Predstavljen „Muljanski kantual“ u Zagrebu

U zagrebačkoj Župi sv. Blaža u ponedjeljak 30. svibnja predstavljen je „Muljanski kantual“ u kojem su prvi put objavljene skladbe o. Konrada Eberta napisane za zbor župe Muo u Boki kotorskoj potkraj 19. st. Urednik djela je mr. don Robert Tonsati, župnik na Mulu, a kantual je objavljen u nakladi ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj.

Predstavljanje s koncertnom praizvedbom skladbi o. Eberta započelo je nakon mise koju je predslavio kotorski biskup mons. Ivan Štironja. Na početku mise okupljene je pozdravio vlč. Borna Puškarić izrazivši radost što će proslava Dana državnosti ove godine proteći u posebnom ozračju koje će pokazati širinu hrvatskog naroda i tradicije.

Biskup Štironja kazao je u homiliji kako je „O. Ebert nizao je notne rečenice i glazbene stihove: u čast Gospi Pomoćnici kršćana, kojoj je župna crkva u Mulu posvećena; u čast Kuzmi i Damjanu, kojima se vjerni puk Mua i Boke rado utjecao; u čast bl. Graciji, Muljaninu, kojega je osobito častio… Duhom nadahnut i primjerima Božjih ugodnika potaknut, vinuo je svoju dušu Kristu, te svojim glazbenim izričajem i vjerom pokazao put u nebo. Ovom svetom misom izričemo mu zahvalu, preporučujući njegovu dušu Božjoj dobroti i milosrđu“.

Mo. Robert Homen, dirigent i profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu uz orguljsku pratnju Nevena Kraljića, orguljaša zagrebačke katedrale, ravnao je pjevačkim ansamblom koji je za prigodu predstavljanja kantuala u Zagrebu i prethodno na Mulu (24.svibnja) vrsno umjetnički izveo Ebertove skladbe, te ih tako na najneposredniji način približio brojnim okupljenim sudionicima događaja, što je samoj misi i predstavljanju dalo jedinstveni duhovni i glazbeni pečat.

Moderatorica večeri dr. Tanja Baran tijekom uvodnog obraćanja pročitala je pjesmu posvećenu bl. Graciji, istaknuvši kako su upravo završili Dani hrvatskih svetaca i blaženika u Križevcima koji nas svojom svetošću okupljaju i potiču na umjetničko stvaralaštvo, te je nakon četiri dana bogatih duhovnih i kulturno-umjetničkih programa, ovo svojevrstan nastavak u kojem razmišljamo o bl. Graciji i o glazbi koja je nastala za proslavu njegove beatifikacije.

Mr. Marija Mihaliček, predsjednica Matice hrvatske – ogranka Boka kotorska uvodnom je riječju započela predstavljanje vrijednog zbornika Muljanski kantual: „Ova zbirka skladbi, sretno nazvana Muljanski kantual, prvi put objelodanjuje opus skladatelja oca Konrada Eberta, koji je osam godina od 1888. do 1895. skladao i uvježbavao glasove muljanskih ribara, šireći tako svjetlo vjere, naobrazbe i kulture, što je jedna od glavnih karakteristika franjevaca koji su djelovali u Boki… ovim izdanjem zapravo je prvi put približen široj javnosti skladateljski domet, umijeće i ljepota glazbe ovog samozatajnog i franjevca.”

Glazbeni povjesničar i muzikolog, dr. don Miho Demović, ujedno i pisac stručnog prilog o skladateljskom djelu o. Eberta, na početku svog izlaganja istaknuo je kako je predstavljanje prilika kada se hvali knjiga ali i oni koji su je napisali, te je izrazio svoje iskrene čestitke uredniku izdanja. Govoreći o izvorniku na temelju kojeg je nastalo izdanje, dr. Demović naglasio kako danas ne postoji nijedan autograf o. Konrada Eberta, ali je djelo sačuvano u prijepisu Antuna Riđanovića, koji je iako trošan još uvijek dovoljno čitljiv, te je note „pročitao i prepisao akademski glazbenik i orguljaš Neven Kraljić, koji je utrošio puno truda za prepisavanje partitura, koje su njegovom zaslugom dobile današnji izgled“. Dr. Demović je potom raščlanio glazbeni opus Konrada Eberta te pojasnio s kojim se zahtjevima i problematikom susreće glazbenik prilikom uglazbljivanja misnih dijelova i crkvenih himana i moteta. U zaključku je don Miho istaknuo visoki stupanj skladateljskog umijeća o. Konrada Eberta, naglasivši kako ovo djelo ujedno predstavlja jednu od posljednjih granica Zapadne kršćanske kulture i ta se granica očituje u Boki kotorskoj, u kultu sv. Martina – dokle seže kult sv. Martina dotle seže i zapadna kultura – i u ovoj glazbi koja je praizvedena u crkvi sv. Blaža.

