Poštovane i drage sudionice i sudionici simpozija Opće dobro u crkvenom i društvenom životu u Hrvatskoj, vi ovdje u dvorani „Vijenac“ na zagrebačkom Kaptolu, kako vi koji ste nas počastili svojim dolaskom, tako i svi vi koji nas pratite putem Youtube kanala HKM-a. Dobro došli na dvodnevni simpozij u središtu kojega je opće dobro svih nas i svih ljudi dobre volje u našoj Hrvatskoj. Nakana je organizatora da s otvoreno  i argumentirano raspravlja „o općem dobru u crkvenom i društvenom životu u Hrvatskoj“.

S osobitim zadovoljstvom pozdravljam sve vas, a ovdje među nama posebno đakovačko-osječkog nadbiskupa i predsjednika Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, dr. sc. Đuru Hranića, kojemu zahvaljujem za njegove, uvijek nadahnjujuće i poticajne riječi pozdrava. Na početku su naši voditelji: tajnica Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, doc. dr. Dubravka Petrović Štefanac i medijski suradnik Centra, mr. sc. Zvonimir Ancić nastojali također po imenu pozdraviti sve one koji su ovdje u ime određene institucije bilo crkvene bilo znanstvene. Sve već pozdravljene, a osobito ako je netko preskočen ja od srca pozdravljam.

S osobitim zadovoljstvom i zahvalnošću pozdravljam predavače koji su se rado odazvali obraditi teme i tematiku koja i nije tako uobičajena i nije jednostavna. Od 17 predavanja, koje ćemo danas i sutra čuti, u 16 je u naslovu predavanja opće dobro, a u onom sedamnaestom je u naslovu opća namjena dobara bez koje je teško razumjeti opće dobro. Želimo tematiku općega dobra obraditi pod interdisciplinarnim vidom. Stoga sam u ime organizatora i u osobno ime, jer sam sa svakim od vas osobno kontaktirao, zahvalan svakome od vas koji ćete kao filozofi i teolozi, politolozi i sociolozi, stručnjaci za hrvatski jezik i klimatske promjene, za gospodarstvo i medije, za demografiju i pravo kao i za brojna pitanja koje se odnose na crkveni i društveni život u Hrvatskoj, dati svoj specifičan doprinos koji će biti ugrađen poput mozaika u – nadam se – bolje i temeljitije razumijevanje općega dobra u crkvenom i društvenom životu.

Pozdravljam moderatore koji su se također rado odazvali sudjelovati na ovome simpoziju i kroz to pružiti svoj doprinos.

Organizatori ovoga simpozija su dvije crkvene institucije: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu preko svoje Katedre socijalnog nauka Crkve i Hrvatska biskupska konferencija preko svoje institucije Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve.

Kao neposredni organizatori, izv. prof. dr. Silvija Migles u ime Katedre socijalnog nauka Crkve i moja malenkost u ime Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve zahvaljujemo objema institucijama Hrvatskoj biskupskoj konferenciji i Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za svu financijsku i organizacijsku pomoć. I ovdje se potvrđuje da dvije crkvene institucije mogu uspješno surađivati za opće dobro.

Svi oni koji su se pod bilo kojim vidom već imalo pozabavili tematikom općega dobra, mogli su se uvjeriti da je ovdje riječ o „bremenitom pojmu“ koji je, s jedne strane, iznimno privlačan i obećavajući ali istodobno, s druge strane, teško protumačiv po svojem sadržaju. Stoga se i danas događa da se s pojmom općega dobra u hrvatskom društvu često miješaju drugi pojmovi poput javnoga dobra, zajedničkoga dobra, općega interesa…

Naprotiv, u crkveno-teološkom govoru se, a što je na osobit način vidljivo u socijalnom nauku Katoličke Crkve udomaćio pojam općega dobra. Znakovito je da je upravo na Drugom vatikanskom koncilu (1962. – 1965.) došlo do oblikovanja definicije općega dobra što je u postkoncilskom razdoblju omogućilo i sadržajno produbljenje pojma općega dobra, posebno u Kompendiju socijalnoga nauka Crkve iz 2004. godine. Prema Koncilu opće dobro je „skup onih uvjeta društvenoga života koji grupama i pojedincima omogućuje da potpunije i lakše dođu do vlastitoga savršenstva“ (Gaudium et spes, br. 26). Ne ulazeći ovdje u tumačenje te definicije, jer će o tome biti riječ tijekom simpozija, jednostavnim rječnikom mogli bismo reći da je opće dobro cilj prema kojem je potrebno težiti u društvenom životu. „Cilj društvenoga života jest povijesno ostvarivo opće dobro“, naglašava Kompendij socijalnog nauka Crkve (br. 168).

Koje je to povijesno ostvarivo opće dobro u hrvatskom društvu i kako ga postići? Kako ostvariti opće dobro u Hrvatskoj pod demografskim i gospodarskim vidom, pod političkim vidom, u medijima… To su teme o kojima želimo raspravljati na ovom simpoziju.

Svjesni smo da u hrvatskom društvu, nažalost, već dulje prevladava ono negativno i loše, zapravo cijela atmosfera je „zagađena“ negativnim, i to posvuda: na ulici i u medijima, na radnim mjestima a često i u obiteljima…  Kao da u Hrvatskoj nema nimalo onoga dobroga, lijepog, plemenitoga što izgrađuje! Naprotiv, ima mnogo toga dobroga i pozitivnoga za što se isplati živjeti i žrtvovati.

Ako ovim simpozijem „barem malo“ u hrvatski crkveni i društveni život unesemo dobra, posebno poznavanja i prakticiranja općega dobra, ovaj simpozij će, uvjeren sam, biti sasvim sigurno uspješan.