Budi dio naše mreže
Izbornik

Pepelnica u riječkoj katedrali

Rijeka (IKA)

Misu s obredom pepeljanja predvodio je u srijedu, 14. veljače 2024. u riječkoj katedrali sv. Vida riječki nadbiskup Mate Uzinić, izvijestio je Ured za odnose s javnošću Riječke nadbiskupije.

Suslavili su generalni vikar Riječke nadbiskupije Mario Tomljanović, vikar za pastoral Mario Gerić, rektor Pripravničkog sjemeništa sv. Ivana Pavla II. Ivan Devčić te povjerenik za mlade Ivan Seletković.

Čistom srijedom ili Pepelnicom započela je korizma. U propovijedi se nadbiskup nadahnuo korizmenom porukom pape Franje u kojoj je središnja tema sloboda, izlazak iz simboličnog „Egipatskog ropstva“ koje je trajalo 40 godina. „Božji poziv na slobodu se ne iscrpljuje u jednom događaju, nego sazrijeva na jednom putu. Svaki put se sastoji od više koraka. Tako je to i s našim korizmenim putem koji također ima više koraka“, kazao je propovjednik.

Služeći se Papinom porukom, nadbiskup je objasnio i koji su to koraci na putu slobode. „Prvi korak na tom našem korizmenom putu je vidjeti stvarnost onakvu kakva ona jest, odnosno biti realni i osjetljivi za trpljenje drugih“, istaknuo je. To podrazumijeva čuti vapaj potlačenih koji se uzdiže do neba.

„Mnogo je toga što nas jedne od drugih dijeli i odvaja, niječući spone bratstva koje nas oduvijek povezuju. Želimo li novi svijet? Jesmo li spremni raskinuti kompromise sa starim? U našem se svijetu osjeća pomanjkanje nade. Pomanjkanje nade stavlja prepreku snovima i postaje nijemi vapaj koji dopire do neba i dotiče Božje srce. Ne postoji drugi način osim da nam ponestaje nada, a onda da zbog toga ne vidimo stvarnost onakvu kakva ona jest, da se objasni kako to da čovječanstvo, koje je na korak do sveopćeg bratstva i koje je doseglo razine znanstvenog, tehnološkog, kulturnog i pravnog razvoja kadrog zajamčiti dostojanstvo svima, tapka u mraku nejednakostî i sukobâ“, stoji u ovogodišnjoj Papinoj korizmenoj poruci.

Kao drugi korak na putu prema slobodi nadbiskup je istaknuo da je potrebno prihvatiti korizmu kao vrijeme obraćenja i slobode. „Obraćenje je neophodno da bi čovječanstvo koje luta moglo osjetiti dašak kreativnosti: bljesak nove nade. Nada je dijete, vjera i ljubav to dijete drže za ruku. Uče ga hodati i, istodobno, ono njih vuče naprijed. Obraćenje nas oslobađa da bismo mogli prestati biti robovi i podanici i mogli postati sinovi i kćeri. Bog ne želi podanike, nego sinove i kćeri“, rekao je.

Obraćenje podrazumijeva i borbu protiv lažnih idola koji čuče u svakome čovjeku. „U toj nam se borbi više bojati idolâ u nama, nego li neprijatelja izvan nas. Idole možemo smatrati glasom zloga i njegove laži u nama. Svaki čovjek u sebi osjeća zavodljivost njegove laži: biti svemoćan, biti od svih priznat, biti ispred svih. Možemo se tako vezati za novac, za određene projekte, ideje, ciljeve, za svoj položaj, tradiciju, pa čak i za određene ljude. Umjesto da nas pokrenu, oni će nas paralizirati“, istaknuo je riječki nadbiskup.

Treći korak prema slobodi je djelovanje. „Ljubav prema Bogu i bližnjemu jedna su i ista ljubav. Ne imati drugih bogova znači zadržati se u Božjoj prisutnosti i zastati uz bližnjega od krvi i mesa“, rekao je. Podsjetio je da i Papa u svojoj poruci objašnjava kako „molitva, milostinja i post nisu tri neovisna djelovanja, nego jedan jedini pokret otvorenosti i samoodricanja“. To je novi način povezivanja s Bogom i ljudima. „Zato je osobito važno da se ‚molitva, milostinja i post‘ ne shvate kao trapljenje, mučenje sebe da bismo ugodili Bogu ili ga umilostivili, kao da je Bog sadist koji uživa u našoj patnji, nego da nam postanu sredstva oslobođenja za novi i pročišćen odnos s Bogom, kako bismo mogli imati nov i pročišćen odnos s bližnjima i biti ono što doista jesmo“, objasnio je propovjednik.

Djelovanje u slobodi stoga je upućeno na zajedništvo ljudi. Djelovati u korizmi znači i donijeti zajedničke odluke, rekao je nadbiskup. „Na potrebu takvih zajedničkih odluka nas podsjeća sinodalni oblik Crkve koji ovih godina iznova otkrivamo i njegujemo. Korizma nas upućuje da bi te zajedničke odluke trebale biti u opreci s prevladavajućim trendovima želimo li promijeniti svakodnevicu i život ljudi u pojedinoj sredini. One bi se trebale odnositi na naše kupovne navike, brigu za stvoreni svijet, na uključivanje onih koji su u društvu nevidljivi ili prezreni…, ali i na zajedničko razmišljanje o svom načinu života u sredini u kojoj živimo i svojemu kršćanskom doprinosu boljitku te sredine“, istaknuo je.

Nadbiskup je uputio poziv na stvaranje novog svijeta, kao što je to i papa Franjo učinio u korizmenoj poruci, ali i ranije, na prošlogodišnjem Svjetskom susretu mladih u Lisabonu. „Tražite i riskirajte, tražite i riskirajte. U ovom povijesnom času izazovi su ogromni, jecaji bolni. Proživljavamo treći svjetski rat koji se vodi u dijelovima. Osmjelimo se gledati na naš svijet ne kao da je na umoru, nego u procesu rađanja, ne na kraju, nego na početku velikog novog poglavlja povijesti. A za to je potrebna hrabrost“, rekao je Papa mladima 3. kolovoza 2023. godine.

Na kraju je nadbiskup prenio Papin blagoslov: „Božji blagoslov je veoma važan za uspjeh naše korizme jer bez Božjeg blagoslova i pomoći nije moguće niti krenuti na korizmeni put, a kamo li ga dovršiti i biti slobodni na Božji način. Ali nemojmo se zavaravati. To što će Bog učiniti i blagosloviti nije dovoljno. ‚Bog, koji te je stvorio bez tebe, neće te i spasiti bez tebe!‘, govorio je sv. Augustin. Potrebno je i ono naše. Zato ovom blagoslovu dodajem poziv svima nama, koji pretvaram u našu molitvu Bogu, da naš korizmeni put doista bude vrijeme u kojem ćemo dozvoliti Bogu da on i ‚nas vodi kroz pustinju do slobode‘. Neka naše simbolično posipanje pepelom bude vidljivi znak tog našeg pristanka.“

Nakon propovijedi, vjernici su u katedrali pristupili obredu pepeljanja uz riječi „Obrati se i vjeruj evanđelju“. Čin je to koji na početku korizme označava poziv na pokoru i obraćenje, na obnovu kršćanskog života, izvijestio je Ured za odnose s javnošću Riječke nadbiskupije.