Nulta tolerancija

Drugo hitno pitanje na Papinom srcu tiče se problema zlostavljanja u Crkvi. Podsjetio je da je put koji treba slijediti nulta tolerancija. „Mi smo posvećene osobe, mi smo svećenici kako bismo doveli ljude Isusu, a ne da ‘proždremo’ ljude svojom požudom. Zlostavljač svojom žudnjom uništava, ‘proždire’ zlostavljanu osobu. Nulta tolerancija. Nemojte se stidjeti osuditi: ‘Ovaj je učinio to, onaj drugi….’ ‘Pratim te, grešnik si, bolestan si, no moram štititi druge’. To vas molim, nulta tolerancija. To se ne rješava premještajem”, naglasio je.

Podsjećajući na važnost radosti zajednice, Papa je istaknuo jednu od najvećih opasnosti – ogovaranje, koje ubija, koje „razara, ne samo zajednicu, nego i samu osobu“. Ogovaranje čini ljude površnima, napomenuo je. „Molim vas, zadržite jezik za zubima. Znam da u vjerskoj zajednici nije lako izbjeći ogovaranje. Jednom su mi rekli da za to postoji dobar lijek: pregristi jezik na vrijeme. Da, malo će nabubriti, ali barem… Molim vas, molim vas: bez ogovaranja. To ubija, to uništava“, rekao je Papa.

Evangelizacija, bratstvo, radost

U svome obraćanju papa Franjo je nekoliko puta ponovio riječi evangelizacija, bratstvo, radost. Istaknuo je upravo radost što smo Kristovi, što smo zajedno, sa svojim ograničenjima i grijesima, što nam je Bog oprostio i što to oproštenje dijelimo s našom braćom i sestrama. Ta se radost ne može sakriti, rekao je – svijetli i zarazna je. Radost je to svetaca i svetica, koji, ako su utemeljitelji, nisu to postali rođenjem, već privlačnošću. Krist najprije privlači tog muškarca ili ženu k sebi i tako ga čini sposobnim privlačiti druge k sebi. „Naglasimo to ‘Njemu’: svetac ne privlači sebi, nego uvijek Gospodinu. Stoga, poniznost i jednostavnost srca i radost. To je put evangelizirajućeg bratstva. Nemoguće za ljude, ali ne i za Boga”, naglasio je Sveti Otac.

Kapitul, podsjetio je Papa, je trenutak razlučivanja zajednice. „Uz pomoć Duha Svetoga pokušavamo vidjeti jesmo li i u kojoj mjeri bili vjerni karizmi, u čemu nas Duh tjera da idemo naprijed i što pak traži da promijenimo“. To je jedno od najljepših i najsnažnijih „crkvenih“ iskustava koje nam je dano, naglasio je papa Franjo, podsjećajući kako okupljanje u slušanju Duha, donoseći mu konkretne situacije, pitanja i probleme je ono što čitamo i u Djelima apostolskim. Stoga, prigodom održavanja kapitula spomenutih redovničkih zajednica, Sveti Otac je ponovno potvrdio kriterij evangelizacije koji smatra bitnim za razlučivanje.

„Kad se pitamo o svojoj stvaralačkoj vjernosti prema izvornoj karizmi, moramo se zapitati je li naš način njezina tumačenja i provedbe ‘evangelizacijski’, odnosno jesu li izbori koje činimo – u pogledu sadržaja, metoda, oruđa, načina života – usmjereni na svjedočenje i naviještanje Evanđelja”, rekao je Sveti Otac.

„Znamo da su karizme različite po svojoj naravi i da ih Duh Sveti uvijek stvara i dijeli maštovito i raznoliko“, rekao je Papa. No jedno je sigurno, istaknuo je, sve su karizme, kako uči sveti Pavao, za izgradnju Crkve, a budući da Crkva nije sama sebi svrha nego joj je svrha evangelizirati, slijedi da svaka karizma, nikoga ne isključujući, može i mora surađivati u evangelizaciji.

Učiti od svetaca

Nije potrebno zadržavati se na apstraktnim teorijama, nego je bolje učiti od svetaca, rekao je Papa, dajući kao primjer utemeljitelje okupljenih redova sv. Ivana Leonardija, sv. Jozafata i sv. Vinka Paulskog. Upravo u svojoj različitosti pokazuju što znači biti „evangelizatori u Duhu“, odnosno blagovjesnici koji mole i rade. „Evangelizatori, a ne prozelitisti, jer evangeliziranje nije prozelitiziranje, to nema veze jedno s drugim“, rekao je.

Kao posvećene osobe, pozvani ste evangelizirati ne samo na osobnoj razini, poput svake krštene osobe, već na razini zajednice, bratskim životom, napomenuo je Papa. Priznajući izazove takvoga načina života, podsjetio je da to zahtijeva „svakodnevni stav obraćenja, zahtijeva spremnost na propitivanje samoga sebe, pažnju na krutost kao i na pretjeranu i „udobnu“ toleranciju. Iznad svega, zahtijeva poniznost i jednostavnost srca, istaknuo je.

Papa Franjo rekao je da se naša srca prosijavaju u „kušnji odnosa i da se, uz zalaganje svake osobe, može oblikovati lijepo svjedočanstvo bratstva“. Usporedio je to s orkestrom s nekoliko instrumenata u kojemu nije bitna vještina solista, već sposobnost da se svakoga sasluša kako bi se stvorila najbolja harmonija, prenosi Vatican News.