Papa Franjo uputio je u nedjelju nakon Angelusa apel da 17. listopada bude dan posvete molitvi i postu za mir, poziv na prestanak krvoprolića u Svetoj zemlji, ali i u Ukrajini i u cijelom svijetu. Dva dana ranije, u petak 13. listopada, riječki nadbiskup Mate Uzinić, podržavajući inicijativu katoličkih ordinarijata Svete zemlje koji su uputili apel na jedinstvo Katoličke Crkve u postu i molitvi za mir 17. listopada, poziv je uputio je svećenicima, posvećenim osobama i vjernicima Riječke nadbiskupije.

Zahvaljujući vjernicima na odazivu na molitvu, a koji su se u nevelikom broju okupili u najstarijoj riječkoj župnoj crkvi, propovijed je započeo primijetivši da nas ratovi nedovoljno dodiruju te ostajemo nezainteresirani i ravnodušni. Potičući sve da ne ostanu indiferentni prema ratovima koji se događaju u svijetu, a koji vrlo lako mogu zahvatiti sve nas, poručio je da su molitva i post usmjereni prema onima koji su izravno pogođeni ratovima, pokojnima da pronađu mir, njihovim ožalošćenim obiteljima da pronađu utjehu, odgovornima da se obrate i prestanu u drugima gledati neprijatelje.

Evanđeoski ulomak (Lk 11, 37 – 41) govori o samom središtu problema bilo kojeg rata, nastavio je propovjednik, pojasnivši kako je riječ o čovjeku koji gleda drugog čovjeka i sudi ga prema onome što je u njemu samome, a ne prema onome što taj drugi čovjek jest. S druge strane, Isus gleda čovjeka u srce. Problem svakog rata jest da gledamo samo sebe i ono što mi mislimo i želimo, a ne vidimo drugoga onakvog kakav on jest. Često ga gledamo sa svojim predrasudama i pretpostavkama. Vidimo ono što bismo mi željeli, a ne ono što je prava stvarnost. Zato u nama i u našem srcu postoji neprijateljstvo, a ne zato što nam je drugi stvarni neprijatelj, upozorio je nadbiskup. „Vidimo ono što je drugi napravio nama, a ne primjećujemo ono što smo mi napravili drugome. To ne dovodi do dijaloga, a bez dijaloga ne može doći do mira.“

Govoreći o sukobima u Svetoj zemlji, neshvatljivim napadima mržnje, zla, koji uzrokuju stradavanje nevinih, kazao je da „i jedni i drugi u drugima vide samo prijetnju, opasnost koju treba uništiti, a zaboravljaju da je toj činjenici, da stvarno prijeti opasnost, prethodilo puno toga što se nije smjelo dogoditi, a za što smo možda baš mi odgovorni. Jednostavno, trebali bismo pročistiti pogled i vidjeti sebe onakvi kakvi jesmo kako bi i oni drugi vidjeli sebe onakvima kakvi jesu. Samo tako mogli bismo prestati biti neprijatelji i postati ono što bismo trebali biti jedni prema drugima – braća i sestre.“

Kao poticaj za razmatranje naveo je ‘Maloga princa’ koji se nadahnjuje Isusom Kristom i evanđeljem i poručuje da je potrebno pročistiti svoje srce. „Trebamo krenuti putom obraćenja kako bi taj pogled našeg pročišćenog srca u drugome mogao vidjeti nekog drugačijeg od onoga prije negoli je srce bilo pročišćeno. Nema mira i ne može se dogoditi ako se ne dogodi najprije u nama i u našim srcima, ako se ne pročisti da druge gledamo onako kako oni sebe vide i pokušamo vidjeti sebe onako kako oni nas vide i pokušamo im pomoći da i oni vide nas onako kako mi sebe vidimo. Potrebno je graditi novi odnos koji neće počivati na tome tko je jači, tko ima bolje naoružanje, nego ćemo vidjeti stvarnost onakvu kakva jest – da među onima koji nam se čine neprijatelji, većina nisu neprijatelji, nego ljudi koje treba zaštititi. To je put kojim se onda može krenuti naprijed. To je ona ‚milostinja‘ o kojoj Isus govori.“

„Rat počinje u ljudskom srcu i mir može početi u ljudskom srcu, ali da bi se to dogodilo, trebamo ga pročistiti, trebamo krenuti putem obraćenja, svi mi“, istaknuo je nadbiskup i zaključujući kazao da samo s novim pogledom možemo graditi nove odnose u kojima drugi neće biti neprijatelji na koje ćemo pucati, nego brat i sestra koje ćemo ljubiti.