Prof. Martinjak se osvrnuo na razvoj sakralne glazbe ističući kako danas  svjedočimo opadanju kvalitete crkvene glazbe koja se „sve više tanji i tanji i kao da više ne nosi sliku prepoznatljivosti, sliku duhovnosti već postaje snažna asocijacija svjetovnosti i to koji puta u najgorem obliku“ te je poručio kako jedna od glavnih smjernica Drugoga vatikanskog sabora (Sacrosanctum Concilium, VI.) nalaže njegovanje blaga crkvene glazbe, a to je jedini način na koji se mogu prevladati ekstremna shvaćanja pozicije crkvene glazbe u liturgiji.

„Stoga (…) ova vrijedna zbirka raznovrsnih skladbi Muljanski kantual neka bude njegovana i danas. I samo ću ponoviti ono što sam napisao u recenziji: prvotna vrijednost ovog izdanja jest spašavanje od zaborava vrijednog glazbenog blaga male primorske župe u Boki kotorskoj, zatim važno je otkrivanje i svjedočanstvo kulturnog i vjerskog života bokeljskih Hrvata i to je važno svjedočanstvo za nas danas i današnjeg čovjeka vjernika da i male zajednice, naše župe mogu biti rasadište kulturnog crkveno-glazbenog života ako njeguju istinsku svetu glazbu propisanu i direktivama vođenu od Drugog vatikanskog sabora. I u tom pogledu i u tom smjeru moraju biti usmjereni kako pastoralni radnici, svećenici, katehete tako i glazbenici, napose crkveni jer često o njima ovisi puno toga”, istaknuo je mo. Martinjak.

Na kraju predstavljanja okupljenima se obratio don Robert, objasnivši kako je uopće došlo do nastanka Muljanskog kantuala, te je zahvalio svim suradnicima poimenice: mo. Mihu Demoviću, Nevenu Kraljiću, Ani Milovan, Siniši Kolaru, Mariji Mihaliček, Tanji Baran za moderiranje, svima koji su svojim pokroviteljstvom omogućili tiskanje i predstavljanje, te svima koji su svojom nazočnošću uzveličali događaj, osobito kolegama svećenicima i prijateljima. Posebnu je zahvalnost iskazao mo. Homenu koji je rado prihvatio samu ideju o izvedbi skladbi i glazbenicima bez kojih izvedba ne bi bila moguća. U zaključnim mislima, dr. Baran je predložila da se nastavi rad na čuvanju glazbenog blaga Mula, a kao izvrstan način predložila je snimanje cd-a Ebertovih skladbi.

U glazbenom dijelu mise izvedene su skladbe: Kyrie, Sanctus, Benedictus, Agnus Dei i moteti Tantum ergo i Genitori iz Mise Auxilium Christianorum, a tijekom predstavljanja Kyrie, Sanctus, Benedictus iz mise Beato Grazia, moteti Tantum Ergo i Genitori iz ciklusa Santi Cosma e Damiano, te himan blaženom Graciji  na latinskom i hrvatskom.

Ovaj događaj je uz domaće vjernike, Bokelje iz Zagreba i drugih gradova Hrvatske, okupio brojne ljubitelje crkvene glazbe kao i predstavnike državnih institucija i ustanova kulture, među kojima su bili i Zvonko Milas, državni tajnik, Zdravka Bušić, predsjednica saborskog odbora za Hrvate izvan RH, dr. Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrv. nacionalne manjine u inozemstvu, Miro Gavran, predsjednik Matice Hrvatske, gastaldi hrvatskih bratovština „Bokeljska mornarica 809“ iz Zagreba i Splita, Ivo Škanata i Luka Perković, predsjednik i izvršni tajnik Zajednice bokeljskih Hrvata, Srećko Đuranović i Marijan Banelli.