Stalni izložbeni postav „Biskupijsko umjetničko blago“ po svome fundusu čini tu umjetničku galeriju jednom od najznačajnijih umjetničkih ne samo u BiH nego i u tom dijelu Europe. Najveći dio djela je teško procjenjive vrijednosti, a javnost ih dosad još nije imala priliku vidjeti.

Umjetnička galerija Biskupijskoga centra Mostar broji nekoliko stotina pomno biranih djela vrsnih umjetnika iz tog dijela Europe, poput Frane Šimunovića, Ede Murtića, Slavka Šohaja, Ive Dulčića, Ivana Meštrovića, Antuna Augustinčića, Omera Mujadžića, Zlatka Šulentića, Vasilija Jordana, Ksenije Kantoci, Gabrijela Jurkića, Zlatka Kesera, Mersada Berbera i brojnih drugih. Uz ostalo izložene su 32 skulpture u kamenu, bronci, terakoti ili drvu. Uz djela suvremene umjetnosti, izložbeni postav čine i arheološka zbirka kao i zbirka liturgijskoga ruha, posuđa i starih knjiga.

Osim izložbe u velikoj galeriji, u maloj galeriji centra postavljena je dokumentarno-povijesna izložba o nesvakidašnjoj povijesti jedne katedrale, mostarske biskupove ili stolne crkve. Od one koja je trebala biti sagrađena na mostarskom Rondou do jednako nikad izgrađene katedrale pod mostovima na obali rijeke Radobolje na Balinovcu.

Glavninu izložbenog postava čine djela suvremene umjetnosti – slikarstva, kiparstva i grafike – koja je brižno i s ljubavlju, kroz prijateljske odnose s ponajboljim umjetnicima, ponajprije profesorima sarajevske, a potom i zagrebačke akademije, gotovo pola stoljeća prikupljao svećenik Trebinjsko-mrkanske biskupije dr. sc. Vjeko Božo Jarak, što je nastavio svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije Ante Luburić.

Autori izložbe i likovnoga postava su dr. sc. Danijela Ucović povjesničarka umjetnosti i Anton Šarac.

Prije samoga otvaranja izložbe okupljenima su se obratili generalni vikar mons. Nikola Menalo, Anton Šarac i mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić.

Biskup je istaknuo da su Crkva i umjetnost tisućljećima u međusobnom odnosu. „Ponekad je Crkva bila pokroviteljica umjetnosti, podupirući i potičući kipare, slikare i glazbenike svojom velikodušnošću. U nekim drugim situacijama, Crkva je bila nepokolebljiva prema umjetnosti, gledajući na nju kao na gubljenje vremena ili, što je najgore, na izraz hedonizma i osjećajnosti. Nije nepoznato ni razdoblje, kad su ikonoklasti u reformaciji razbijali kipove i krečili slike u interijerima crkava. Iza uništenja nije stajao prijezir prema umjetnosti, već svijest o moći i utjecaju slika na ljudski duh. Uklanjanje pozlaćenih svetaca uklonilo bi iskušenje idolopoklonstva.“

Osjećaj za umjetnost i poticanje umjetnosti je razumljivo i dobrim dijelom pohvalno. Ne samo da Crkva ima dugu povijest njegovanja umjetnosti, već i Biblija pohvalno govori o onima koji imaju dar umjetnosti i znaju svojim umijećem pridonijeti ljepoti (usp. Izl 31,1-6 sl.). Umjetnost je vrijedna jer može biti lijepa i puna istine. Ona nas potiče na razmišljanje; ponekad više oblikuje nego što informira. Na taj način umjetnost nas može „učiti“ o našem Bogu koji je kreativan i tajanstven. Bog je veliki Bog i mnoge stvari i mnoga zvanja pokazuju njegove različite izvrsnosti. Crkva se i u bogoslužju služi umjetnošću, ali cilj bogoslužja nije isticanje talenta umjetnika. Konačni cilj je da se zajednica izgradi i da štuje Isusa Krista na slavu Božju. S druge strane, Crkva treba naučiti prihvaćati umjetnike, ali umjetnici ne bi trebali očekivati da crkva bude umjetnička galerija. Neka umjetnost ne odgovara kontekstu i raspoloženju crkve. Neke su umjetnosti zastarjele. Nešto od toga odvlači pozornost. Dobri umjetnici uvijek će biti ponizni u pogledu vlastitih ograničenja. A dobri kršćani uvijek će biti željni vidjeti istinu i ljepotu gdje god ih mogu pronaći – kazao je biskup Palić.

Zahvalio je dobročiniteljima, osobito karitativnoj organizaciji Katoličke Crkve u Njemačkoj Renovabis i Središnjem državnom Uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji su pomogli u izgradnji objekta, djela arhitekta akademika Zlatka Ugljena.

Zahvalio je i svima koji su pomogli u ostvarivanju izložbe, osobito generalnom vikaru don Nikoli Menalu i prof. Antonu Šarcu. Također zahvalio je i Gudačkom kvartetu Simfonijskoga orkestra Mostar koji su nastupili u glazbenom dijelu.

Otvorenju su nazočili brojni gosti, među kojima apostolski nuncij u BiH Francis Assisi Chullikatt, predstavnici diplomatskog zbora, predstavnici vjerskog života BiH i Hrvatske te kulturnoga, gospodarskoga, znanstvenoga i političkoga života svih razina vlasti, među ostalima predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara i mostarski gradonačelnik Mario Kordić.