Pozdravni govor nadbiskupa Dražena Kutleše na simpoziju posvećenom Tomislavu Janku Šagi-Buniću

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša

Otvaranje Međunarodnog znanstveno-teološkog simpozija prigodom 100. obljetnice rođenja Tomislava Janka Šagi-Bunića (1923. – 2023.)

Zagreb, 20. – 21. listopada 2023.

Veleučeni gospodine dekane Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ujedno glavni nositelju organizacije ovoga Međunarodnog znanstvenog simpozija, prof. dr. Josipe Šimunoviću; mnogopoštovani gospodine provincijalu Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića, prof. dr. Anto Barišiću i poštovani gospodine direktore izdavačke kuće Kršćanska sadašnjost dr. Stjepane Brebriću, suorganizatori skupa; cijenjeni članovi organizacijskog i programskog odbora, poštovani predavači, sudionici i dragi gosti!

Iz poznatih vam razloga – zbog sudjelovanja na zasjedanju Biskupske sinode u Rimu – nisam u mogućnosti biti dionikom ovoga hvalevrijednog dvodnevnog Međunarodnog znanstveno-teološkog simpozija koji se o 100. obljetnici rođenja Tomislava Janka Šagi-Bunića održava u Zagrebu. No, s istinskom radošću i osjećajima blizine, zahvaljujem vam na ovoj inicijativi koja čuva spomen na život i djelo jednoga od naših najvećih teologa XX. stoljeća te vas od srca pozdravljam!

Na poseban način ovim vam putem izražavam svoju podršku te u mislima i molitvama dijelim radost zajedništva sa svima vama.

Teško je sažeti i u jednome pozdravnom govoru izreći sve odlike i vrline, rad i djelovanje Tomislava Janka Šagi-Bunića, svećenika i poniznog redovnika (franjevca kapucina), koji je ostvarivao svoje ovozemaljsko poslanje na različite načine i kroz mnoge talente koje mu je Gospodin povjerio, a on ih vrijedno i odgovorno oplodio u znanstvenome radu profesora-teologa i samozatajnom služenju Bogu i braći ljudima.

Izrastao na njivi vjere hrvatskoga naroda, živio je i djelovao u vremenima kada je kukolj ovoga svijeta, puštajući svoje korijenje i zarastajući tom njivom, bio prijetnja da je učini neplodnom. No, zahvaljujući odanosti Božjemu duhu, čvrstom uporištu vjere i vrijednim rukama koje su neumorno plijevile – poput ruku Tomislava Janka Šagi-Bunića – mi i danas na toj istoj njivi ubiremo bogate plodove duhovne baštine. Jednostavno, svojim vrijednim radom, promišljanjima, znanstvenim doprinosima i svjedočenjem – usmjeravao je intelektualni i pastoralni život Crkve u prijelomnim vremenima koncilske obnove u socijalističkom društvu kojim je dominirao komunistički ateizam i agresivna ateizacija.

Njegov život i rad u takvim okolnostima jesu svjedočanstvo da čovjek u svim vremenima i uvjetima, otkrivajući svoje krsno poslanje, može postati i biti – “locus theologicus” – prostor Božje prisutnosti i djelovanja u Crkvi i svijetu. Skroman i malen u svome redovničkom pozivu, gradio je neumornim radom veličinu jednoga teologa koji je u središte svoga teološkog znanstvenog istraživanja stavio najvažniju osobu – osobu Isus Krista.

Naravno, baveći se ponajprije i najviše temom kristologije, nezaobilazno je ponirao u teme koje su neodvojive od osobe Isusa Krista: čovjekovo dostojanstvo, ljepota Crkve i njezina života, posebno njezina koncilska gibanja i izričaji živog ekumenskog dijaloga. Baveći se temama odnosa vjere, razuma i ateizma, preko uloge liturgije u životu Crkve, kroz promišljanja o društvenim i etičkim normama utemeljenima na neprolaznom uporištu ljubavi, sve do pitanja socijalnog nauka te odnosa prema politici, društvu i civilizacijskoj oblikovanosti, Tomislav Janko Šagi-Bunić bio je jedan od nositelja suvremene teološke misli Crkve u Hrvata tijekom XX. stoljeća, dosljedni promicatelj „civilizacije ljubavi“ i čovjek dijaloga u kojem je živjela širina Božjeg pogleda na svakog čovjeka.

Osim predanoga teološkog rada u ulozi sveučilišnog profesora (na KBF-u profesor patrologije i dogmatike), obnašao je druge crkvene službe i dužnosti: svećenika-redovnika, jedno vrijeme provincijala franjevačkog kapucinskog reda, privatnog teologa kardinala Franje Šepera, zagrebačkog nadbiskupa na zasjedanjima Drugog vatikanskog koncila, člana međunarodne Teološke komisije pri Kongregaciji za nauk vjere, jednoga od utemeljitelja Glasa Koncila i Kršćanske sadašnjosti, pokretača teoloških časopisa i još mnogo toga što bi se ovdje moglo nabrojiti…

Zahvaljujući Bogu za život i djelo koje je u osobi Tomislava Janka Šagi-Bunića darovano Crkvi, ovom Simpoziju želim i usrdno molim da sva promišljanja, predavanja, rasprave i znanstveni doprinosi urode novim plodovima i pogledima usmjerenima prema budućem vremenu koje nam Gospodin daje na raspolaganje.

Svima vama koji sudjelujete u radu ovog Međunarodnog znanstveno-teološkog simpozija, dajući podršku i ohrabrenje, želim uspjeh u intelektualnom i duhovnom napretku te udjeljujem svoj pastirski blagoslov!

Mons. Dražen Kutleša