Budi dio naše mreže
Izbornik

Sveto vazmeno trodnevlje: Veliki petak – Kolekta za Svetu Zemlju (Collecta pro Terra Sancta)

Zagreb (IKA)

Tekst o Kolekti za Svetu Zemlju koja se prikuplja na Veliki petak pripremio je vlč. mr. sc. Tomislav Hačko.

Kolekta za Svetu Zemlju rezultat je Papinih želja da bi povezanost između svih kršćana i Svete Zemlje ostala čvrsta. Kolekta, koja se tradicionalno prikuplja na Veliki petak, glavni je izvor prihoda za održavanje života u Svetoj Zemlji. Darovi koje su prikupile župe i biskupije šalju se preko Povjerenika za Svetu Zemlju u Kustodiju Svete Zemlje. Ti darovi koriste se za održavanje svetih mjesta i uzdržavanje kršćana u Svetoj Zemlji koji su i živo kamenje Svete Zemlje. Kustodija, zahvaljujući prikupljenim darovima, može održavati i nastaviti važnu misiju i dano joj poslanje: čuvati i očuvati sveta mjesta, kamenje sjećanja i očuvati prisutnost kršćana, živog kamenja Svete Zemlje, kroz mnoge zajedničke aktivnosti.

Povijest kolekte za Svetu Zemlju

Tijekom prošlih stoljeća, pape nisu samo obnovili svoje povjerenje franjevcima, potvrđujući njihovu ulogu legitimnih čuvara Svetih mjesta, koju im je dodijelila Sveta Stolica 1342. godine, već su ih i podržali u svim aspektima njihova života: na vjerskoj razini, ali i onoj ekonomskoj, socijalnoj i političkoj.

Dovoljno je sjetiti se dane im ovlasti liječenja u bolnici na gori Sionu na pomoć bolesnih i potrebitih ljudi[1], a u sljedećim stoljećima[2] i povlastica, oprosta[3], obrane njihovih prava, itd. Preko stotinu papinskih bula odnosi se na Svetu Zemlju, kao i jednak broj uredbi i pisama Kongregacije za nauk vjere koja pomaže sinovima svetog Franje u njihovoj misiji u Svetoj Zemlji.[4]

Temeljni aspekt te stalne potpore bila je i jest „Kolekta za Svetu Zemlju“, poznata i kao „Collecta pro Locis Sanctis“ – Kolekta za Sveta mjesta. Previše bi bilo u ovom kratkom izlaganju osvrtati se na sve intervencije papa u korist Svetih mjesta i potreba kršćana koji žive u Isusovoj zemlji.[5] Ograničit ćemo se na one sv. Pavla VI. koji je svojom apostolskom pobudnicom Nobis in animo,[6] od 25. ožujka 1974., dao presudan poticaj za Svetu Zemlju.

Papa je, u skladu sa svojim prethodnicima, proširio rad franjevaca te je inzistirao na potrebi veće suradnje kršćanskog svijeta, budući da su, posebno od početka 19. stoljeća, franjevci povećali svoje „socijalne, karitativne, kulturne i dobrovoljne aktivnosti“ u Svetoj Zemlji, a tamošnji kršćani nemaju dovoljno sredstava. Papa Pavao VI., nakon što je istaknuo da su se „manja braća (franjevci, op. prev.) u povijesti izravno obraćala i velikima i skromnima da bi sakupila milostinju te da su redovnici određeni za ovo djelo dobili i službeni naslov prokuratora ili povjerenika za Svetu Zemlju“, ističe da su se u suvremeno doba potrebe povećale i zbog toga su se pape brinule i za kolektu „pro Terra Sancta“ – „za Svetu Zemlju“.

U tom kontekstu papa Pavao VI. obnovio je propise svojih prethodnika i donio sljedeće odredbe:

  1. da će se u svim crkvama na Veliki petak ili koji drugi dan prikupljati prilozi koji će biti namijeni za „održavanje ne samo Svetih mjesta, već i svih pastoralnih, socijalnih, obrazovnih i socijalnih djela koja Crkva provodi u Svetoj Zemlji u korist braće kršćana i tamošnjeg stanovništva“;
  2. „kolekta će se dostaviti najbližem povjereniku za Svetu Zemlju, čije je djelovanje bilo toliko vrijedno u prošlosti, a vjerujemo – nastavlja Papa – da još uvijek vrijedi i funkcionira, ili će se ona dostaviti na bilo koji drugi odgovarajući način“;
  3. Kongregacija za Istočne Crkve odobrit će da „Kustodija Svete Zemlje i lokalna crkvena vlast, s obzirom na svoje nadležnosti, mogu nastaviti svoj rad, učvrstiti ga i dalje razvijati“.

