Znakovito je, istaknuo je u svojoj poruci sudionicima skupa papa Franjo, da se to zasjedanje održava blizu groba apostola Jakova, koji je od davnina bio odredištem brojnih hodočasnika koji, dolazeći iz svih dijelova Europe, u ruke toga Kristova apostola stavljaju svoje nevolje, molitve i nade.

To je, ističe Papa, izuzetno simbolično mjesto za ponovno otkrivanje velikog bogatstva Europe ujedinjene u njezinoj vjerskoj i kulturnoj tradiciji, a ipak toliko različite po mnogim osobitostima koje čine njeno bogatstvo.

Draga braćo u episkopatu, pozivam vas da ove dane živite kao putovanje koje ima za cilj otkriti znakove nade kojima je posuta današnja Europa.

Mnogo ih je i često su skriveni te nam se često dogodi da ih ne opažamo. Vidimo ih počev od brižne skrbi toliko naše braće za one koji trpe i koji su u potrebi, posebno za bolesne, zatvorenike, siromašne, migrante i izbjeglice; kao i u predanom radu u kulturnom polju, posebno u obrazovanju najmanjih koji su budućnost Europe.

Vjera u uskrsloga Gospodina učinila je kršćane neustrašivima u dobrotvorstvu i to je najveći protulijek protiv tendencija našeg vremena, punog razdora i suprotstavljanja. Neka ljubav bude vašom obvezom. To je glavni put kršćanskog života, istaknuo je Papa u svojoj poruci sudionicima plenarne skupštine CCEE-a u Santiagu de Composteli.

Sve što smo učinili jednom bratu, učinili smo to Gospodinu Isusu!, nastavlja se u Papinoj poruci. Ta besplatnost predstavlja opipljivi znak nade, jer nas potiče da na drugog gledamo kao na osobu.

Populizmi koje vidimo kako se šire u ovim vremenima hrane se neprekidnim traženjem oprečnostî, koje ne otvaraju srce, nego ga štoviše zatvaraju unutar zidova ogorčenosti koja guši. Naprotiv, ljubav otvara i daje udisati čisti zrak. Ne suprotstavlja ljude jedne drugima, nego u „potrebi posljednjih“ vidi odraz potreba svakog od nas jer smo svi pomalo siromašni, svi pomalo krhki, svi potrebni skrbi. Ljubav prema bližnjemu potiče nas da se uzajamno prepoznajemo kao djeca istoga Oca koji nas je stvorio i koji nas ljubi. Stoga neka ne nestane naše predane opredijeljenosti u svjedočenju vjere u našem često izgubljenom vremenu, svjesni da se vjera ne prenosi prozelitizmom već privlačnošću, to jest svjedočenjem, istaknuo je Papa te europske biskupe pozvao da ponovno otkriju likove triju svetica koje je sveti Ivan Pavao II prije 20 godina proglasioh suzaštitnicama Europe: svete Brigite Švedske, svete Katarine Sienske i svete Terezije Benedikte od Križa.

Na početku zasjedanja pozdravne riječi uputili su domaćin nadbiskup Santiaga De Compostele, mons. Julián Barri Barrio, zatim predsjednik CCEE-a genovski nadbiskup kardinal Angelo Bagnasco, prefekt Kongregacije za biskupe kardinal Marc Ouellet, predsjednik Španjolske BK kardinal Ricardo Blázquez Pérez, mons. Michael F. Crotty iz Apostolske nuncijature u Španjolskoj, gradonačelnik Santiaga de Compostele Xosé Antonio Sánchez Bugallo, te predsjednik autonomne regije Galicije (Xunta de Galicia) Alberto Núñez Feijóo.

Članovi CCEE-a. Iz arhiva Ike

U središtu radova ovogodišnjeg plenarnog zasjedanja Vijeća europskih biskupskih konferencija na temu „Europa, je li vrijeme za buđenje? Znakovi nade” bit će kulturna, politička i društvena analiza prilika u Europi, posebno novije povijesti, povjerena francuskoj filozofkinji Chantal Delsol. U nastavku plenarne skupštine utvrdit će se najznačajnije elemente koji utječu na Crkvu i društvo Staroga kontinenta, spominjući se kršćanskih korijena utkanih u europsku povijest i kulturu.

Na kraju će članovi CCEE-a predstaviti najvažnije inicijative vlastitih biskupskih konferencija i govoriti o znakovima kršćanske nade koji svaki dan rastu u našim zajednicama i koji u životima i primjerima svetaca nalaze posebno ohrabrujući znak.