Istina je prava novost.

Proslavljena svetkovina i proštenje Gospe Karmelske u Stepinčevom Karmelu u Brezovici

Svetkovina Gospe Karmelske svečano je proslavljena u nedjelju 16. srpnja 2023. u Samostanu Kraljice Karmela u zagrebačkoj Brezovici.

Štovatelji Karmelske Gospe, članovi Škapularske bratovštine, te braća i sestre karmelićani svečano su proslavili svetkovinu slavljem četiriju misa. Središnje slavlje predslavio je o. Slavko Slišković, provincijal Hrvatske dominikanske provincije Navještenja Blažene Djevice Marije. Suslavili su kanonik preč. Stjepan Bradica i domaći župnik preč. Zvonko Vuković, a posluživao je trajni đakon Željko Kovačević.

Na početku slavlja, župnik Vuković pozdravio je oca provincijala i sve prisutne, te se prisjetio duhovne povezanosti otaca dominikanaca s Karmelom gotovo od njegovih temelja pa do današnjeg dana i zaželio mu dobrodošlicu.

Misao vodilja fr. Slavkove homilije bila je Marijina majčinska zaštita u Isusovom i našem životu. Tako je rekao da je sveta gora Karmel slika Djevice Marije jer se u njezinoj osobi uprisutnio sam Bog, postao najbliži ljudima te ne umanjivši njezinu ljupkost učinio ju znakom plodnosti njegove milosti.

„Mi smo danas ovdje jer i sami težimo usponu na brdo Karmel, želimo se približiti Bogu. A taj put nam ne može nitko drugi tako lijepo predstaviti i na njemu nas pratiti kao Blažena Djevica Marija. Ona nam pruža i svoju majčinsku zaštitu koja je simbolično predstavljena u škapularu“, rekao je.

Zatim je pojasnio da je smisao blagdana Gospe Karmelske da u vjernici u njoj prepoznaju, časte i mole svoju zaštitnicu jer im nitko ne može biti bolja zaštitnica od Majke kojoj je sam Bog povjerio svoga Jedinorođenoga Sina.

„Dolazeći danas na ovo misno slavlje mi želimo obnoviti i učvrstiti našu vjeru u moć njezine majčinske zaštite. Stoga ćemo se sjetiti njezina života kako nam ga opisuju sveta evanđelja i razmatrati o trenutcima u kojima se ona pokazala zaštitnicom“, naglasio je o. Slišković.

Marija nije dopustila da Riječ Božja padne na neplodno tlo, nego je po njoj Riječ Tijelom postala. Također, ona je to tijelo, malenog Isusa, štitila u jaslicama. I nas u našim životnim nevoljama, nesigurnostima i neprihvaćanju štiti i brine se za nas – ustvrdio je.

Nadalje je razmotrio nekoliko primjera iz Isusovog života kada se Marija pokazala istinskom zaštitnicom. Tako je među ostalim naveo biblijska zbivanja koja o tomu govore od samog Isusova rođenja, pa do njegove smrti. Kad se Isus izgubio na hodočašću u Jeruzalemu, tri dana ga je zabrinuta tražila s Josipom. Nerijetko se i mi izgubimo na mnogim područjima: duhovnom, fizičkom, moralnom, a Marija nas poziva da slobodno svoju izgubljenost stavimo pred nju i molimo ju da nam pomogne – primijetio je.

Isto tako, spomenuo je da je Marija bila uz Isusa na njegovom križnom putu, dok su ga drugi izrugivali, pogrđivali, Marija mu je pružila majčinsku potporu. Time Marija i nama poručuje da nas ne ostavlja same u trenutcima napuštenosti, padovima i težini križeva – rekao je propovjednik.

Pa i kad mrtvo tijelo Isusovo skidaju s križa i polažu ga Majci Mariji u krilo, znak je da je Marija prisutna i onda kada nam više nitko ne može pomoći – dodao je.

„U ovih nekoliko primjera vidjeli smo kako je Marija doista prava nebeska Zaštitnica. Nema onoga što nije proživjela i što ne razumije… Zato nema nevolje u kojoj se ne smijemo njoj obratiti i pomoć zamoliti, ni trenutka u kojemu bi nas ona napustila“, istaknuo je fr. Slavko.

Propovijed je zaključio pozivom vjernicima da se stave pod Marijinu zaštitu moleći zajedno s njima osamnaeststoljetnu molitvu Majci Božjoj „Pod obranu se Tvoju utječemo“.

Pjevanje je predvodio mješoviti župni zbor svete Cecilije iz Župe Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini, pod dirigentskom palicom orguljaša dr. sc. Branka Pucekovića.

Proštenje Gospe Karmelske otvorio je o. Zlatko Pletikosić, OCD, jutarnjom misom. U homiliji se osvrnuo na smisao hodočašća i na hodočasnike koji se u svome duhovnome životu nastoje susresti s Bogom i penjati se na brdo svoje nutrine da bi bolje vidjeli svijet i život u sebi. Pjevanje su predvodile sestre karmelićanke, pod ravnanjem s. M. Bonite Kovačić.

Vikar Župe Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini vlč. Domagoj Koružnjak predslavio je hodočasničku zavjetnu misu svojih župljana. U homiliji je vjernicima približio odnos Blažene Djevice Marije i Ivana, ljubljenog učenika, želeći ih potaknuti na dublju povezanost s Isusovom Majkom i na potpuno predanje njoj po primjeru bl. Miroslava Bulešića. Pjevanje je predvodio crkveni zbor sv. Vida iz Mraclina, pod ravnanjem prof. Antuna Kotteka.

Proštenje Gospe Karmelske završilo je s večernjom misom koju je predslavio župnik u Brdovcu vlč. Danijel Hačko. Pjevanje su predvodile sestre karmelićanke. Za homiliju se nadahnuo na proroku Iliji i na njegovoj borbi za čistu i pravu vjeru u Izraelu. Jednako tako, govorio je o Djevici Mariji koja je vjerovala Božjoj riječi i donijela svijetu Spasitelja, Krista Isusa, kao oblak koji je donio spasonosnu kišu u Ilijino doba.

U danima trodnevnice i na samom proštenju Karmelske Gospe, sakrament pomirenja dijelilo je nekoliko svećenika kao i oblačilo vjernike u Gospin škapular.

Za svetkovinu Gospe Karmelske pripremali su se vjernici i sestre trodnevnom duhovnom obnovom koju su predvodili: rektor Hrvatskoga nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu mons. Antun Sente, o. Karlo Mario Petrović, CPPS, i rektor Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu preč. Matija Pavlaković.

Prvoga dana, mons. Sente je u propovijedi povukao poveznicu između nacionalnog svetišta sv. Josipa i nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke, razmišljajući o Božjem planu s Blaženom Djevicom Marijom na čiju je intervenciju Isus učinio prvo čudo, kao i o Božjem planu sa sv. Josipom koji je sačuvao dostojanstvo Blažene Djevice Marije, gledajući na svoju ulogu koju je primio kao dar od Boga.

Drugoga dana, o. Petrović se u propovijedi osvrnuo na duhovnu opremu koja je potrebna svakom kršćaninu u životu. Spomenuo se i Gospinog škapulara koji potiče da se duh Evanđelja živi s Marijom.

Posljednjeg dana trodnevnice, preč. Pavlaković govorio je o povijesnoj dimenziji Karmela, kao i o karmelskoj duhovnosti, te o ulozi Blažene Djevice Marije u životu karmelićana, s naglaskom na Marijine vrline koje su vjernici pozvani nasljedovati.