Na početku zasjedanja biskupima okupljenima u zgradi HBK videovezom se obratio predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić koji je zbog zdravstvenih razloga bio spriječen sudjelovati.

Nadbiskup Puljić pozdravio je sudionike zasjedanja na čelu s kardinalima mons. Vinkom Puljićem i mons. Josipom Bozanićem, a osobiti pozdrav uputio je najmlađem članu BK BiH mons. Petru Paliću, donedavnom generalnom tajniku HBK i još uvijek punopravnom članu HBK kao apostolskom administratoru Hvarske biskupije. Spomenuo je da će za desetak dana biti obljetnica posljednjeg zajedničkog susreta u Banja Luci, koji je bio 2. ožujka 2020., kad ih je ugostio biskup Franjo Komarica koji je po godinama biskupske službe najstariji među biskupima.

Predsjednik HBK dotaknuo se i aktualne pandemije koronavirusa koja je uzrokovala velike probleme i pastoralne poteškoće te potresa koji su prošle godine pogodili Zagreb i Banovinu, a pokrenuli su „festival dobrote“.

„Prošle godine u ožujku grad Zagreb pogodio je strašan potres koji je uništio brojne kuće, crkve i samostane, škole i bolnice s inventarom i drugom imovinom. A onda koncem prosinca prošle godine trešnja je pogodila Sisačku biskupiju i gradove Petrinju, Sisak, Glinu i okolna mjesta s apokaliptičkim prizorima kakvi se odavno ne pamte. Potresno je bilo gledati ljude u zbjegovima kako plaču i zdvajaju, traže pomoć i utočište u svojoj nevolji. Uz tužne slike koje su se širile tih dana i mjeseci diljem domovine i svijeta, te nas podsjećale na strašne godine nedavnih ratnih stradanja, svjedoci smo i onih drugih lijepih, pozitivnih doživljaja koji su urodili ‘festivalom dobrote’, kako često govori biskup Vlado Košić, na svim razinama i u svim institucijama. Uz crkvene institucije diljem Hrvatske i inozemstva, posebice ističem angažiranost vjernika i ljudi dobre volje u BiH koji su nedavno svojim darovima očitovali solidarnost s ugroženima u krajevima koje je pogodio potres“, rekao je predsjednik HBK.

Potaknuo je da ovo zajedničko druženje biskupa, „koji snagom svetog Reda vrše povjerenu službu u partikularnim Crkvama dviju biskupskih konferencija (u BiH i HR), bude prigoda očitovati uzajamnu bratsku solidarnost i blizinu u zajedničkim brigama i strepnjama“.

Predsjednik HBK istaknuo je da ovo izazovno vrijeme pandemije i potresa, kad su ljudi zabrinuti za svoju sigurnost i svoje zdravlje, traži od biskupa dodatni napor da im usprkos ozbiljne ugroze pomognu otkrivati „razloge nade“ kako bi se i u tim okolnostima „osjećali kod kuće“. Spomenuo je lijepa brojna pozitivna svjedočanstva onih, koji su ostali bez krova nad glavom, a lokalne i državne institucije, brojni volonteri, vojska i policija, Caritas, Crveni križ i druge humanitarne organizacije pritekli su im u pomoć da se ne osjete sami i napušteni. „Najljepša je pohvala i zahvala bila čuti njihove izjave ‚da su hvala Bogu dobro‘ i da se i u iznajmljenima stambenim jedinicama ‚osjećaju doma i da im je lijepo‘. No osobito je bilo dobro i lijepo osjetiti kako je ova nevolja ojačala naše zajedništvo u zemlji i inozemstvu. A to zajedništvo stvara se i izgrađuje na više razina: na razini naših mjesnih Crkava koje su povezane i umrežene institucijom biskupskih konferencija u dvije države. Zatim na razini hrvatskoga naroda kojem pripadamo i kojem smo poslani služiti te na razini sveopće, katoličke Crkve kojoj stoljećima pripadamo kao narod ‚cum Petro et sub Petro‘“, rekao je nadbiskup Puljić.

Predsjednik HBK najavio je teme zajedničkog zasjedanja. Na susretu će biti govora o Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu koji je zajednička briga dviju biskupskih konferencija. Bit će riječi i o nekim zajedničkim liturgijskim pitanjima, te o hrvatskoj inozemnoj pastvi koja je također zajednička briga dviju Konferencija. Najavljujući ovogodišnji Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH, nadbiskup Puljić zazvao je molitvu „neka Gospodar povijesti donese toj napaćenoj zemlji mir, stabilnost i blagoslov“. Prema njegovim riječima, iako je prije 27 godina „Daytonskim sporazumom“ zaustavljen krvavi rat, nisu se još ostvarili političko-društveni uvjeti za demokratski razvitak društva, pa je prema izjavi Komisije Iustitia et pax BK BiH „BiH još uvijek nesređena zemlja“ (Komisija „Iustitia et pax“ BK BiH, 10. prosinca 2018.). Tom dobrotvornom akcijom, koja traje već više godina, želi se očitovati blizina uz žarku molitvu Gospodinu da žiteljima te napaćene zemlje donese toliko željenu stabilnost, prosperitet i mir.

