Tema konferencije za tisak bila je „Kontinentalna faza Sinode o sinodalnosti na temu ‘Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje’“.

Tom prigodom izneseni su i neki podaci vezani uz sažetke sastavljene na temelju opsežnog savjetovanja s Božjim narodom u prvoj fazi sinodalnog procesa i koje je Glavno tajništvo Sinode zaprimilo do 15. kolovoza 2022., kao i neki informacije koje se odnose na metode provedbe Dokumenta za kontinentalnu etapu.

Na tiskovnoj konferenciji su, među ostalim, govorili kardinal Mario Grech, generalni tajnik Generalnog tajništva Sinode te kardinal Jean-Claude Hollerich, SJ, luksemburški nadbiskup, generalni relator XVI. redovne opće skupštine Biskupske sinode.

Papa Franjo otvorio je 9. i 10. listopada prošle godine trenutni sinodski proces na općoj razini Crkve. Od tada su se diljem svijeta održale stotine tisuća susreta (duhovni razgovori, dijaloški i molitveni susreti, konferencije…) na različitim razinama (župskoj, biskupijskoj, nacionalnoj… pa i u digitalnoj sferi) i u njih su se uključile crkvene stvarnosti raznih vrsta: od župnih skupina, redovničkih zajednica, udruga vjernika, strukovnih skupina, neformalnih skupina…

Srž tih sinodalnih iskustava, kako je istaknuo kardinal Hollerich, bilo je slušanje Boga kroz međusobno slušanje, nadahnuto Božjom Riječi. Zatim je zatraženo da se sakupi u „sintezu“ plodove molitve i razmišljanja koji su izašli na vidjelo tijekom tih sinodskih iskustava.

Tražena sinteza, pojasnio je nadbiskup Hollerich, nije niti prikaz kronologije konkretno praćenih faza sinodskog procesa, niti izvješće (zapisnik) u kojem se neselektivno navode sve točke koje su se pojavile tijekom sinodskog iskustva. Tu sintezu, naprotiv, treba shvatiti kao vrhunac zajedničkog duhovnog razlučivanja. Cilj je tih sinteza sakupiti i izraziti plodove sinodskog procesa na način razumljiv i onima koji nisu sudjelovali, pokazujući kako je poziv Duha Svetoga Crkvi shvaćen u lokalnom kontekstu.

Sinteze koje je Generalno tajništvo Sinode primilo 25. kolovoza 2022. mogu se podijeliti u pet kategorija.

Prva su kategorija biskupske konferencije. Općenito govoreći, sinteza pojedine biskupske konferencije plod je razlučivanja na temelju sinteza pristiglih od biskupija, a koje su pak plod razlučivanja različitih crkvenih instanci na biskupijskoj razini: župâ, udrugâ, pokretâ, redovničkih zajednica, redovničkih zajednica, kao i raznih drugih nacionalnih crkvenih instanci, saveza škola, katoličkih škola, katoličkih sveučilišta, udruga itd.

Kako je rekao generalni relator kardinal Hollerich već je 98% od 114 biskupskih konferencija imenovalo osobu za kontakt ili sinodski tim. Do sada pristiglih sažetaka je okruglo stotinu… i još uvijek pristižu, istaknuo je.

Pojedine istočne katoličke Crkve pozvane su poslati svoje specifične sinteze. Jasno je da su na područjima tradicionalnog latinskog obreda, eparhije na tom teritoriju poslale svoj doprinos biskupskim konferencijama kojima pripadaju.

Unija generalnih poglavarica i Međunarodna unija generalnih poglavarica poslale su svoj konkretan prilog sastavljen na temelju prilogâ redovničkih kongregacija (muških i ženskih) i ustanova posvećenog života i družbi apostolskog života (muških i ženskih). Te zajednice imaju „sinodalno“ naslijeđe, pojasnio je kardinal Hollerich, koje mogu ponuditi cijeloj Crkvi, a sinodalni proces nas je na to podsjetio.

Svoj prilog poslali su i vatikanski dikasteriji (uredi). Nekima od njih povjerena je, k tome, i zadaća prikupljanja sinteza pojedinih crkvenih instanci. To je slučaj s Dikasterijem za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, koji je sakupio i elaborirao sinteze razlučivanja redovničkih zajednica i ustanova posvećenog života i družbi apostolskog života.

Dikasterij za laike, obitelj i život zadužen je pak za prikupljanje i rad na sintezama crkvenih udruga i pokreta. Taj dikasterij također prati nastanak sinteze koja se temelji na slušanju i razlučivanju od strane stvarnosti koje se bave pastoralom osoba s invaliditetom.

Osim vlastitog unutarnjeg puta slušanja i razlučivanja, Dikasterij za komunikaciju pratio je i provedbu pilot projekta (koji je pokrenula mreža RIIAL u suradnji s Imissionom) pod nazivom „Crkva te sluša“. Radilo se o aktivnosti slušanja na društvenim mrežama koju su provodili neki influenceri. U tom je obliku pristiglo oko 110.000 odgovora i procjenjuje se da se tim putem doseglo oko 20 milijuna ljudi.

Državno tajništvo također je, po prvi puta, izradilo sintezu slušajući apostolske nuncije.

Osim ovih kategorija, prikupljeno je više od tisuću priloga od pojedinih vjernika ili crkvenih skupina odnosno skupina koje nisu službeno priznate od strane mjesne crkvene vlasti, izvijestio je kardinal Hollerich.

Iz svih tih podataka, uvjeren sam, vidljivo je da se nalazimo pred crkvenim dijalogom bez presedana u povijesti Crkve, ne samo zbog količine primljenih odgovora ili broja uključenih osoba, nego i zbog kvalitete sudjelovanja. Proces slušanja i razlučivanja sigurno nije bio savršen. Znamo to, ali znamo isto tako da se trudimo biti sve više slika sinodalne Crkve, učimo i na svojim pogreškama, zaključio je nadbiskup Hollerich u svome izlaganju.