provincije.

Prvoga dana sudjelovali su fra Domagoj Runje, generalni delegat, i fra Tomislav Šanko, ministar Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri koja je u procesu prestrukturiranja i postajanja Kustodijom ovisnom o provinciji sv. Ćirila i Metoda.

Drugoga dana prijepodne tajnik Provincije, fra Mario Zubak prikazao je pristigle izvještaje iz mjesnih bratstava te su se kapitularci podijelili u skupine u kojima su razgovarali o pitanjima proizišlima iz tih razmišljanja.

Euharistijsko slavlje prvoga dana predslavio je umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak, a propovijedao je sisački biskup Vlado Košić. Mons. Mrzljak i mons. Košić su članovi Franjevačkog svjetovnog reda te su se na taj način, kao dio franjevačke obitelji uključili u slavlje Kapitula jubileja.

U poslijepodnevnim satima drugoga dana izlaganje „Sadašnji izazovi u našoj Provinciji“ imao je provincijski ministar fra Milan Krišto. Nakon njegovog promišljanja braća su aktivno sudjelovala u raspravi.

Trećega dana razgovaralo se o prijedlozima i poticajima koje će kapitul donijeti i uputiti svoj braći, a onda su im se pridružili i drugi članovi Franjevačke obitelji, iz drugih franjevačkih zajednica i družbi s kojima su fratri povezani ili im pružaju duhovnu i pastoralnu asistenciju. Sudjelovali su klarisa iz Drugog franjevačkog reda te članovi Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži, te sestre obitelji Trećeg samostanskog reda koje djeluju pri samostanima provincije sv. Ćirila i Metoda (kćeri milosrđa, milosrdne sestre Svetog Križa i školske sestre franjevke). Prisustvovale su i članice svjetovnog instituta Misionarki Kristova kraljevstva. Tom prigodom izlaganje „Neki elementi franjevačke duhovnosti“ održao je fra Ratko Radišić. Nakon izlaganja gosti su iznijeli svjedočanstva o suradnji s franjevcima, o življenju iste karizme u iskustvu zajedništva i međusobne upućenosti jednih na druge.

Kapitul franjevačkih jubileja zaključen je euharistijskim slavljem koje je predvodio provincijal Krišto te zajedničkim slavljeničkim objedom.

Poticaji proizišli iz rada Kapitula franjevačkih jubileja

Kapitul franjevačkih jubileja Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, u Kući susreta „Tabor“ u Samoboru, od 29. travnja do 1. svibnja 2024. na temelju pisma Generalnog ministra i njegova Definitorija te izlaganjâ na sjednici prihvatio je sljedeće prijedloge:

1. Jubileji nas potiču da se vraćamo franjevačkim izvorima, stoga neka se braća trude uvijek iznova otkrivati ljepotu ideala života po primjeru sv. Franje i nadahnjivati se Franjinim iskustvom življenoga bratstva. Neka se braća međusobno potiču na ustrajnost života u duhu molitve i pobožnosti i neka se vode Franjinim iskustvom uljudbenosti kako bismo kao ljudi nade mogli oduševljavati druge.

2. U življenju franjevačkih ideala neka braća surađuju sa čitavom Franjevačkom obitelji, osobito sestrama klarisama te animiraju braću i sestre Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži s kojima zajedno mogu učinkovitije pronositi franjevačku karizmu u svijetu te doprijeti i oduševiti čak i one rubne i najudaljenije.

3. Poradi vjernijeg življenja i svjedočenja franjevačke karizme, neka se nastavi s procesom napuštanja pojedinih mjesta naše prisutnosti vodeći računa o prioritetu života u bratstvu. U tu svrhu neka se više promišlja o djelovanju iz samostanskih bratstava, o suradnji s filijalnim kućama i o napuštanju samačkih župa. Također neka se promišlja i o mogućnosti smanjenja broja gvardijanata te stavljanju naglaska na neke naše prisutnosti koje treba osnažiti većim brojem braće.

4. Naglašavajući važnost života u bratstvu, posebno u inozemnoj pastvi u Australiji, neka se povjeri poslanje većem broju braće za učinkovitije zajedničko svjedočenje i dušobrižničko djelovanje.

5. Budući da će Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri 2025. postati Kustodija ovisna o našoj Provinciji neka se već sada među braćom njeguje spremnost i otvorenost za zajednički život s braćom buduće Kustodije, napose u odgojnim bratstvima.

6. Preporuča se podržavati braću u zauzetom radu s mladima i u promociji duhovnih zvanja te poticati i omogućavati što veću prisutnost braće u takvim nastojanjima. Neka se među braćom razvija osjećaj odgovornosti svakoga brata za duhovna zvanja molitvom i djelovanjem.

7. Neka se po mogućnosti organizira jubilejsko hodočašće Provincije u mjesta franjevačkih izvorâ do kraja franjevačkih jubileja 2026.