Na zasjedanju su analizirana i dva pristigla dopisa: pismo provincijala Hrvatske dominikanske provincije fr. Slavka Sliškovića, kao i dopis prefekta vatikanskog Dikasterija za komunikaciju Paola Ruffinija.

Kardinal Puljić je u pozdravnoj riječi izvijestio o događanjima u BiH u protekloj godini dana rekavši da proživljavaju „vrlo zanimljivo podneblje s raznim izazovima“. Najprije se osvrnuo na pandemiju covida-19 „koja je mnogo toga zaustavila i promijenila i u osobnom i u zajedničkom životu“.

„Neki od nas, među kojima sam i ja, nose iskustvo te zaraze kao i proces oporavka. Tijekom prošle 2020. godine mi u Bosni i Hercegovini uspjeli smo, unatoč pandemiji, obaviti krizme i provesti najvažnije pastoralne programe. Žalosni smo što je koronavirus bila uzrok smrti pojedinih naših suradnika koji su još uvijek aktivno djelovali na pastoralnom planu“, dodao je predsjednik BK BiH.

Zatim je podsjetio na izbore u BiH. „I ovaj put nastala je problematika uspostave redovite vlasti. U mnogim općinama i gradovima je zaživjela lokalna vlast, a u pojedinima se još odvija politička igra, potpomognuta i nekim međunarodnim utjecajima. Posebno je bilo stresno stanje u Mostaru“, rekao je.

Kardinal Puljić je zahvalio Bogu biskupima i brojnim dobrim ljudima „za molitvenu i svaku drugu potporu“ kada je zbog slavljenja mise u svibnju u sarajevskoj katedrali za žrtve Križnog bio izložen medijskom linču.

„Radosni smo što su u siječnju ove godine i vjernici naših biskupijskih zajednica u Bosni i Hercegovini, od kojih mnogi siromašno žive, pokazali velikodušnost i solidarnost sa stradalima od potresa u Banovini. I ovom prilikom izražavam solidarnost i blizinu vjerničku s Crkvom i svakim čovjekom koji nosi posljedice potresa i u Zagrebu i u Banovini“, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

Na kraju se prisjetio biskupskih imenovanja u protekloj godini: mons. Tome Vukšića za nadbiskupa koadjutora za Vrhbosnu, mons. Petra Palića za ordinarija Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije te mons. Ivana Štironje za kotorskog biskupa.

Kardinal Puljić zasjedanje je preporučio zagovoru sv. Josipa čija se Godina obilježava.

Uvodeći u rad zasjedanja, potpredsjednik HBK kardinal Bozanić uputio je posebne pozdrave i umirovljenim biskupima te se spomenuo prvog gospićko-senjskog biskupa Milu Bogovića koji je umro 19. prosinca protekle godine.

Kardinal Bozanić istaknuo je da se u korizmi, na inicijativu Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE-a), diljem europskog kontinenta povezujemo molitvenim lancem za žrtve pandemije koronavirusa. Za Bosnu i Hercegovinu bio je određen dan 20. veljače, a za Hrvatsku je to, 24. veljače.

„U vremenima krize i patnje što ih živimo dok susrećemo tolike koji su pogođeni bolešću covida-19 i smrću najbližih, kao i one koji trpe od posljedica razornih potresa u Zagrebu i okolici, zatim na Banovini, želimo da do svih koji su u iskušenju dopre poruka evanđeoske utjehe. Potresi su posebno pogodili Sisačku biskupiju i Zagrebačku nadbiskupiju. Zahvaljujem svima na očitovanoj blizini, solidarnosti kao i karitativnoj pomoći, kojom se priskače u pomoć najpotrebitijima“, rekao je potpredsjednik HBK.

Kazavši kako nakon pandemije koronavirusa i razaranja što su ih prouzročili potresi, nećemo moći obnoviti prošlost, kardinal Bozanić je poručio: „Prošlost se ne vraća, nju prepuštamo milosrdnom sudu Božjemu, a nama ostaje spomen i pouka. Na nama je da s pouzdanjem u Boga prihvatimo sadašnje izazove i otvorimo se za obnovu koja pruža novost budućnosti. Isto se događa i s ratovima naše prošlosti“.

Kardinal Bozanić spomenuo je i pitanje migracije te tzv. balkanske rute o kojoj se govori i piše, rekavši da su „to pitanja pred kojima ne smijemo zatvarati oči, jer ih pred nas biskupe stavlja život naše suvremenosti“.