Na prvo i najčešće pitanje koje postavljaju vjernici – kad će se ponovno moći u katedralu – kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog i potpredsjednik Odbora za obnovu zagrebačke katedrale mons. Zlatko Koren rekao je da se, u konstrukcijskoj i svakoj drugoj obnovi, čini sve kako bismo se što prije u sigurnosti mogli okupiti i zajedno slaviti Boga. “Poznato je značenje zagrebačke katedrale u životu i identitetu hrvatskoga naroda i Crkve u našem narodu, ujedno i mjesta vječnog počinka našeg blaženika Alojzija Stepinca i zato želimo što prije, ali ne na uštrb sigurnosti, vratiti se u katedralu”, naglasio je mons. Koren.

Prof. dr. Hrvoje Turkulin s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, zadužen za istražne radnje na krovištu zagrebačke katedrale, rekao je da je krovište katedrale u prilično dobrom stanju. “Podsjećam da krovište ima sedam etaža po tri kata, što je kao osmerokatni neboder u visini krova! Međutim, trebalo je provjeriti stanje spojeva, je li drvo zaraženo štetnicima ili gljivama truležnicama, a potom i stabilnost konstrukcije. Zaštićeni objekti zahtijevaju sasvim poseban pristup, kako bi kulturno dobro ostalo što je moguće bolje sačuvano za buduće generacije. To je vrlo opsežan posao i zbog toga će radovi na cijeloj katedrali trajati još dosta dugo.”

O samom je krovu rekao da je spektakularno konstruiran, jer su u monarhiji Bogu davalo i najviše i najljepše što se moglo. “Evidentno je da je krovište radila perfektna ekipa stručnjaka i majstora tesara. Krovište je potres prošlo bez većih oštećenja, a bakreni lim kojim je šezdesetih godina prošloga stoljeća pokrivena katedrala spriječio je navlaživanje drva i ugrozu krovišta. Krovna konstrukcija kao jedna zasebna, gigantska ali perfektno umrežena, rešetka može podnositi opterećenja, odnosno disipirati energiju. Dakle, može u zglobovima ublažiti udarne šokove i onda ih raspršiti na nosače i ležajeve i tako je krovište, ustvari, vrlo dobro zaštićeno.”

Autor koncepta konstrukcijske obnove katedrale prof. dr. Damir Lazarević s Građevinskog fakulteta u Zagrebu pojasnio je da se stanje zidova katedrale ne može ocijeniti kao dobro. “Stanje katedrale nije katastrofalno i ne možemo biti pesimistični, ali trenutačno stanje je takvo da katedrala nije za uporabu i prilaz vjernika katedrali. Vrlo uskoro najavljujemo prve aktivnosti – zatvaranje dijela katedrale sve do zdenca, s obzirom da su vrhovi zvonika i dalje nestabilni i morat će se ići u njihovu razgradnju. Zidovi i lađe katedrale su također prilično oštećeni, kao i kontrafore. Postavili smo glavne preliminarne dijagnoze. Predviđeno je i skidanje postojeće stare skele na južnom tornju, odnosno montaža novih suvremenih skela na oba tornja. S obzirom na velika oštećenja zvonika u razini zvona, vjerojatno ćemo morati demontirati i zvona, a najveća zvona, poput Svetoga Trojstva, nastojat ćemo ostaviti u zvonicima. Pokušavamo na sve moguće načine stići rok 30. svibnja”, zaključio je dr. Lazarević.

Mons. Koren podsjetio je da postoje određene stvarnosti u kojima se širi i određena zbunjenost. “Naime, o nekim stvarima nije jednostavno govoriti nama koji te stvarnosti možda ne razumijemo na način na koji bismo ih mogli ili trebali razumjeti. Ali uvjeren sam da će hrvatska Vlada učiniti sve kako bismo na najbolji mogući način mogli ostvariti sve mogućnosti koje nam daju strukturni fondovi”, zaključio je mons. Koren.

Dr. Lazarević autor je i Preliminarnog izvješća, u kojem je zabilježeno sve što je pregledano, uočene pukotine u konstrukciji te stanje drvene građe. Kako je rekao, slijedi izrada preliminarnog elaborata, svih troškovnika i priprema natječaja za izvođače. “Tu je i predviđeno ojačanje tornja. Već smo spomenuli razgradnju 10m jednog i drugog zvonika koju treba napraviti, jer su u vrlo lošem stanju. Kad se to dovrši, moguće je da se katedrala djelomično pusti u neki oblik ograničene funkcije. Sve to su skupi i dugotrajni poslovi i treba imati i povjerenja i poštovanja prema ljudima koji su do sada to radili. Kad vidite da su ljudi s poštovanjem prema svetinji naše katedrale tako marljivo i precizno radili svih tih 140 godina, onda moramo učiniti sve da s mirnom savješću možemo ostaviti za sljedećih 140 godina generacijama i našoj povijesti, ali i budućnosti”, zaključio je dr. Lazarević.