Skup je organiziran povodom 1050. obljetnice smrti kraljice Jelene i 950. obljetnice krunidbe kralja Zvonimira. Održava se od četvrtka, 8. do petka, 9. listopada u okviru manifestacije „Knjiga Mediterana“ pod pokroviteljstvom Hrvatske biskupske konferencije. Glavni organizator je Književni krug Split u suradnji s hrvatskim i inozemnim znanstvenim, sveučilišnim i baštinskim ustanovama, među kojima su Papinsko sveučilište Gregoriana u Rimu, filozofski fakulteti u Splitu i Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika i Arheološki muzej u Splitu.

Među okupljenima su bili akademici Nenad Cambi i Kažimir Hraste, predstavnici znanstvenih, kulturnih i javnih ustanova, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, baštinu i turizam Grada Splita doc. dr. Silvana Burilović Crnov, izaslanica splitskoga gradonačelnika Tomislava Šute, te domaći i inozemni znanstvenici, među kojima i prof. dr. Ludwig Steindorff iz Kiela, prof. Andrea Antonio Verardi s Papinskoga sveučilišta Gregoriana u Rimu i prof. Stéphane Gioanni sa Sveučilišta Lumière Lyon u Francuskoj.

Pozdravnu riječ u ime organizatora uputio je predsjednik Književnoga kruga Split prof. dr. Josip Vrandečić, istaknuvši da dvije obljetnice nisu samo podsjetnik na događaje iz hrvatske prošlosti, nego i poticaj za njihovo suvremeno znanstveno istraživanje. Podsjetio je na značenje nadgrobnoga natpisa kraljice Jelene, koji je otkrio i rekonstruirao don Frane Bulić, a koji je rasvijetlio rodoslovlje hrvatske narodne dinastije te posvjedočio o kršćanskom shvaćanju vladarske odgovornosti prema najpotrebnijima. Osvrnuvši se na krunidbu kralja Zvonimira 1076. godine u Solinu, naglasio je važnost njegova vremena za učvršćivanje hrvatske državnosti, crkvenih reformi i veza s Apostolskom Stolicom. Izrazio je nadu da će skup pridonijeti novim spoznajama o hrvatskom srednjovjekovlju i njegovoj povezanosti s europskom poviješću.

U ime splitsko-dalmatinskoga župana Blaženka Bobana okupljene je pozdravio prof. Željko Primorac, istaknuvši važnost očuvanja hrvatskoga povijesnog i kulturnog identiteta te potporu Županije znanstvenim istraživanjima nacionalne baštine. Tom je prigodom najavio da će sudionicima biti darovana medalja izrađena povodom 1050. obljetnice smrti kraljice Jelene.

Izaslanica rektora Sveučilišta u Splitu Nikole Koceića-Bilana prof. dr. Katarina Vukojević naglasila je važnost poznavanja vlastitih povijesnih korijena i uloge hrvatskoga naroda u europskom kulturnom prostoru, izrazivši potporu Sveučilišta daljnjoj znanstvenoj suradnji.

U ime ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek obratila se ravnateljica Državnoga arhiva u Splitu Bruna Horović Vuković, istaknuvši važnost očuvanja izvorne arhivske građe kao svjedočanstva hrvatske državnosti i kulturne baštine te izrazivši nadu da će skup potaknuti nova istraživanja i znanstvene rasprave.

Na kraju pozdravnoga dijela okupljenima se obratio splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, istaknuvši kako kraljica Jelena i kralj Zvonimir pripadaju osobama čija su imena utkana u hrvatsku povijest te crkveno, kulturno i nacionalno pamćenje. Naglasio je da smisao obljetnica nije samo prisjećanje na prošlost, nego i njezino ponovno istraživanje i kritičko proučavanje. „Znanost nam pomaže da prošlost ne pretvaramo samo u uspomenu, nego da je upoznajemo u njezinoj složenosti i istini“, poručio je, dodavši kako Crkva cijeni takav rad jer je i sama tijekom stoljeća bila dionikom, čuvarom i prenositeljem dijela duhovne i kulturne baštine.

