Muftija Hasanović: Islamska vizija ljudskog bratstva

Uvodeći u predavanje, muftija Hasanović istaknuo je da govoriti o bratstvu, svekolikom bratstvu, ljudskom bratstvu, u konkretnom slučaju podrazumijeva i sestrinstvo ili općenito ljudski rod. U predavanju je iznio islamske teološke okvire kao i primjere dobre prakse koji pomažu u razvijanju vlastitih pogleda i jasnih stavova o ljudskom bratstvu.

„Nastavano na Povelju o ljudskom bratstvu koju su potpisali papa Franjo i šejhu-l-Azhar dr. Ahmed At-Tayeb 4. veljače 2019. godine u Abu Dhabiju u nazočnosti više od 500 delegata cijeloga svijeta svih vjerskih denominacija i organizacijskih oblika, ljudsko bratstvo poprima jednu novu dimenziju. Otvorenost, mudrost, hrabrost i vjernička iskrenost, koja dolazi od najvećih vjerskih moralnih autoriteta današnjice, napravila je najveći civilizacijski iskorak u 21. stoljeću. Nama koji smo sudjelovali u nastajanju ove povelje i svjedočili tom povijesnom činu predstavlja veliko zadovoljstvo, ali i dodatnu obvezu da Povelja ne ostane mrtvo slovo na papiru. Ovaj čin omogućio je svima nama, suvremenicima nastajanja i potpisivanja Povelje, kao i njene promidžbe i implementacije da budemo dijelom te velike, univerzalne, vjernički prihvatljive, teološki utemeljene ideje. Svi ljudi dobre volje na svijetu ne mogu ostati imuni na ovaj veliki iskorak. Raduje činjenica da je Međunarodna zajednica 4. veljače, dan potpisivanja Povelje proglasila Međunarodnim danom ljudskog bratstva. Time je godišnji kalendar ispunjen novim terminom ljudsko bratstvo koji će biti podsjetnik da se ova tema redovito osvješćuje kod ljudi. Istovremeno to je veliko priznanje potpisnicima same povelje i potvrda potrebe kvalitetnih ideja i iskoraka koji zavređuju pozornost cijelog svijeta. Sve to ide u prilog potrebi da se izbjegnu i preveniraju svi oblici ponašanja koji vode konfliktu, nažalost, kojima svakodnevno svjedočimo. Mi koji slijedimo različite puteve ka Jedinome Bogu ovo moramo preuzeti kao dio vlastite misije i pretočiti je u svakodnevne programe“, rekao je muftija Hasanović.

Iznoseći teološke okvire ljudskog bratstva, akademik Hasanović kazao je da se često može primijetiti da postoje određene skepse naspram vođenja međureligijskoga dijaloga. Neki su skloni ići do te mjere da dijalog kršćana s muslimanima nazivaju evangelizacijom a, s druge pak strane, islamizacijom. „Takav strah je ne utemeljen jer Kur’an nas potiče da otvaramo, jačamo i ustrajavamo na dijalogu“, jasno je poručio muftija.

Citirajući kur’anski redak/ajet/ „O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Boga je onaj koji Ga se najviše boji. Bog, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno ništa.“, muftija je pojasnio da se tu Svevišnji pozivom obraća svim ljudima/ejjuhen-nas/, ističe se temeljni princip na najširoj podlozi da su svi ljudi braća. Dakle, poziv nije upućen samo muslimanima već svim ljudima. Svi ljudi sačinjavaju jednu obitelj i jasno se naglašava da podjela na narode i plemena nema svrhu otuđenja jednih od drugih već to traži međusobno bolje upoznavanje /lite’arefuu/, poštivanje, uvažavanje, razumijevanje, povjerenje i bratsku suradnju. Razvidno je također, da se ova velika obitelj pojedinačno i kolektivno ne vrednuje niti promatra kroz pripadnost plemenu, narodu, naciji, položaju ili bilo kojoj drugoj odrednici već se, kao jedini parametar vrednovanja, s Božje strane gleda kroz prizmu pobožnosti, služenju samo Njemu /taqwa/, a koja služi moralnoj veličini i uzdizanju.

Govoreći o zajedničkoj platformi nebeskih religija, muftija Hasanović istaknuo je da je koncept nebeskih religija univerzalan i kroz poruke svih Božjih poslanika promovirao je ideju monoteizma, pokornosti samo Bogu i ćudoređe. Kur’an naglašava tu dimenziju na više mjesta: „Reci: ‘O sljedbenici knjige, dođite da se okupimo oko jedne riječi i nama i vama zajedničke. Da se nikom osim Bogu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim ne smatramo, i da jedni druge, pored Boga, bogovima ne držimo!’ Pa ako oni ne pristanu, vi recite: ‘Budite svjedoci da smo mi Bogu pokorni i odani!’