Proteklih desetljeća, Kongregacija za Istočne Crkve posebno je bila zadužena, u ime Svete Stolice, da se prikažu potrebe Svete Zemlje i da se provode propisi doneseni od strane pape Pavla VI., uključujući i one koji se odnose na Povjerenike.[7]

U posljednjih nekoliko godina 80 % kolekte koju su franjevci primili bilo je namijenjeno pastoralnom i socijalnom radu, a samo 20 % svetištima. Važno je naglasiti da Kustodija prima samo 65 % prikupljenih sredstava, dok je preostalih 35 % predviđeno za druge institucije koje djeluju u Svetoj Zemlji. Djelatnosti Latinskog patrijarhata, po mandatu Svete Stolice, podržavaju vitezovi Svetog groba i druge institucije.

(Izvor: https://www.custodia.org/en/pro-terra-sancta-collection)

[1] Usp. Urban VI., Ad ea quae piorum (11. lipnja 1384.)

[2] Usp. Klement X., Cum sicut (7. srpnja 1670.)

[3] Usp. Kalist III., Et si ex debito (10. siječnja 1455.)

[4] Usp. P. Verniero, Kronike. Dodatak, Knjiga IV, poglavlja 52 – 53, u: G. Golubovich, Knjižnica… IX, 148. – 160., spominje neke od njih.

[5] Usp. između ostalih, Martin V., bula His quae pro ecclesiasticarum (14. veljače 1421.), u: Bullarium Franciscanum, t. VII, Rim, 1904., br. 1471, Papa daje dopuštenje Kustosu i franjevcima na brdu Sionu da ustanove prokuratore ili povjerenike za Svetu Zemlju koji će biti zaduženi za prikupljanje potrebnih sredstava među vjernicima; Kalist III., Et si ex debito (10. siječnja 1455.): Papa daje ovlast Kustosu s brda Siona i franjevcima u Svetoj Zemlji… da pošalju redovnike u sve dijelove svijeta da se prikupi milostinja za očuvanje svetih mjesta; Siksto V., Nostri Officii (1589.): utvrđuje da, tijekom tri nedjelje ili blagdana mjesni ordinarij prikuplja darove za Svetu Zemlju; Urban VIII., Alias felices recordationes (1642.), In Bullarium diplomaticum et privilegiorum…, Augusta Taurinorum 1868., t. XV, str. 320. – 234., nalaže da se milostinja prikuplja najmanje dva puta godišnje; Inocent X., Salvatoris et Domini Nostri (1645.), u: Ibid. 403. – 404.; Pio VI., Inter cetera (31. srpnja 1778.), prisjeća se svih službi koje franjevci obavljaju u korist potrebnih; Leon XIII., Salvatoris ac Domini nostri Jesu Christi (26. prosinca 1887.), u: AOFM VII (1988.) 17. – 18., je odredio jedan dan za prikupljanje milostinje, na Veliki petak ili koji drugi dan u godini, prema izboru ordinarija; Pio X., Ad sublevandas Terrae Sanctae necessitates (23. listopada 1913.); Benedikt XV., Inclytum Fratrum Minorum conditorem (4. listopada 1918.), u AAS X (1918.) 437. – 439., piše da prikupljenu milostinju treba dostaviti najbližem Povjereniku za Svetu Zemlju koji će biti odgovoran da ih što prije pošalje Kustosu; Ivan XXIII., Sacra Palestinae Loca (17. travnja 1960.), u: AAS LII (1960.) 388. – 390.

[6] Pavao VI., Nobis in animo (EV 5, 153 – 187; posebno br. 171 – 187)

[7] Usp. Sveta Kongregacija za Istočne Crkve, „Kao što je poznato“ (Kolekta za Svetu Zemlju) (31. siječnja 1979.) (EV S1, 692 – 695); Marijina godina (Kolekta za Svetu Zemlju) (9. prosinca 1987.) (EV 10, 2400 – 2403). Svake godine Kongregacija upućuje pismo biskupima cijeloga svijeta, podsjećajući ih na dužnost kolekte „pro Terra Sancta“ i na njezine specifične ciljeve.

Tekst pripremio: liturgičar vlč. mr. sc. Tomislav Hačko