Govoreći o povezanosti dvaju hrvatskih vladara sa Solinom, nadbiskup je podsjetio na Gospin otok i Jelenin nadgrobni natpis, čije riječi „majka sirota i zaštitnica udovica“ svjedoče o kršćanskom poimanju vlasti kao služenja drugima, osobito najslabijima. Istaknuo je i važnost Zvonimirove krunidbe u kontekstu veza Hrvatskoga Kraljevstva s Apostolskom Stolicom te reformnih gibanja zapadne Crkve. Posebno je pozdravio međunarodni karakter skupa, naglasivši da hrvatsko srednjovjekovlje nije izdvojena tema nacionalne historiografije, nego dio zajedničke europske povijesti i kršćanske baštine.

Zahvalio je organizatorima i ustanovama koje su pridonijele njegovoj pripremi te poželio da izlaganja i rasprave otvore nova istraživačka pitanja i pridonesu boljem razumijevanju hrvatske povijesti. Potom je skup proglasio otvorenim.

U znak potpore znanstvenom radu i očuvanju hrvatske pisane baštine nadbiskup Križić sudionicima je darovao primjerak faksimilnoga izdanja Splitskoga evangelijara, a za završetak skupa predviđeno je i zajedničko primanje u njegovu domaćinstvu.

Znanstveni program podijeljen je u šest tematskih cjelina koje obuhvaćaju različite aspekte hrvatskoga srednjovjekovlja i njegove povijesne baštine. Prvoga dana skupa izlaganja su posvećena hrvatskim kneginjama i kraljicama, kraljevskim samostanima, odnosu vladara i Crkve te arheološkoj baštini Solina. Među izlagačima su Zrinka Nikolić Jakus, Stéphane Gioanni i Trpimir Vedriš, koji će govoriti o položaju hrvatskih vladarica i ulozi kraljevskih samostana, dok će Ivan Bodrožić, Renata Salvarani i Zdenka Janeković Römer razmotriti povezanost vladarske vlasti, kršćanstva i crkvenih prilika u ranome srednjem vijeku. Mirjana Matijević Sokol, Ivan Matijević, Ante Grgić i Marko Trogrlić obradit će povijesnu i arheološku važnost Solina te otkriće nadgrobnoga natpisa kraljice Jelene. Posebna tematska cjelina posvećena je i solinskom slavlju 1976. godine, o kojem će izlagati Josip Dukić, Ljubo Jernelić, Milenko Krešić i Frano Bilić.

Drugoga dana skupa Andrea Antonio Verardi, Ludwig Steindorff i Ante Jurčević govorit će o hrvatsko-papinskim odnosima u Zvonimirovo doba, njegovim suvremenicima i krunidbenoj bazilici sv. Petra i Mojsija. Završna izlaganja, koja će održati Tonija Andrić, Antonela Puž, Tomislav Galović, Ana Šimić, Hrvoje Gračanin, Josip Vrandečić i Anđelko Mihanović, bit će posvećena Bašćanskoj ploči, glagoljaškoj baštini te prikazima kraljice Jelene i kralja Zvonimira u hrvatskoj historiografiji, književnosti, politici i likovnim umjetnostima.

Otvorenje su glazbeno popratili pučki pivači Župe Gospe od Otoka u Solinu, nakon čega je započeo dvodnevni znanstveni program koji okuplja povjesničare, arheologe, crkvene povjesničare i druge istraživače iz Hrvatske i inozemstva. Vrijednost skupa očituje se u povezivanju različitih znanstvenih disciplina i istraživačkih pristupa, od proučavanja povijesnih izvora i arheoloških nalaza do razmatranja kulturnoga i nacionalnog pamćenja.

Uz dvije obljetnice hrvatskih srednjovjekovnih vladara, program obuhvaća i 50. obljetnicu solinskoga slavlja 1976. godine, čime se povijesna baština povezuje s novijom crkvenom i nacionalnom poviješću. Izlaganja i rasprave trebale bi pridonijeti novim spoznajama o hrvatskome ranom srednjovjekovlju i njegovoj ulozi u europskoj povijesti, a rezultati skupa bit će objavljeni u recenziranom zborniku radova, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.