Na konferenciji za medije govorili su ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Ivica Jagodić, gvardijan Samostana sv. Franje Asiškog fra Tomislav Faletar, provincijski promicatelj pastorala zvanja i nacionalni duhovni asistent Franjevačke mladeži (Frame) fra Vinko Brković i član Franjevačkog svjetovnog reda Zagreb–Kaptol br. Stjepan Lice.

Samostanski vikar i vicemagistar braće s privremenim zavjetima te moderator konferencije za medije fra Siniša Pucić najavio je svečanu proslavu blagdana Rana sv. Franje, u četvrtak 17. rujna 2026., kada će euharistijsko slavlje predvoditi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. Tom prigodom blagoslovit će svečev kip koji će biti izložen u devetnici uoči 800. obljetnice preminuća sv. Franje, 4. listopada.

Provincijal Jagodić dodao je da je dolazak zagrebačkog nadbiskupa znak povezanosti s mjesnom Crkvom i svim ljudima.

Također se osvrnuo na početak djelovanja sv. Franje u crkvici sv. Damjana koju je krenuo obnavljati te ubrzo shvatio da zapravo treba obnavljati ljude koji su mu povjereni. Poručio je da u tome duhu i franjevci u kaptolskom samostanu žele „otvoriti svoja vrata, svoje prostore i napose svoje živote“.

Naglasio je da je crkva sv. Franje, osim za euharistijska slavlja, već otvorena za krštenja i vjenčanja.

Pojasnio je da u duhu sv. Franje žele biti  jednostavna, malena braća i iskazati blizinu svakom čovjeku i biti na usluzi svim ljudima. U tom kontekstu spomenuo je nove govornice u koje će ljudi moći doći na razgovor s franjevcima spremnima da ih saslušaju i pomognu im koliko mogu.

Gvardijan Faletar je pojasnio da vjernici, s obzirom na to da je otvorena samostanska porta na kojoj je dežuran volonter, od 8 do 12 sati mogu potražiti svećenika za ispovijed, razgovor, bolesničko pomazanje, upisati misne nakane i ostalo. Nakon svetkovine sv. Franje jedan svećenik bit će dostupan i poslijepodne od 16:30 do 18 sati.

Povodom ponovnog početka pastoralnih aktivnosti prisjetio se kako je Kaptol prije potresa bio ispunjen ljudima, što pamte svi koji su odrastali na Kaptolu. Naglasio je da osim redovitih slavlja i susreta žele odgovoriti na potrebe današnjih ljudi. „U susretu s ljudima vidimo da oni ne traže samo i jedino duhovnu pomoć“, ustvrdio je.

Objasnio je da na njihovu portu nekad dolaze i ljudi kojima je potrebna materijalna pomoć, ali su fratri primijetili da su problemi kompleksniji.

Stoga se rodila zamisao o otvaranju centra za socijalnu, pravnu, psihološku i karitativnu pomoć. Fra Tomislav je pritom istaknuo da centar ne bi bio samo za siromahe, već za sve potrebite, ugrožene, obitelji u izazovnim situacijama, bračne parove i sve koji kucaju na njihova vrata.

Također je objasnio da je za odgovaranje na sve te potrebe nužno uključiti druge stručnjake. „Željeli bismo uistinu učiniti da to bude nekakva cjelovita pomoć čovjeku koji bude kucao na naša vrata“, poručio je među ostalim.

Pojasnio je da još ne postoji konkretan projekt za centar, ali da su Hrvati iz Australije kupili kuću na Opatovini i donirali ju franjevcima te je povjerena na upravljanje samostanu na Kaptolu.

U Samostanu sv. Franje Asiškoga trenutno djeluju jedanaestorica braće s doživotnim zavjetima od kojih sedmorica svećenika, a ostali su časna braća. U formaciji su još osmorica braće.

O trenutnom stanju s mladim zvanjima u provinciji govorio je fra Vinko. Istaknuo je nadu koju pružaju nadolazeće generacije – sedmorica u novicijatu i devetorica u postulaturi. Također, pojasnio je da u susretima „Dani otvorenih vrata“ godišnje sudjeluje tridesetak mladića koji žele vidjeti je li franjevački red njihov put. Naglasio je važnost molitve za svećenička i redovnička zvanja te rada s Framom i pastorala u novootvorenom Evangelizacijskom centru u Samoboru. Istaknuo je da danas mladež najviše oduševljava zajedništvo franjevaca.

Na Kaptolu su se prije potresa okupljali mnogi poklonici franjevačke duhovnosti. Br. Stjepan Lice je govorio o sjećanjima na franjevački samostan te spomenuo neke istaknute osobe koje su u njemu djelovale.

Za obnovu crkve i samostana franjevci su primili više od 23 milijuna eura za što je provincijal Jagodić zahvalio svim uključenim ministarstvima. Rekao je da su obnovljene dvorane koje su nekad bile u funkciji i najavio otvaranje novih podrumskih i tavanskih prostora za pastoralne potrebe. Vezano za arheološka otkrića rekao je da je oformljen tim stručnjaka koji će istraživati povijest Kaptola.