Riječ ‘kelima’ primarno znači ‘riječ’ ili ‘izraz’ a često se koristi u filozofskom smislu da označi ‘sud’ ili ‘načelo’. Iz navedenog poziva razvidno je da je upućen Židovima i kršćanima jer su sljedbenici Božjih knjiga/Ehlul-kitab/. U islamu obožavanje, izvršavanje svih dužnosti, dobročinstvo i kompletan sustav ćudoređa ili moralne teologije ili teologije o moralu, usmjereno je samo prema Bogu i ljubavi radi Boga. Jedino u takvom pristupu čovjek se oslobađa i postaje slobodan, slobodan u izvornom primanju shvaćanja, sustava, programa, vjerozakona, zakona, vrijednosti i mjerila samo od Boga. Svi ljudi su, bez razlike, na istom nivou, okrenuti jednom Gospodaru. Nitko od njih ne uzima jedan drugog za božanstvo mimo Jedinoga Boga. Islam u ovom značenju je Božja vjera koju propovijeda svaki Božji poslanik. Svevišnji Bog je slao poslanike da ljude izbave iz obožavanja nečeg drugog mimo Njega i iz nepravde ka Božjoj pravdi, pojasnio je muftija Hasanović.

Podsjetio je da su, inspirirani Poveljom o ljudskom bratstvu koju su potpisali papa Franjo i dr. Ahmed At -Tayyeb, stavljajući sebe na čelo općeg poziva za mir u svijetu i život bez nasilja i krvi, Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj i Hrvatska biskupska konferencija organizirali Međunarodnu konferenciju na temu „Ljudsko bratstvo – temelj miru i sigurnosti u svijetu“ kojom su obilježili godišnjicu potpisivanja tog velikog povijesnog dokumenta. Konferencija je održana 4. i 5. veljače 2020. godine, a u sklopu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije. Veliki broj prisutnih sudionika iz cijeloga svijeta različitih vjerskih denominacija na kraju konferencije usvojio je Zagrebačku deklaraciju o ljudskom bratstvu za jačanje mira i sigurnosti u svijetu.

Muftija Hasanović istaknuo je da su sudionici na toj konferenciji uputili na važnost promicanja vrijednosti ljudskog bratstva kao najvažnijih točaka za implementaciju svjetskog mira i harmonije u društvu, naglašavajući da je to bratstvo u svojoj prirodi čisto i predstavlja suštinu ljudske čistoće daleko od svakog ekstremizma, bio on politički, vjerski, ideološki ili pak rasni, koji ne uvažava bratske veze među ljudima niti njegove zajedničke vrijednosti, već gradi temelje govora mržnje, egoizma, zatvorenosti i sukoba uz sve zlo koje u sebi nosi. Sudionici su također naglasili važnost Povelje o ljudskom bratstvu kao dokumentu iz koga se crpi inspiracija na putu promicanja vrijednosti mira i sigurnosti u svijetu svjesni da mir nije sve, ali bez mira sve je ništa. Date su i jasne preporuke kojima se najbolje može implementirati odredbe o ljudskom bratstvu naznačene u Povelji.

Muftija Hasanović je kao posljednji u nizu pozitivnih dokumenata koji afirmiraju ljudsko bratstvo istaknuo encikliku pape Franje o bratstvu i socijalnom prijateljstvu „Fratelli tutti“, kojom, kako je rekao, papa Franjo poziva da se aktivno uključimo i sudjelujemo u rehabilitaciji i potpori ranjenih društava. (FT 77); život nije vrijeme koje prolazi već je vrijeme susreta (FT 66); globalizirano društvo nas približava, ali nas ne čini veše braćom (FT 12); Ne postoje „drugi“ ili „oni“, već samo „mi“. (FT 87). Tvrdnja da su sva ljudska bića braća i sestre obvezuje nas na nove perspektive i razvijanje novih odgovora (FT 128).

Izričaju kojima je prožeta nova enciklika pape Franje poput: susret postaje stil života, strast i želja (FT 198), život je umjetnost susreta (FT 215), kultura susreta (FT 216), daju nam ohrabrenje i nadu i dodatno obvezuju da jačamo kulturu dijaloga i međusobnog povjerenja kako bi ovaj svijet izgledao boljim. Sveta je to dužnost vjernika, poručio je muftija.